Skup u Danilovgradu: Cjelovite reforme i regionalna saradnja država zapadnog Balkana

Sedma godišnja konferencija Regionalne škole za državnu upravu u Danilovgradu, ponovo je okupila učesnike iz država zapadnog Balkana. Pored predstavnika Crne Gore, kao domaćina, skupu su prisustvovali gosti iz Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije i Albanije.

Pored sveobuhvatnih reformi, regionalna saradnja je važan dio priprema za članstvo u EU, rekao je Gerhard Schumann-Hitzler, direktor IPA programa za strategiju i regionalnu saradnju državnih uprava u Evropskoj komisiji tokom sedme po redu, Godišnje konferencije Regionalne škole za državnu upravu u Danilovgradu, čija je centralna tema - Kako osigurati željene promjene kroz uspješno sprovođenje politike.

"Promjene koje su potrebne su one koje su u funkciji približavanja standardima i praksama u EU, odnosno, one promjene koje će obezbijediti da zemlje koje streme članstvu u EU ispunjavaju političke i ekonomske kriterijume", rekao je Hitzler.

"Politički kriterijumi znače da zemlja koja namjerava da postane članica EU mora da ima demokratske institucije koje funkcionišu i vladu koja podupire reforme. Takođe, to znači da u toj zemlji mora da bude tržišna ekonomija koja dobro funkcioniše u kojoj privredna društva imaju imaju mogućnosti da dobro funkcionišu i da se integrišu u interno tržište EU. U tom smislu vlada mora da da doprinos jer je vlada ta koja mora da osigura takvo okruženje takvu sredinu u državi da to može dobro da funkcioniše", dodao je Hitzler.

Upitan - kako eliminisati negativan uticaj ratnih devedesetih na sadašnju potrebu za regionalnom saradnjom, predstavnik Evropske komisije, Gerhard Schumann-Hitzler je rekao da i tu treba promijeniti evropski recept. On je naime podsjetio na veliko neprijateljstvo evropskih država nakon Drugog svjetskog rata, koje su samo nekoliko godina nakon '45. osnovali Zajednicu za ugalj i čelik, a potom i Evropsku ekonomsku zajednicu.

Hrvatski ministar za državnu upravu, Arsen Bauk, koji smatra da ipak postoji izvjesna razlika između Evrope nakon 1945. i postjugoslovenskog razdoblja, vjeruje da za regionalnu saradnju problemi nijesu u institucionalnoj ravni, već na drugom terenu.

"Kada dođe neka haška presuda ili kada bude neka utakmica, posebno u nogometu, iz zemalja tada mogu da se ponegdje uzburkaju strasti, ali u institucionalnom smislu mislim da tu neće biti problema. Ono što možda ipak razlikuje situaciju u bivšoj Jugoslaviji od usporedbe odnosa najvećih evropskih država nakon II svjetskog rata jeste drugačiji pogled na to šta se događalo u proteklom stoljeću. Uvijek su se u različitim zemljama različiti ljudi doživljavali sa jedne strane kao heroji a sa druge strane kao zločinci. Međutim, u ovom institucionalnom smislu ja ne vidim da će biti nekih problema. Ja gledam zastave zemalja i pokušavam ih poredat po mojoj procjeni kada će koja postati članica EU I još nijesam siguran kojim redosljedom bih ih poredao, ali sasvim sigurno da Republika Hrvatska neće biti ta koja će taj redosljed mijenjati ovisno o njenoj politici i bilaterali ili bilo kojim događajima iz 90 tih", ocijenio je Bauk.

Metafora posvećenosti regionalnoj saradnji

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak konstatuje da "događaji iz '90-ih sasvim sigurno ne predstavljaju faktor integracije".

"To su činjenice koje ne možemo mijenjati i po mom sudu bi ih trebalo prepustiti sudu povjesti sa jedne strane, a sa druge strane i sudovima koji rade na tome. Nama nema druge nego jednostavno okrenut se suradnji, prije svega procesima demokratizacije svake zemlje ponaosob, a onda i saradnji svih u regiji. U tom smislu mislim da smo u posljednje vrijeme napravili jako mnogo sklapajući sporazume o saradnji, na primjer o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, u građanskim stvarima, ugovore o izručenjima i tako dalje, gdje zaista nastojimo da kroz tu saradnju nastojimo poboljšati odnose", naveo je Čolak.

Na dvodnevnoj konferenciji Regionalne škole za državnu upravu - ReSPA u Danilovgradu raspravljaće se o podizanju svijesti o reformi državne uprave u zemljama Zapadnog Balkana, pravilnom pristupu političkim ciklusima, a među osamdeset učesnika iz više od 20 zemalja nalaze se visoki zvaničnici, državni službenici zemalja Zapadnog Balkana, predstavnici civilnog društva, međunarodnih organizacija, članovi parlamenta.

Potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković upravo u ReSPI vidi značajan doprinos jačanju saradnje država regiona.

"Kroz RESPU je prošlo na hiljadu polaznika raznih obuka iz svih država regiona kao i na stotine predavača iz Evrope. U RESPi smo organizovali susrete na najvišem niovu, iz RESPE smo slali političke poruke od važnosti za naš evropski put. Zato je RESPA mnogo više od regionalne škole, ona je metafora naše posvećenosti regionalnoj saradnji i EU integracijama", zaključuje Marković.