Dostupni linkovi

Plagiranje Siniše Malog nedovoljno za osporavanje doktorata


Komisija FON-a je zaključila da je 6,97 odsto rada Siniše Malog plagirano
Komisija FON-a je zaključila da je 6,97 odsto rada Siniše Malog plagirano

"Zamolio bih Komisiju da nam kaže koliko je procenata u redu da se iskopira od reči do reči, pa da studenti znaju - možemo da ukrademo pet procenata, ali ako pređemo pet procenata to nije dobro", rekao je za RSE Raša Karapandža, profesor Evropske škole za biznis sa sedištem u Nemačkoj, koji je pre gotovo pet godina doveo u pitanje doktorat tadašnjeg gradonačelnika Beograda, danas ministra finansija Srbije Siniše Malog.

Etička komisija Fakulteta organizacionih nauka (FON) u Beogradu zaključila je da doktorat ministra Malog nije plagiran u dovoljnoj meri da bi bio osporen. To stoji u izveštaju koji je zaveden sa pečatom FON-a od 3. aprila ove godine, a koji su objavili pojedini mediji i profesor Karapandža na Tviteru:

Stručna komisija FON-a je, kako proizilazi iz izveštaja, za analizu doktorata koristila softverski paket Turnitin, a proveru su uradili 21. februara ove godine. Program je pokazao da 16 odsto doktorata Siniše Malog ima sličnost sa radovima drugih autora.

Međutim, u navedenih 16 odsto, Komisija je pronašla skoro sedam procenata teksta koji ne može biti sporan jer se, kako je navedeno, odnosi na nazive zakona, podzakonskih akata ili druge pravne termine, opšte poznate pojmove kao što su fraze, poštapalice ili formule, a jedan deo teksta je bio citiran na ispravan način uz navođenje izvora u fusnotama.

Komisija FON-a je stoga zaključila da je 6,97 odsto rada Siniše Malog plagirano i da ti delovi "nikako ne dovode u pitanje autentičnost teksta i originalnost rada".

"Stručna komisija je utvrdila nepobitnu činjenicu da za više od 90 odsto teksta doktorske disertacije nije osporena originalnost niti jednim valjanim dokazom iii argumentom", stoji u izveštaju Komisije FON-a. Dodaje se i da "iako postoje određeni propusti, oni po obimu i značaju nisu doveli u pitanje osnovne naučne doprinose i originalnost ovoga rada".

"Ono što je veoma poražavajuće je što je ta komisija u svom izveštaju praktično postavila standard da je potpuno dozvoljeno kopirati određene izvore, na primer kada je neko zaposlen u Vladi, odnosno u nekom vladinom telu, da kopira određene dokumente i zakone. Oni praktično kažu kako je gospodin Mali kopirao 5, 6 ili 7 procenata iz izvora koja su kreirala vladina tela i da je to OK pošto je on tada bio zaposlen u vladinoj instituciji", rekao je Karapandža za RSE.

Ovaj profesor dodaje i da, po njegovom mišljenju, izveštaj sadrži "više materijalnih grešaka", o kojima će, kako najavljuje, "pisati u svojoj žalbi višoj instanci", a to je dodaje, u ovom slučaju Univerzitet u Beogradu.

U međuvremenu, mediji prenose da je naučno-nastavno veće Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu usvojilo izveštaj Etičke komisije za procenu originalnosti doktorske disertacije Siniše Malog.

Jedan od članova komisije FON-a, profesor Dejan Erić, rekao je medijima da svi članovi komisije imaju potpisan ugovor koji im zabranjuje da daju bilo kakve izjave dok se postupak i zvanično ne okonča.

Na molbu RSE za razgovor sa dekanom FON-a Milijom Suknovićem, sa ovog fakulteta nismo dobili odgovor. Ne oglašava se ni ministar finansija Siniša Mali. Na zahtev RSE za komentar povodom nalaza Komisije i odgovor na kritike dela stručne javnosti iz kabineta ministra do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovoreno.

Siniša Mali ni ranije nije davao komentare povodom optužbi oko doktorata.

Profesor Raša Karapandža tvrdi i da doktorat ministra Malog sadrži još plagijata koje Komisija nije pronašla i koji će, kako najavljuje, biti deo njegove žalbe, a koje će do tada objavljivati na svom Tviter profilu.

"To je po meni dokaz da oni u stvari nisu imali za cilj da zaista istraže postojanje plagijata već da odbrane ministra Malog pošto su komentarisali samo iznesene optužbe, a nisu pronašli ni jedan novi plagijat kojih ima pregršt, a koje ja do sada nisam objavio", rekao je Raša Karapandža.

’Gernika bolja od Pikasove’

Profesor Karapandža u razgovoru za RSE kaže i da bi bilo u redu da je Komisija barem pozvala ministra Malog da uputi izvinjenje autorima za koje je utvrđeno da je kopirao. Umesto toga, ističe, Karapandža, "ta komisija u svom izveštaju navodi kako je Siniša Mali zaista koristio tezu o Eritreji gospodina (Stifanosa) Hailemariama, ali da je to bila samo polazna osnova i da je on čak bolje citirao radove i od samog gospodina Hailemariama. Kao što je neko na Tviteru rekao, naslikao je Gerniku bolje od Pikasa", kaže Karapandža.

Karapandža je, podsetimo, doktorat Siniše Malog, tada gradonačelnika, doveo u pitanje jula 2014. godine u tekstu objavljenom na sajtu "Peščanik".

Etička komisija FON-a je krajem 2016. utvrdila da disertacija nije plagijat, ali su Rektorski kolegijum i Senat Univerziteta konstatovali da stručne ocene nisu u kompetenciji Etičke komisije i zatražili od FON-a da formira novu komisiju koja će ispitati doktorat.

Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) podseća da je u februaru 2019. godine na FON-u oformljena Stručna komisija koju su činili Dejan Erić, profesor privatnog fakulteta Beogradska bankarska akademija, Vinko Kandžija, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i Tomaž Čatersa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.

Oni su doneli stručno mišljenje o originalnosti disertacije Malog početkom aprila 2019. godine, a kopiju ove analize Raša Karapandža objavio je na svom Tviter nalogu.

Slučaj doktorata Siniše Malog privukao je veliku pažnju javnosti, a grupa od 364 profesora tražila je svojevremeno da mu se ne dodeli titula doktora nauka. Među njima je bila i Biljana Stojković, profesorka na Biološkom fakultetu u Beogradu, koja za poslednji izveštaj Etičke komisije FON-a kaže da nije zasnovan ni na jednoj dobroj akademskoj praksi.

"Tu postoji nekoliko stvari koje su oni stavili u svoj izveštaj, a koje su zaista veoma problematične. Na primer da Siniša Mali jeste citirao radove iz kojih je vidljivo da možda i jeste pročitao te radove, a u stvari je kopirao čitave stranice teksta iz nečije druge disertacije. To jeste jedan način da vi sakrijete odakle ste plagirali, ukoliko ne citirate taj rad, nego citirate originalne radove koje je taj rad citirao. To jeste jedan način akademskog nepoštenja gde biste pokušali da prikrijete svoj plagijat", kaže profesorka Stojanović.

Povodom nalaza Etičke komisije FON-a o doktoratu Siniše Malog oglasio se i predsednik Odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) za visoko obrazovanje, akademik Dušan Teodorović, koji je za RSE rekao da ostaje pri svom ranijem stavu da je u pitanju plagijat.

"Svakako da ostajem pri stavovima koji su zasnovani na nepobitnim činjenicama. Većina profesora na FON-u koja je glasala da najbezočniji plagijat nije plagijat je danas ubila profesionalni moral na srpskim univerzitetima. U nekoj novoj Srbiji, primerenijoj razvijenom svetu, ovi profesori bi morali da budu sklonjeni sa univerziteta zbog nemorala. Nastaviću da se borim protiv plagijatora i intelektualnih lopova", naveo je Teodorović u pisanoj izjavi za RSE.

Podsetimo da doktorat Siniše Malog nije jedini naučni rad zvaničnika Srbije koji je dovođen u pitanje. Grupa naučnika je 2014. godine i za doktorski rad ministra policije Nebojše Stefanovića navela da "obiluje plagijatima", ali da je komisija privatnog Megatrend univerziteta, na kome je ministar doktorirao, utvrdila da "nema osnova za osporavanje originalnosti doktorske disertacije".

Postavljano je i pitanje fakultetske diplome bivšeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića.

"To je postalo opšte mesto koje je uhvatilo maha. Praktično imamo ’epidemiju’ plagijata i to na svakom nivou - od master radova, pa i seminarskih radova tokom studija. To svakako jeste jedan pokušaj relativizacije znanja, pokušaj, ako hoćete stupidizacije građana Srbije. Postalo je vrlo jasno da ovde znanje i struka nisu važni, važan je jedan papir na kome piše da vi imate neku diplomu", kaže profesorka Biljana Stojanović, ocenivši da se radi o deprimirajućoj poruci koja se šalje mladima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG