Dostupni linkovi

Sirija: Spas za Kobanea u "zaštićenoj zoni"


Kobane na udaru granata
Kobane na udaru granata

Piše: Džoana Paraščuk, priredio Slobodan Kostić

Ministarstvo spoljnih poslova Sirije usprotivilo se stvaranju "zaštićene zone" duž severne granice sa Turskom.

Predlog o bafer zoni, koja bi verovatno uključivala zabranu letova i raspoređivanje stranih mirovnih trupa unutar Sirije, potekao je od Turske, jer bi to bio način da se obezbedi utočište za raseljena lica koja beže iz Kobanea, grada koji se nalazi na samoj granici između dve države, pred naletom Islamske države.

Ukoliko Islamska država (ISIS) uspe da zauzme Kobane, humanitarna kriza postaće mnogo teža. Štaviše, ako grad bude osvojen, ISIS će uspostaviti kontrolu nad graničnim prelazom i strateškim delom sirijsko-turske granice.

Međutim, iako besne borbe oko Kobanea, sirijski ministar spoljnih poslova rekao je da Damask ne prihvata predlog o stvaranju zaštitne zone i da će se „konsultovati sa svojim prijateljima o preduzimanju neophodnih mera za zaštitu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, prenela se sirijska državna agencija SANA.

Neke zemlje, pre svega Francuska, podržavaju zamisao o stvaranju demilitarizovanog pojasa, dok SAD imaju određene rezerve: zamenik savetnika za nacionalnu bezbednosti Toni Blinken rekao je da ta ideja nije nova „niti primarna“.

Asadov saveznik, Moskva, digla je glas protiv zaštitne zone, još pre Damaska. Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Aleksandar Lukaševič insistirao je na tome da jedino Savet bezbednosti UN, gde Rusija ima veto, može da donese odluku o uspostavljanju bafer zone.

Lukašević je isto tako ustvrdio da su vazdušni napadi koje predvode SAD doveli do toga humanitarna katastrofa oko Kobanea postane još teža jer su, što je po njemu posledica ovih udara, militanti iz ISIS-a počeli da menjaju svoju taktiku, skrivajući svoje jedinice unutar naselja i koristeći civile kao ljudski štit.

Međutim, Damask i njihovi saveznici protive se stvaranju zaštitnog pojasa zbog dva ključna razloga: prvog, zato što to podrazumeva razmeštanje stranih trupa na sirijskoj teritoriji; drugog, zato što zone zabranjenog leta mogu da predstavljaju obrazac za stvaranje sličnih zona koje bi dovele u pitanje delotvornost sirijske vojske koja se u borbama protiv Sirijske slobodne armije, koju podržavaju SAD, velikim delom oslanja upravo na avijaciju.

Međutim, kao što je Blinken već istakao, zamisao o bafer zoni i prostoru zabrane leta, nije sasvim nova. Ideja o formiranju „humanitarnog koridora“ na tlu Sirije pominjala se još 2012. godine kao način da se izbegnu ljudske države.

Ni protivljenje Rusije nije mnogo originalnije: Čim je čula za tu ideju, Moskva je još 2013. godine odgovorila – ne.

XS
SM
MD
LG