Sjedinjene Američke Države saopštile su da će 10. i 11. novembra u Abu Dhabiju okupiti ukrajinske i ruske delegacije na novoj rundi pregovora s ciljem okončanja rata Moskve protiv Ukrajine, dok Washington nastoji nadograditi uspjeh prošlosedmičnog privremenog prekida vatre.
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff najavio je sastanke 2. novembra, rekavši da će Sjedinjene Države posredovati u razgovorima fokusiranim na "poslijeratne sigurnosne aranžmane, deeskalaciju, humanitarne napore i naredne korake ka miru".
Očekuje se da će Witkoff i Jared Kushner, glavni američki pregovarači, predstavljati Washington u Abu Dhabiju, rekao je visoki američki zvaničnik novinarima. Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je na novi trilateralni format nakon sastanka s Witkoffom u Sankt Peterburgu prije dvije sedmice.
Najnoviji diplomatski napori dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump nastoji ostvariti napredak u okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Prethodna runda trilateralnih razgovora uz posredovanje SAD-a održana je u februaru, prije nego što je rat koji uključuje SAD, Izrael i Iran prekinuo diplomatski proces.
Uspješan prekid vatre uz posredovanje SAD-a prošle sedmice, koji je stanovnicima ruskog okupiranog južnog grada Oleški omogućio da dobiju humanitarnu pomoć i evakuišu se ako to žele, ponudio je određenu nadu u postizanje šireg sporazuma. Međutim, Kremlj je sugerisao da ta operacija ne znači da je Moskva spremna za šire primirje.
U međuvremenu, borbe su se nastavile.
Rusija je 2. novembra napala školu u kojoj se dijelila humanitarna pomoć u Zaporoškoj oblasti, saopštila je Ukrajina, pri čemu je ubijena najmanje 31 osoba. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napad je nazvao "podlim". U napadu su ruske snage bacile najmanje deset bombi i gađale lokaciju na kojoj su se ljudi sklonili nakon prvog udara.
Regionalni vojni čelnik rekao je da se gotovo 50 osoba još uvijek vodi kao nestalo nakon napada.
Ruski napadi 3. novembra ranili su najmanje 62 osobe u medicinskoj ustanovi u Harkivu i oštetili energetsku infrastrukturu na drugim lokacijama u Ukrajini, dok su ukrajinski dronovi pogodili rafineriju nafte u ruskom gradu Jaroslavlju, prema navodima zvaničnika.
Zelenski je rekao da je Moskva u noćnom napadu 3. novembra lansirala 289 jurišnih dronova, 17 balističkih raketa i 59 krstarećih raketa.
"Veoma je indikativno da se sve ovo događa na dan izbora za američki Kongres", napisao je na mreži X.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je tokom noći pogođeno najmanje 13 energetskih objekata u devet ukrajinskih regija.
"Putin namjerno gađa civilnu energetsku infrastrukturu, električnu energiju i grijanje, nadajući se da će stvoriti nepodnošljive uslove za stanovništvo uoči zime", napisao je Sibiha 3. novembra. "Ovo je jedna od direktnih definicija genocida."
U takvim okolnostima, analitičari i bivši američki zvaničnici koji su govorili za Radio Slobodna Evropa upozorili su da ne treba očekivati veliki proboj u Abu Dhabiju, ukazujući na veliki jaz između Moskve i Kijeva i odsustvo bilo kakvih jasnih naznaka da je Putin spreman prihvatiti prekid vatre.
William Taylor, bivši američki ambasador u Ukrajini za vrijeme predsjednika Georgea W. Busha i kasnije otpravnik poslova tokom Trumpove prve administracije, rekao je da je centralno pitanje da li je Rusija promijenila svoj stav o prekidu vatre.
"Da li je Putin odlučio pristati na prekid vatre?", upitao je Taylor, napominjući da su i Washington i Kijev više puta izrazili podršku takvom prekidu.
Podsjetio je da je Trump ranije predložio energetski prekid vatre, koji je Ukrajina prihvatila, ali ga je Rusija odbila. Putin je više puta rekao da je potreban sveobuhvatan mirovni sporazum i da borbe mogu prestati kada se takav sporazum postigne.
Tokom ranijih trilateralnih sastanaka stručnjaka u januaru i februaru, pregovarači su ostvarili napredak u tehničkim pitanjima, uključujući način na koji bi se potencijalni prekid vatre mogao nadzirati. Međutim, nisu uspjeli postići dogovor o samom prekidu vatre, rekao je Taylor.
"Težak dio i proboj bili bi da Putin kaže da, pristao je na prekid vatre", kaže Taylor za RSE.
Prekid vatre ostaje ključna prepreka
Za Taylora je mjerilo uspjeha u Abu Dhabiju jednostavno: dogovor Rusije da zaustavi borbe.
Nakon donošenja takve političke odluke, vojni i tehnički stručnjaci mogli bi razraditi detalje nadzora i provođenja prekida vatre, uključujući korištenje zračnog nadzora, dronova i senzora, kao i procedure za reagovanje na kršenja.
Međutim, Heather Conley, viša saradnica Američkog instituta za preduzetništvo i bivša zamjenica pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, bila je skeptičnija u pogledu izgleda za suštinski napredak.
"Ne vjerujem da od ovih tehničkih sastanaka možemo očekivati mnogo osim činjenice da se ponovo pokreću", rekla je Conley za RSE. "Neće biti proboja, ali je moguće da će biti zakazan naredni sastanak."
Rekla je da bi dodatne razmjene zarobljenika mogle biti među realnijim ishodima.
Sigurnosne garancije?
Paralelno s pregovorima u Abu Dhabiju, američki zvaničnici sastat će se ove sedmice s evropskim predstavnicima u Briselu kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, budućem sigurnosnom okviru Evrope i ekonomskoj podršci ukrajinskoj obnovi.
Na sastancima će učestvovati Francuska, Njemačka, Britanija, Evropska unija i NATO, prema riječima visokog američkog zvaničnika, a cilj im je nadograditi nedavne razgovore u Kijevu, Oslu i Sankt Peterburgu.
Taylor kaže da evropske zemlje ne bi trebale biti samo zasebno konsultovane, već bi trebale direktno učestvovati u pregovorima u Abu Dhabiju.
Prekid vatre bez vjerodostojnih sigurnosnih garancija ne bi bio dovoljan da zaštiti Ukrajinu od novog ruskog napada, rekao je.
Taylor je ukazao na predloženu evropsku "koaliciju voljnih", uz podršku Sjedinjenih Država, kao potencijalni mehanizam za provođenje prekida vatre i pružanje sigurnosnih garancija.
"Evropljani moraju biti uključeni u ove pregovore", rekao je. "Moraju biti među glavnim akterima i u Abu Dhabiju."
Conley je tvrdila da Washington ponovo razmatra pitanje evropskih sigurnosnih garancija djelimično kako bi utvrdio mogu li one uvjeriti Ukrajinu da prihvati pregovarački sporazum.
Međutim, dovela je u pitanje da li bi takve garancije bile dovoljne.
"Zaista ne postoji sigurnosna garancija osim članstva Ukrajine u NATO-u ili mogućnosti da Ukrajinci samostalno razviju vlastite odbrambene i ofanzivne sposobnosti kako bi se branili uz evropsku podršku", rekla je.
Ukrajina radi na izgradnji tih sposobnosti, dodala je Conley, ali za to će biti potrebno vrijeme i obim proizvodnje koji ta zemlja trenutno nema.
"Jalta 2.0"
Matthew Boyse, viši saradnik Hudson instituta, koji je tokom Trumpove prve administracije obavljao funkciju zamjenika pomoćnika državnog sekretara za evroazijska pitanja, također je izrazio sumnju da će razgovori dovesti do napretka u ključnim političkim pitanjima.
Rekao je da su prethodni pregovori ponekad donosili važne humanitarne rezultate, uključujući razmjene zarobljenika i povratak ukrajinske djece odvedene u Rusiju, ali da su učinili malo na premošćavanju suštinskih razlika između strana.
Kremlj je, kaže Boyse, ostao posvećen zahtjevima koji ostavljaju malo prostora za kompromis.
Sugerisao je da Moskva može vidjeti prednost u produžavanju pregovora, računajući da bi Trump nakon američkih izbora mogao izaći u slabijem političkom položaju, dok njegova administracija i dalje bude željna posredovanja u okončanju rata.
"Čekisti su izvrsni u uvlačenju stranaca u beskonačne razgovore koji obično ne vode nikuda", rekao je Boyse, koristeći izraz za sovjetske i ruske sigurnosne operativce, uključujući veterane KGB-a, u kojem je Putin služio.
Boyse je također doveo u pitanje da li razgovori o deeskalaciji i poslijeratnoj sigurnosti odražavaju bilo kakvo stvarno smanjenje razlika.
Rusija možda nastoji iskoristiti mogućnost dodatnih lokaliziranih prekida vatre kao sredstvo pritiska za izvlačenje velikih ustupaka od Ukrajine, rekao je, dok vjeruje da je vrijeme na njenoj strani.
Također je upozorio da bi Moskva radije pregovarala direktno s Washingtonom nego s evropskim vladama, prema kojima, kako je rekao, Rusija ima malo poštovanja.
Boyse je opisao Putinovu širu ambiciju kao modernu verziju sporazuma iz Jalte iz 1945. godine, putem kojeg bi Moskva mogla osigurati priznanje evropske sfere utjecaja i legitimizirati rusku kontrolu nad ukrajinskom teritorijom.
Tu viziju nazvao je "Jalta 2.0", tvrdeći da bi sporazum za koji se smatra da žrtvuje suverenitet Ukrajine narušio ugled Washingtona u Centralnoj i Istočnoj Evropi i prizvao historijsko sjećanje na milione Evropljana koji su nakon Drugog svjetskog rata ostali pod sovjetskom dominacijom.
Boyse kaže da bi Washington ovim razgovorima trebao pristupiti s jasnim razumijevanjem odgovornosti za sukob.
"Svi bismo željeli vidjeti kraj ruskog rata protiv Ukrajine", kaže za RSE, dodajući da je Rusija agresorska država već gotovo 13 godina.
"Trebali bi se fokusirati na izvlačenje ustupaka od Moskve", kaže Boyse.