Izvještaj Evropske komisije, koji je Crna Gora zvanično dobila tek prije nekoliko dana, već je izazvao kontroverze na političkoj sceni
Prvo se ozbiljno sumnjalo u namjeru Vlade da iskreno odgovori na pitanja Evropske komisije, a sada je prekršena i praksa da se Upitnik ne objavljuje prije okončanja cijelog procesa.
Upitnik Evropske komisije koji bi trebalo da predstavlja radni dokument, čiji se sadržaj ne objavljuje sve do okončanja procesa odgovaranja, u Crnoj Gori je na raspolaganju svim medijima, a time i ukupnoj javnosti, odnosno dijelu koji je zainteresovan za detalje ovog dokumenta. Time je kompromitovana praksa zasnovana na zahtjevu Evropske komisije, da se javnost, i to ukoliko to država želi, može upoznati sa sadržajem Upitnika tek zajedno sa odgovorima, odnosno, kada se proces završi.
O tome je prošle nedjelje nakon sjednice Vlade tokom koje je razmatran ovaj dokument, koji je samo dan ranije evropski komesar za proširenje Oli Ren uručio premijeru Milu Đukanoviću, govorila Gordana Đurović, crnogorski ministar za evropske integracije:
"Pitanja su vlasništvo Evropske komisije. To je dio našeg radnog procesa. Nijedna zemlja do sada nije objavljivala Upitnik. Odgovori, kada nastanu kao proizvod našeg zajedničkog rada, su vlasništvo države Crne Gore, i mi možemo odlučiti kada i u kom formatu će se oni objaviti. U svakom slučaju, oni će takođe biti potpuno dostupni javnosti."
Upitnici sa odgovorima nekih zemalja, među kojima je i susjedna Hrvatska, su objavljeni i mogu se naći na internetu, pa je manje više poznato, što bi to s aspekta evropskih integracija Crne Gore u Evropsku uniju, moglo da zanima Evropsku komisiju. Ipak, nije predviđeno da konkretna pitanja do okončanja procesa budu poznata.
U Crnoj Gori se sada zna da se najviše pitanja odnosi na pravosuđe, pa mediji objavljuju i konkretna pitanja: kako su zaštićena prava sudstva, da li je bilo pritužbi na nezavisnost sudstva i autonomiju tužilaca, da li postoji inspekcijska služba za sudstvo i kakav je njen sastav i organizacija... Evropska komisija u oblasti korupcije i organizovanog kriminala traži da se precizira da li je dokazana međunarodna dimenzija organizovanog kriminala, i da li postoji sistem koji dozvoljava zaplijenu imovine stečene kriminalom.
Brisel zanimaju sve ravni funkcionisanja crnogorske države i društva, pa pita i - da li postoje primjeri nejednakog tretmana državljana Crne Gore i onih koji to nijesu.
Medijska eksploatacija Upitnika Evropske komisije je direktna posljedica odnosa dijela domaćih političara, među kojima i potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović, koji je javno rekao da će Upitnik, koji mu je kao članu nadležnog skupštinskog odbora na raspolaganju, proslijediti svakome ko mu to zatraži.
Član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić kaže da je takav odnos dokaz neozbiljnosti crnogorske države, i okolnost koju je Evropska komisija sigurno predvidjela:
"Objavljivanje Upitnika koji je vlasništvo Evropske komisije, pokazalo je Evropskoj komisiji ono što je ona već znala, a to je da je u Crnoj Gori kompletno društvo veoma neozbiljno. Sama izjava opozicionog poslanika, i sam podatak da su mediji već dobili Upitnik, govori o tome da smo mi neodgovorno i neprofesionalno društvo, tako da se odnosi prema ovakvoj vrsti institucije, i ovakoj vrsti dokumenta na ovaj način ponašamo. Za mene, a vjerovatno i za njih ovaj slučaj nije ništa novo pokazao. Šteta je već napravljena takvim ponašanjem koje je mnogo puta pokazano. Čak i ta drskost, da se tako javno takve stvari govore, za mene je stvar u vezi koje treba dobro da se zamislimo."
Baveći se Upitnikom, mediji kao naročito zanimljivo izdvajaju interesovanje Evropske komisije za slučaj Prve banke koju kontroliše Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar Prve banke sa nešto manje od 3 posto akcija, i koja je jedina bila korisnik državne finansijske pomoći na osnovu Zakona o zaštiti bankarskog sistema koji je jesenas usvojen kao odgovor na finansijsku krizu.
Ekonomski analitičar Mila Kasalica smatra da je upravo to razlog interesovanja Evropske komisije:
"Upitnik će se samo trenutno fokusirati na Prvu banku, i sigurno je da će u podacima koji se budu tražili od Centralne banke, tražiti mnogo detaljnije i mnogo preciznije mišljenje o sistemu kao agregatnoj cjelini."
Upitnik Evropske komisije koji bi trebalo da predstavlja radni dokument, čiji se sadržaj ne objavljuje sve do okončanja procesa odgovaranja, u Crnoj Gori je na raspolaganju svim medijima, a time i ukupnoj javnosti, odnosno dijelu koji je zainteresovan za detalje ovog dokumenta. Time je kompromitovana praksa zasnovana na zahtjevu Evropske komisije, da se javnost, i to ukoliko to država želi, može upoznati sa sadržajem Upitnika tek zajedno sa odgovorima, odnosno, kada se proces završi.
O tome je prošle nedjelje nakon sjednice Vlade tokom koje je razmatran ovaj dokument, koji je samo dan ranije evropski komesar za proširenje Oli Ren uručio premijeru Milu Đukanoviću, govorila Gordana Đurović, crnogorski ministar za evropske integracije:
"Pitanja su vlasništvo Evropske komisije. To je dio našeg radnog procesa. Nijedna zemlja do sada nije objavljivala Upitnik. Odgovori, kada nastanu kao proizvod našeg zajedničkog rada, su vlasništvo države Crne Gore, i mi možemo odlučiti kada i u kom formatu će se oni objaviti. U svakom slučaju, oni će takođe biti potpuno dostupni javnosti."
Upitnici sa odgovorima nekih zemalja, među kojima je i susjedna Hrvatska, su objavljeni i mogu se naći na internetu, pa je manje više poznato, što bi to s aspekta evropskih integracija Crne Gore u Evropsku uniju, moglo da zanima Evropsku komisiju. Ipak, nije predviđeno da konkretna pitanja do okončanja procesa budu poznata.
U Crnoj Gori se sada zna da se najviše pitanja odnosi na pravosuđe, pa mediji objavljuju i konkretna pitanja: kako su zaštićena prava sudstva, da li je bilo pritužbi na nezavisnost sudstva i autonomiju tužilaca, da li postoji inspekcijska služba za sudstvo i kakav je njen sastav i organizacija... Evropska komisija u oblasti korupcije i organizovanog kriminala traži da se precizira da li je dokazana međunarodna dimenzija organizovanog kriminala, i da li postoji sistem koji dozvoljava zaplijenu imovine stečene kriminalom.
Brisel zanimaju sve ravni funkcionisanja crnogorske države i društva, pa pita i - da li postoje primjeri nejednakog tretmana državljana Crne Gore i onih koji to nijesu.
Medijska eksploatacija Upitnika Evropske komisije je direktna posljedica odnosa dijela domaćih političara, među kojima i potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović, koji je javno rekao da će Upitnik, koji mu je kao članu nadležnog skupštinskog odbora na raspolaganju, proslijediti svakome ko mu to zatraži.
Član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić kaže da je takav odnos dokaz neozbiljnosti crnogorske države, i okolnost koju je Evropska komisija sigurno predvidjela:
"Objavljivanje Upitnika koji je vlasništvo Evropske komisije, pokazalo je Evropskoj komisiji ono što je ona već znala, a to je da je u Crnoj Gori kompletno društvo veoma neozbiljno. Sama izjava opozicionog poslanika, i sam podatak da su mediji već dobili Upitnik, govori o tome da smo mi neodgovorno i neprofesionalno društvo, tako da se odnosi prema ovakvoj vrsti institucije, i ovakoj vrsti dokumenta na ovaj način ponašamo. Za mene, a vjerovatno i za njih ovaj slučaj nije ništa novo pokazao. Šteta je već napravljena takvim ponašanjem koje je mnogo puta pokazano. Čak i ta drskost, da se tako javno takve stvari govore, za mene je stvar u vezi koje treba dobro da se zamislimo."
Baveći se Upitnikom, mediji kao naročito zanimljivo izdvajaju interesovanje Evropske komisije za slučaj Prve banke koju kontroliše Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar Prve banke sa nešto manje od 3 posto akcija, i koja je jedina bila korisnik državne finansijske pomoći na osnovu Zakona o zaštiti bankarskog sistema koji je jesenas usvojen kao odgovor na finansijsku krizu.
Ekonomski analitičar Mila Kasalica smatra da je upravo to razlog interesovanja Evropske komisije:
"Upitnik će se samo trenutno fokusirati na Prvu banku, i sigurno je da će u podacima koji se budu tražili od Centralne banke, tražiti mnogo detaljnije i mnogo preciznije mišljenje o sistemu kao agregatnoj cjelini."