Prevela: Ena Stevanović
Kina je najavila da će smanjiti izvoz rijetkih minerala koji se koriste u proizvodnji visoko tehnoloških proizvoda kao što su mobilni telefoni, televizori sa ravnim ekranom i vozila s niskom potrošnjom.
Kina posjeduje više od 95 posto zaliha pomenutih minerala koji su trenutno dostupni na globalnom tržištu. Najavljeno smanjenje je izazvalo zabrinutost Sjedinjenih država i kompanija širom svijeta koje nemaju zalihe ovih cijenjenih minerala.
Uprkos njihovom nazivu, 17 minerala egzotičnih naziva gadolinium, talijum i cerium zapravo i nisu tako rijetki.
Ali ako izuzmemo Kinu, veoma mali broj zemalja ima zalihe pomenutih minerala, što znači da Peking ima monopol na tržištu.
U posljednjih godinu dana Kina je smanjila izvoz rijetkih minerala za 40 posto, što je izazvalo zabrinutost industrijskih zemalja širom svijeta. Kina je u oktobru ove godine obustavila dobavu Sjedninjenim državama, Evropi i Japanu.
Većina stručnjaka tvrdi da Kina želi zadžati rijetke minerale za sebe te tako prisiliti strane komapnije da proizvode što više visoko tehnoloških produkata u Kini.
Mark Watts, novinar londonskog magazina „Industrial Minerals“ to objašnjava ovako:
„Ukoliko strane zemlje ne budu mogle dobiti rijetke minerale, one će biti prisiljene da prebace proizvodnju u Kinu koja će od toga imati velike koristi jer će na taj način zaraditi više novaca nego od prodaje minerala Evropi i Japanu.“
Kinesko Ministarstvo trgovine je opovrglo izjave kineskih medija da će vlada od iduće godine smanjiti izvoz za 30 posto te su dodali da će „Kina nastaviti snadbijevati svijet ovim rijetkim mineralima“.
Međutim, iz Ministarstva navode da će Kina uvesti restrikcije na „eksploataciju, proizvodnju i izvoz“ rijetkih minerala kako bi „zaštitila cijenjene resurse i omogućila održivi razvoj“.
Kina se žali na zalihe rijetkih minerala
Kina tvrdi da će za 15 do 20 godina ostati bez zaliha rijetkih minerala ukoliko nastavi da ih eksploatiše kao do sada.
Japanska vlada je oštro reagovala na ovaj potez tvrdeći da će njihove zalihe rijetkih minerala biti potrošene do marta ili aprila iduće godine ukoliko im Kina ne dostavi novu pošiljku.
Od industrijskih zemalja kojima su rijetki minerali od krucijalnog značaja, na odluku Kine je najviše protestovala Njemačka. Predstavnici njemačkih kompanija su izjavili da su na ovaj način prisiljeni da ulažu u Kinu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je nužno povećati ulaganja u istočnu Evropu i centralnu Aziju kako bi se spriječila dominacija Kine i njen monopol na tržištu rijetkih minerala.
Njemačka i Japan žele surađivati i stimulirati proizvodnju rijetkih minerala u drugim zemljama kao što su Rusija, Ukrajina i Kazahstan.
Njemačka kancelarka Angela Merkel u Kini u šetnji sa kineskim premijerom Ven Điabao uz počasnu stražu u Velikoj sali naroda u PekinguJapanska vlada je kao mogućnost navela i reciklažu elektronske opreme kako bi se došlo do cijenjenih minerala.
Yoshiko Yamamoto, istraživač korporacije „Re-Tem“ iz Tokija je izjavio za Reuters da njihova kompanija već istražuje efikasne načine reciklaže.
„Tehnologija reciklaže još uvijek nije dovoljno razvijena i primjenjiva u industriji. Ali mislim da će se sada povećati broj istraživanja što će sigurno unaprijediti tehnologije i pokrenuti industriju recikliranja. Doista mislim da je ovo industrija u razvoju,“ kaže Yamamoto.
Alternativni izvori rijetkih minerala će u budućnosti osigurati dovoljnu količinu zaliha, ali stručnjaci tvrde da će ovim novim procesima trebati dugo vremena da se usavrše.
Kina je najavila da će smanjiti izvoz rijetkih minerala koji se koriste u proizvodnji visoko tehnoloških proizvoda kao što su mobilni telefoni, televizori sa ravnim ekranom i vozila s niskom potrošnjom.
Kina posjeduje više od 95 posto zaliha pomenutih minerala koji su trenutno dostupni na globalnom tržištu. Najavljeno smanjenje je izazvalo zabrinutost Sjedinjenih država i kompanija širom svijeta koje nemaju zalihe ovih cijenjenih minerala.
Uprkos njihovom nazivu, 17 minerala egzotičnih naziva gadolinium, talijum i cerium zapravo i nisu tako rijetki.
Ali ako izuzmemo Kinu, veoma mali broj zemalja ima zalihe pomenutih minerala, što znači da Peking ima monopol na tržištu.
U posljednjih godinu dana Kina je smanjila izvoz rijetkih minerala za 40 posto, što je izazvalo zabrinutost industrijskih zemalja širom svijeta. Kina je u oktobru ove godine obustavila dobavu Sjedninjenim državama, Evropi i Japanu.
Većina stručnjaka tvrdi da Kina želi zadžati rijetke minerale za sebe te tako prisiliti strane komapnije da proizvode što više visoko tehnoloških produkata u Kini.
Većina stručnjaka tvrdi da Kina želi zadžati rijetke minerale za sebe te tako prisiliti strane komapnije da proizvode što više visoko tehnoloških produkata u Kini
Mark Watts, novinar londonskog magazina „Industrial Minerals“ to objašnjava ovako:
„Ukoliko strane zemlje ne budu mogle dobiti rijetke minerale, one će biti prisiljene da prebace proizvodnju u Kinu koja će od toga imati velike koristi jer će na taj način zaraditi više novaca nego od prodaje minerala Evropi i Japanu.“
Kinesko Ministarstvo trgovine je opovrglo izjave kineskih medija da će vlada od iduće godine smanjiti izvoz za 30 posto te su dodali da će „Kina nastaviti snadbijevati svijet ovim rijetkim mineralima“.
Međutim, iz Ministarstva navode da će Kina uvesti restrikcije na „eksploataciju, proizvodnju i izvoz“ rijetkih minerala kako bi „zaštitila cijenjene resurse i omogućila održivi razvoj“.
Kina se žali na zalihe rijetkih minerala
Kina tvrdi da će za 15 do 20 godina ostati bez zaliha rijetkih minerala ukoliko nastavi da ih eksploatiše kao do sada.
Japanska vlada je oštro reagovala na ovaj potez tvrdeći da će njihove zalihe rijetkih minerala biti potrošene do marta ili aprila iduće godine ukoliko im Kina ne dostavi novu pošiljku.
Od industrijskih zemalja kojima su rijetki minerali od krucijalnog značaja, na odluku Kine je najviše protestovala Njemačka. Predstavnici njemačkih kompanija su izjavili da su na ovaj način prisiljeni da ulažu u Kinu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je nužno povećati ulaganja u istočnu Evropu i centralnu Aziju kako bi se spriječila dominacija Kine i njen monopol na tržištu rijetkih minerala.
Njemačka i Japan žele surađivati i stimulirati proizvodnju rijetkih minerala u drugim zemljama kao što su Rusija, Ukrajina i Kazahstan.
Yoshiko Yamamoto, istraživač korporacije „Re-Tem“ iz Tokija je izjavio za Reuters da njihova kompanija već istražuje efikasne načine reciklaže.
„Tehnologija reciklaže još uvijek nije dovoljno razvijena i primjenjiva u industriji. Ali mislim da će se sada povećati broj istraživanja što će sigurno unaprijediti tehnologije i pokrenuti industriju recikliranja. Doista mislim da je ovo industrija u razvoju,“ kaže Yamamoto.
Alternativni izvori rijetkih minerala će u budućnosti osigurati dovoljnu količinu zaliha, ali stručnjaci tvrde da će ovim novim procesima trebati dugo vremena da se usavrše.
