Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Samit EU - Za veću pomoć siromašnima


Ovo je prvi samit otkako je Lisabonski sporazum stupio na snagu

Velika Britanija i Francuska saopštile su da bi lideri Evropske unije trebalo da izdvoje oko dve milijarde evra godišnje za pomoć siromašnim
zemljama u borbi protiv globalnog zagrevanja, saopšteno je u Briselu.

Britanski premijer Gordon Braun i francuski predsednik Nikola Sarkozi rekli su da će njihova zemlje dati veći deo novca i dodali da očekuju da će se o sumi za siromašne složiti sve zemlje EU.

Zapadne članice EU će na samitu koji je sinoć počeo u Briselu pokušati da ubede siromašnije zemlje Unije da zajedno finansijski pomognu zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promena.

Uprkos obećanju EU da će do 2020. godine smanjiti nivo emisije štetnih gasova iz 1990. godine za 20 odsto, istočne članice evropskog bloka su uzdržane prema tom planu.

Siromašnije članice EU pokazale su uzdržanost i prema ideji učešća u zajedničkom fondu EU, koji bi pomogao zemljama trećeg sveta da se uhvate u koštac sa klimatskim promenama.

Lideri bogatijih članica EU se nadaju i stvaranju ozbiljnijeg finansijskog fonda za nerazvijene zemlje, koji bi podstakao i druge razvijene zemlje, u prvom redu SAD, da više pomognu nerazvijenima.

Neuspeh unutar EU da i siromašnije članice učestvuju u finansiranju fonda mogao bi da baci senku na utisak o jedinstvenom nastupu Unije u
borbi protiv klimatskih promena, ali se veruje da neće uticati i na stvaranje fonda.

Velika Britanija je do sada obećala da će njen doprinos fondu iznositi 1,3 milijarde evra u naredne tri godine, Švedska će uplatiti 800 miliona evra, Holandija je najavila učešće sa 300 miliona, a Belgija sa 150 miliona evra.

Dvodnevni samit EU prvi je od od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, a sastankom će poslednji put predsjedati čelnik zemlje predsjedateljice. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora uvedena je dužnost stalnog predsjednika Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefova država ili vlada, koji će ubuduće predsjedati sastancima na vrhu.

Iako je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. prosinca, ovim će samitom predsjedati švedski premijer Fredrik Reinfeldt, a ne stalni predsjednik Herman van Rompuy, jer je još ranije dogovoreno da rotirajuće predsjedništvo u čijem mandatu stupi na snagu Lisabonski ugovor treba dovršiti posao do kraja.

Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, koji će ubuduće predsjedati sastancima na vrhu, predstavit će tijekom radne večere svoje viđenje rada Europskog vijeća, koje se do sada, po ocjenama mnogih, nije previše bavilo strateškim pitanjima i odlukama nego usuglašavanjem zaključaka koji su zastali na nižim razinama.

XS
SM
MD
LG