Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Strahovanje građana zbog slučaja "krompir"


Ilustrativna fotografija
Autori: Esad Krcić, Lela Šćepanović

Slučaj "krompir", pokrenut je informacijom iz Srbije, gdje je gotovo 20 tona tog povrća uvezenog iz Crne Gore uništeno, jer je sadržao otrovni kadmijum.

U međuvremenu reagovale su i domaće institucije, ali uskraćujući javnosti sve podatke o porijeklu zatrovanog krompira i načinu kontaminacije, jer su „preduzete sve mjere kako bi se zaštitilo stanovništvo“, prenebregavajući činjenicu da kadmijum nije otkriven u Crnoj Gori, već u inostranstvu.

„ Zamislite kakva je to situacija kada nama iz druge zemlje moraju javiti da je osamnaest tona krompira uništeno. Znači, naši nijesu ni kontrolisali.“


Ovo su riječi direktorke Centra za zaštitu potrošača Olge Nikčević, koja govori o razlozima za strahovanje dijela građana, pri suočavanju sa mogućnošću - da su na svojim trpezama, i prije afere “krompir”, imali zatrovane namirnice, a da to nijesu znali. Dodatan razlog za zebnju je činjenica da je informacija o zatrovanom krompiru stigla iz inostranstva.

Prema riječima načelnika odjeljenja za ishranu Instituta za javno zdravlje, doktorke Ljiljane Žižić, može se zaključiti da se to nije smjelo desiti:

"U ovom, posljednjem slučaju, radi se o izvezenoj robi. Po pravilu trebalo je da bude prethodno kontrolisana od strane nadležnih laboratorijskih službi u Crnoj Gori. Međutim, to je otišlo bez te kontrole".


Značajno narušeno povjerenje u kontrolu hrane


Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Dragoljub Nenezić nastoji da građane koji su uznemireni o informacijama o zatrovanom krompiru koji je nesmetano prošao pred nadležnih institucija, uvjeri da su domaći proizvodi ipak ispravni:

"Ja samo želim da potrošače u Crnoj Gori ohrabrim da nastave da kupuju crnogorski domaći proizvod".


Crnogorski gradjani su tradicionalno, veoma naklonjeni domaćoj hrani, ali čini se da je značajno narušeno povjerenje u kontrolu njene ispravnosti.

Direktorka Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević kaže da je, imajući u vidu slučaj u kom je informacija o zatrovanom domaćem krompiru stigla iz inostranstva, sada potpuno logično da gradjani strahuju od kupovine poljoprivrednih proizvoda, te da nepovjerenju dodatno doprinose izjave predstavnika nadležnih organa:

"Oni ne objavljuju precizne podatke o čemu se radi, gdje je taj krompir proizveden, zbog čega se sve to desilo. Sve je pod nekim velom tajne, i sve kao „u interesu zaštite potrošača“. Zapravo je obrnuto. To unosi paniku. Na kraju, oni su obavezni da objave tačne podatke. Kakva je to tajna?"


Slučaj “krompir” je pokrenut informacijom pristiglom iz Srbije, gdje je uništeno 18 tona krompira uvezenog iz Crne Gore, jer je ustanovljeno da sadrži otrovni i kancerogeni kadmijum. Problem ipak nije riješen, jer ostaje činjenica da je krompir neometano prošao pored domaćih nadležnih institucija, što logično nameće sljedeću sumnju – koliko još neispravnih namirnica prolazi pored tih istih institucija.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvodjača Dragoljub Nenezić kaže da se kontrole voća i povrća proizvedenog u Crnoj Gori, rade jednom do dva puta mjesečno, po principu slučajnog uzorka, a da slučaj “krompir” pokreće razna pitanja, medju kojima je i – da li se slučaj “krompir” mogao spriječiti:

"Sigurno je ovo jedan dobar znak upozorenja svima u ovoj državi da se znatno češće i kvalitetnije analizira sve to što dolazi na crnogorske trpeze".


Načelnik odjeljenja za ishranu i zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje doktorka Ljiljana Žižić kaže da su građani, što se tiče kontrole namirnica, „dosta sigurni“, ali da problem predstavljaju zelene pijace gdje namirnice još uvijek nijesu obuhvaćene redovnom, kontinuiranom kontrolom:

"Kada je u pitanju domaći promet mi smo u poslednjih godinu dana napravili širi obim ispitivanja, i u saradnji sa zdravstveno-sanitarnom Inspekcijom smo pokrili praktično sve opštine. Radimo, prema jednom posebnom programu, kontrolu koja ne obuhvata uvijek sve te štetne komponte. Ona, u prvom redu obuhvata kvalitet i mikrobiološku ispravnost, a prema procjeni rizika, rade se i druge komponente".

Autentična “insajderska” informacija govori da bezbjednost života i zdravlja gradjana nijesu u rukama državnih organa zaduženih za kontrolu namirnica, već da su apsolutno prepušteni na milost i nemilost savjesti poljoprivrednika.

Kada govori o sebi, Ratko Vujošević kaže da je seljak i predsjednik Udruženja proizvodjača biljaka u plastenicima, a ukupnoj javnosti, Vujošević stavlja na raspolaganje zanimljivu informaciju o kontroli poljoprivrednih proizvoda od strane nadležnih državnih institucija:

"To se ne radi. Naše proizvode niko ne kontroliše. Ja vam garantujem da ja mogu danas da prskam preparatom, a da ga poslijepodne uberem i odnesem na „kamionsku“ pijacu i da ga tamo prodajem. Niko to meni ne kotroliše."


Anketa

Šta kažu građani? Da li sumnjaju da se hrana koju kupuju i konzumiraju redovno kontroliše, pitali smo Nikšićane.

RSE: Da li se namirnice na crnogorskim pijacama i tržnicama dovoljno kontrolišu jer ste, pretpostavljam, pročitali da je u Srbiji uništeno dvadeset tona krompira uvezenog iz Crne Gore sa kancerogenim kadmijumom?

"Mi smo poručili krompir od nekog prijatelja, gore sa sela, za koji znamo da je sigurno ispravan. Više ne kupujemo na pijaci i u voćarama."

RSE: Da li samo krompir ili i ostale namirnice?

"I sve drugo. Mislim da niko ne kontroliše, a ako i kontrolišu, to se radi na veoma malom području. Znači, ne kontroliše se sve."
"Ja sadim krompir. To se ništa ne kontroliše. Državu uopšte nije briga za narod. Ne vodi računa, prije svega o djeci i omladini. To je tako godinama. Nije to samo sad. Treba država da se pozabavi tim, ali ne bavi se ničim, pa ni ovim."
"Domaću hranu kupujem. Sve je štetno: i voće i povrće. Ta inspekcija bi trebala malo više da povede računa, da radi na tome. Treba da se što više provjerava. Oni su potpuno nezainteresovani, i što se toga tiče, oni to sve lako shvataju. Tek kada nastanu neke veće posljedice, kada se nešto desi... E, onda uzmu stvar u svoje ruke. "
"Što se tiče kontrole, pretpostavljam da se slabo kontroliše. Ovo je otkriveno na granici, a trebalo bi da u tom dijelu bude rigorozna kontrola. To se direktno tiče čitavnog stanovništva, a pogotovo hrana koju koriste djeca. Ta bi hrana trebala biti svakodnevno kontrolisana. "
"Jasno ti je kada vidiš kako inspektori idu i kontrolišu. Nikako. "

RSE: Zašto, šta mislite?

"Nebriga države. Što drugo? "

RSE: Da li ljudi treba da kupuju negdje drugdje?

"A što će? Moraju kupovati. Gdje drugo da kupuju. Nema uslova da bi išli negdje drugdje da kupuju. Kako, kada narod tako bijedno živi."
XS
SM
MD
LG