Nastavi li se ilegalna sječa drveta, u kombinaciji sa klimatskim promjenama s kojima se suočava naša planeta, život u kišnim šumamama do 2100. godine bit će uništen.
O ovom problemu upozorili su naučnici iz vašingtonskog instituta Carnegie, koji su proveli veliku studiju o efektima globalnog zatopljavanja i sječe šuma.
Oni tvrde da su mnoge vrste ugrožene, te da bi do 2100. moglo nestati 18 do 45 posto biljaka i životinja u tropskim šumama.
Ukoliko se ne uspiju adaptirati na nove uslove, morat će se preseliti ili umrijeti, prenosi "Telegraph".
Naučnici su proučavali 16 različitih modela klimatskih promjena iz cijelog svijeta. Najugroženiji je prostor Amazona, ali i džungle Afrike i Indonezije.
Daniel Nepstad, ekolog istraživačkog centra Woods Hole u Massachusettsu, izjavio je da bi samo rješavanje problema sa stakleničkim gasovima moglo spasiti prašume.
"Ova studija je snažan dokaz da će prirodni ekosistem proći kroz jako važne promjene", istakao je.
"Spašavanje će zavisiti od brze akcije u smanjenju emisije stakleničkih gasova", tvrdi Nepstad.
O ovom problemu upozorili su naučnici iz vašingtonskog instituta Carnegie, koji su proveli veliku studiju o efektima globalnog zatopljavanja i sječe šuma.
Oni tvrde da su mnoge vrste ugrožene, te da bi do 2100. moglo nestati 18 do 45 posto biljaka i životinja u tropskim šumama.
Ukoliko se ne uspiju adaptirati na nove uslove, morat će se preseliti ili umrijeti, prenosi "Telegraph".
Naučnici su proučavali 16 različitih modela klimatskih promjena iz cijelog svijeta. Najugroženiji je prostor Amazona, ali i džungle Afrike i Indonezije.
Daniel Nepstad, ekolog istraživačkog centra Woods Hole u Massachusettsu, izjavio je da bi samo rješavanje problema sa stakleničkim gasovima moglo spasiti prašume.
"Ova studija je snažan dokaz da će prirodni ekosistem proći kroz jako važne promjene", istakao je.
"Spašavanje će zavisiti od brze akcije u smanjenju emisije stakleničkih gasova", tvrdi Nepstad.
