Zašto nas toliko privlači konflikt čovjeka i stroja

Paul Hastie (BBC), prevela Ena Stevanović

„Stroj me nikada neće pobijediti“ - ova izjava bi mogla biti napisana na stranicama nekog znansveno fantastičnog romana.

Međutim, njen autor je svjetski prvak u šahu Garry Kasparov koji je izgubio od IBM-ovog računara pod nazivom Deep Blue.

Bila je to izravna bitka između ljudskog mozga i stroja. Poraz Kasparova je 1997. godine završio na mnogim svjetskom naslovnicama, što je dodatno pojačalo strah i očekivanja javnosti od znanstvene fantastike.

Ovaj događaj je dospio na scenu Međunarodnog festivala u Manchesteru 2013. godine. Dramski pisac Matt Charman se pozabavio porazom ruskog šahovskog majstora u predstavi nazvanoj „Stroj“.

Zašto nas toliko privlači konflikt čovjeka i stroja?

„Ima nešto grčko u Garryjevoj priči. U svom najčišćem obliku ona govori o tome da je jedan od nas gurnut prema naprijed da bi predstavljao čitavo čovječanstvo,“ kaže Charman.

Futuristički izgled

„Sjećam se da sam to stalno gledao na vijestima. Činilo se nevjerojatnim da se čovjek natjecao s računarom i da je izgubio,“ kaže Charman.

„Bio je to izvanredan trenutak. Mislim da je to nešto što smo htjeli potisnuti jer nam nije bilo ugodno to što je najboljeg i najpametnijeg od nas pobijedio stroj,“ objašnjava on.

Deep Blue je računar koji je posebno dizajniran s ciljem da pobijedi Kasparova. Prvi put u povijesti se desilo da je stroj pobijedio svjetskog prvaka u šahu.

Charman vjeruje da je IBM bio svjestan naučno fantastične podloge ovog događaja.
On kaže da izgled računara Deep Blue podsjeća na Kubrickov film „2001: Odiseja u svemiru“ iz 1968. godine u kojem se umjetna inteligencija okreće protiv ljudske posade svemirskog broda.

„Fizički je Deep Blue bio super cool,“ kaže Charman. „Čak i sam naziv Deep Blue govori o njegovoj moći da misli. Sve ukazuje na inteligenciju i hladnoću.“

Sci-fi bitka

IBM je odbio zahtjev Kasparova za revanš. Međutim, trijumf računara Deep Blue je inspirirao američki TV kviz pod nazivom Opasnost.

IBM-ov računar Watson je 2001.godine pobijedio dva šampiona ovog kviza u znanju i razumijevanju jezika.

Ovi izazovi će uvijek privlačiti pažnju javnosti koja upija znanstevnu fantastiku, kaže predavač iz oblasti astrobiologije i zaljubljenik u sci-fi Martin Griffiths.

„Mnogi od najuspješnijih filmova u povijesti kinematografije su znanstvena fantastika, a i knjige iz oblasti znanstvene fantastike su još uvijek najprodavanije,“ kaže on.

Griffiths koristi primjere iz znanstvene fantastike na Univerzitetu Glamorgan kako bi teme svojih predavanja učinio zanimljivijim i pristupačnijim. On smatra da konzumacija znanstvene fantastike često može utjecati na naša pozitivna ili negativna očekivanja vezana uz nauku u stvarnom životu.

Robovi strojeva

Konflikt čovjeka i stroja je sveprisutan u filmovima i literaturi. Apetit za takve priče postoji još od 1818. kada je nauka oživila čudovište u Shellyjevom Frankensteinu.

Svaka generacija ima svoju priču. Šezdesete godine su donijele Kubrickovu „Odiseju u svemiru“, osamdesete Cameronovog „Terminatora“, a 1999. su se robodi okrenuli protiv čovječanstva u „Matriksu“ braće Wachowski.

Griffiths kaže da se danas identificiramo s ovom temom više nego ikad i dodaje:

„Kada razgovaramo jedni s drugima putem maila i telefona, kada koristimo računare i za najmanje transakcije i facebook za trivijalne razgovore, možemo se zapitati da li smo mi zapravo robovi strojeva?“

„Naš evolucijski instinkt je da preživimo uprkos svemu. Čovjek vs.Stroj je svakodnevna ljudska drama sa stvarnim likovima u kojoj mi želimo da ljudski lik dospije na vrh. Poraz Kasparova od strane računara Deep Blue je utjelovio ovu borbu čovjeka i njegove vlastite genijalnosti: možemo li je nadmašiti, možemo li je kontrolirati, možemo li je usavršiti,“ pita se Griffiths.

Potvrda čovječanstva

Suvremeni napredak tehnologije znači da poraz Kasparova danas ne bi jednako odjeknuo u javnosti kao nekad, kako kaže Richard Edwards, zamjenik urednika znanstveno fantastičnog časopisa SFX.

„Mi smo danas navikli da budemo zapanjeni tehnologijom toliko da smo oglušili na to,“ kaže Edwards.

„Prije deset godina bi IPhone izgledao kao nešto što je izašlo iz Zvjezdanih staza. Sada svu tu računarsku moć imamo u svom džepu.“

Razvoj tehnologije neće umanjiti naš apetit za dramom čovjeka protiv stroja, kaže Edwards.

„Mi volimo takve priče jer su strojevi izumljeni da rade poslove koje mi ne možemo. Pobjeda nad njima samo potvrđuje nas same, ona nas uzdiže iznad strojeva,“kaže on.

„Ove priče će uvijek biti prisutne i nastaviti će se razvijati. Uvijek će biti dobrih pisaca koji će znati kako da ih uzdignu na slijedeću razinu,“ zaključuje Edwards.