"Jačanje vladavine prava je preduslov za napredak Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji", rečenica je koja je nebrojeno puta stigla iz Brisela, a slične poruke su dolazile i iz Vašingtona. To je razlog za javne diskusije o potrebi sređivanja stanja u sudstvu i tužilaštvu koji su u Crnoj Gori, po mnogim ocjenama, pod snažnim političkim pritiskom. Međutim, predstavnici ovih institucija takve tvrdnje odbacuju.
Ovo su riječi sudije Višeg suda Evice Durutović, osnovne državne tužiteljke Ljiljane Klikovac i zamjenice predsjednika Vrhovnog suda Stanke Vučinić koja je, apelujući na građane da prijave svaku sumnju na nepravilno ponašanje, smjer rasprave koja je trebalo da bude o etici u borbi protiv korupcije i novim kodeksima sudija i tužilaca skrenula na, po mnogima glavni problem - politički uticaj na pravosudje i tužilaštvo.
Prvi je reagovao funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore Srđan Perić:
"Kada tražimo hrabrost od građana trebaju da je pokažu i sudije. Ne može biti da u cijeloj državi nikada ni na jednog sudiju nije izvršen politički pritisak a na osnovu onoga što smo dobili sa suprotne strane izgleda da tako jeste", konstatovao je Perić.
Kratka diskusija poslanika Perića i sutkinje Vučinić je ostavljala utisak da se sagovornici ne razumiju u potpunosti. Zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, Stanka Vučinić je ostala uporna:
"Ja ponovo u skladu sa onim što sam na početku rekla – pozivam napišite na sudiju Janka Jankovića uticao je taj i taj političar. Ako imate takvo saznanje, a ja nemam, nemojte od mene tražiti da umjesto vas ja to učinim. Takvim se istupima na javnoj sceni šalje ta poruka prema građanima i zašto građanin neće povjerovati u ono što iznose upravo oni koji grade državu."
Funkcionerka opozicione Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, koja je takođe učestvovala u petak u raspravi koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje, je podsjetila da se težište problema ne smije prebacivati na građane, već da državni organi zaduženi za otkrivanje i gonjenje rade svoj posao:
"Građani su tu da ukažu na indicije, na osnove sumnje, kao i da podnesu prijave. No, nemojmo zaboraviti da građani ne mogu imati građanske hrabrosti da uđu u taj proces ukoliko nemaju povjerenja u institucije sitema. Procesi zavise i od političke volje, ali političke volje za ozbiljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala još uvijek nema", ocjenjuje Jasavić.
Tačku na ovaj dio rasprave je stavio advokat Goran Rodić, inače jedini preostali kandidat za budućeg Vrhovnog državnog tužioca, koji smatra da se diskusija o političkim uticajima na pravosuđe i tužilaštvo ne može pojednostavljivati prikazivanjem te pojave kao puki telefonski poziv nekog političara upućenom sudiji i njegov zahtjev da ovaj presudi njemu u korist:
"Ne možete sada vi reći Peru iz Osnovnog suda da ga je zvao taj političar i da je riješio taj predmet tako. Vi morate te stvari sagledavati iz ovoga sistema kadriranja, krovno. Jer, znate uostalom i onu poslovicu kada kažemo odakle smrdi.Jednostavno je pitanje – ko je snosio odgovornost za bilo šta? Neka kažu evo danas ili neka nabroje da li to može stati na prste jedne ruke. Sa krovnog dijela stvori se sistem koji će proizvesti kod pojedinaca i autocenzuru za pojedine stvari a drugo – straješina će ako treba znati kako i na koji način da obezbijedi određeni interes i kako ga provući kroz svoj organ kojim upravlja", navodi Rodić.
Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje Daliborka Uljarević je istakla da problem političke korupcije održava čitav koruptivni sistem i predstavlja najveću prepreku ka njegovom ozdravljenju.
A Srđan Perić iz Pozitivne je naveo, "slučaj političke korupcije", odnosno, iskustvo koje bi se, bar prema onome što se čulo, moglo svrstati ili u apsurd ili u aroganciju pojedinaca koji čine državne institucije i donose važne odluke:
"Bio je to jedan zaista farsičan slučaj u Nikšiću koji smo mi kao politička partija pokrenuli za slučaj političke korupcije gdje smo po nama dali jake dokaze. Na kraju smo u obrazloženju dobili tumačenje u smislu da političke korupcije nije bilo jer na žiro računu osobe za koju se sumnjalo da je korumpirana nije izvršena uplata od sumnjivog lica", zaključuje Perić.
Ovo su riječi sudije Višeg suda Evice Durutović, osnovne državne tužiteljke Ljiljane Klikovac i zamjenice predsjednika Vrhovnog suda Stanke Vučinić koja je, apelujući na građane da prijave svaku sumnju na nepravilno ponašanje, smjer rasprave koja je trebalo da bude o etici u borbi protiv korupcije i novim kodeksima sudija i tužilaca skrenula na, po mnogima glavni problem - politički uticaj na pravosudje i tužilaštvo.
Prvi je reagovao funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore Srđan Perić:
"Kada tražimo hrabrost od građana trebaju da je pokažu i sudije. Ne može biti da u cijeloj državi nikada ni na jednog sudiju nije izvršen politički pritisak a na osnovu onoga što smo dobili sa suprotne strane izgleda da tako jeste", konstatovao je Perić.
Kratka diskusija poslanika Perića i sutkinje Vučinić je ostavljala utisak da se sagovornici ne razumiju u potpunosti. Zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, Stanka Vučinić je ostala uporna:
"Ja ponovo u skladu sa onim što sam na početku rekla – pozivam napišite na sudiju Janka Jankovića uticao je taj i taj političar. Ako imate takvo saznanje, a ja nemam, nemojte od mene tražiti da umjesto vas ja to učinim. Takvim se istupima na javnoj sceni šalje ta poruka prema građanima i zašto građanin neće povjerovati u ono što iznose upravo oni koji grade državu."
Funkcionerka opozicione Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, koja je takođe učestvovala u petak u raspravi koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje, je podsjetila da se težište problema ne smije prebacivati na građane, već da državni organi zaduženi za otkrivanje i gonjenje rade svoj posao:
"Građani su tu da ukažu na indicije, na osnove sumnje, kao i da podnesu prijave. No, nemojmo zaboraviti da građani ne mogu imati građanske hrabrosti da uđu u taj proces ukoliko nemaju povjerenja u institucije sitema. Procesi zavise i od političke volje, ali političke volje za ozbiljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala još uvijek nema", ocjenjuje Jasavić.
Tačku na ovaj dio rasprave je stavio advokat Goran Rodić, inače jedini preostali kandidat za budućeg Vrhovnog državnog tužioca, koji smatra da se diskusija o političkim uticajima na pravosuđe i tužilaštvo ne može pojednostavljivati prikazivanjem te pojave kao puki telefonski poziv nekog političara upućenom sudiji i njegov zahtjev da ovaj presudi njemu u korist:
"Ne možete sada vi reći Peru iz Osnovnog suda da ga je zvao taj političar i da je riješio taj predmet tako. Vi morate te stvari sagledavati iz ovoga sistema kadriranja, krovno. Jer, znate uostalom i onu poslovicu kada kažemo odakle smrdi.Jednostavno je pitanje – ko je snosio odgovornost za bilo šta? Neka kažu evo danas ili neka nabroje da li to može stati na prste jedne ruke. Sa krovnog dijela stvori se sistem koji će proizvesti kod pojedinaca i autocenzuru za pojedine stvari a drugo – straješina će ako treba znati kako i na koji način da obezbijedi određeni interes i kako ga provući kroz svoj organ kojim upravlja", navodi Rodić.
Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje Daliborka Uljarević je istakla da problem političke korupcije održava čitav koruptivni sistem i predstavlja najveću prepreku ka njegovom ozdravljenju.
A Srđan Perić iz Pozitivne je naveo, "slučaj političke korupcije", odnosno, iskustvo koje bi se, bar prema onome što se čulo, moglo svrstati ili u apsurd ili u aroganciju pojedinaca koji čine državne institucije i donose važne odluke:
"Bio je to jedan zaista farsičan slučaj u Nikšiću koji smo mi kao politička partija pokrenuli za slučaj političke korupcije gdje smo po nama dali jake dokaze. Na kraju smo u obrazloženju dobili tumačenje u smislu da političke korupcije nije bilo jer na žiro računu osobe za koju se sumnjalo da je korumpirana nije izvršena uplata od sumnjivog lica", zaključuje Perić.
