Dostupni linkovi

Šain: Evropske integracije i nove firme spašavaju bh. ekonomiju


Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za “Zašto?” analizira razloge za kontinuiranu umjerni rast bh. ekonomije i stalnom rastu izvoza i pokrivenosti uvoza, uprkos gotovo stalnoj političkoj krizi, birokratiji i korupciji.

  • Poboljšanje i popuštanje

Bh. ekonomija u posljednjih nekoliko godina ima blagi trend poboljšanja i taj trend će se zasigurno nastaviti u narednom periodu još brže.

Glavni razlog se ipak može tražiti u pristupanju procesima pridruživanja Evropskoj uniji i jednostavno omogućavanju da privatni sektor ima veći angažman i manje okove koje propisuju birokratske strukture.

Postoji trend laganog popuštanja političkog uticaja koji nije bio dobar u sferi ekonomije i međunarodna zajednica preko svojih institucija omogućava da bh. ekonomija može tržišnije postupati.

U tom pogledu, sve je veći broj i kvalificiranijih ljudi koji prate svjetske trendove i prave biznise koje su priznati u Evropi.

  • Staro i novo

Izumiru stara socijalistička preduzeća i socijalistički način razmišljanja i sve je više prisutan kapitalistički način razmišljanja što omogućava jače tržišne zahvate u sferi ekonomije, kako na strateškom, tako i na operativnom dijelu.

Školovaniji je kadar, veća je povezanost sa međunarodnom zajednicom i sve to doprinosi da idemo boljim putem jer drugačije ne bi mogli ići putevima pristupanja Evropskoj uniji.

Reformska agenda koju su usvojile vlade i jednog i drugog entiteta jeste na prvi pogled veoma opisna, međutim ona u suštini znači veoma rigorozne mjere koje se trebaju izvršavati kako bi se ispunili zahtjeve koje od nas traži Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i sve međunarodne institucije koje nam pomažu da brže koračamo naprijed.

  • Nezaposleni i doprinosi

Jos imamo veliku zonu sivog zapošljavanja, odnosno neprijavljivanja zaposlenih ljudi. Za to je jednostavno krivac metodologija po kojoj se računa broj nezaposlenih osoba.

Nažalost, ratna zbivanja i sva poratana zbilja uticala je da je jedan značajan broj stanovnika neaktivan i ne traži posao.

Međutim, pošto ima još uvijek veliki broj angažovanih i zaposlenih ljudi za koje se ne plaćaju doprinosi i porezi nego rade na crno, tako se stvara veći broj nezaposlenih nego što stvarno jeste.

  • Drvo i željezo

Što se tiče socijalističkih preduzeća koja lagano odumiru, to se posebno lijepo može vidjeti u sferi drvne industrije.

Nekadašnja velika socijalistička preduzeća, kao što su Šipad, Krivaja, Konjuh, jednostavno su netsla sa tržišta a došlo je pojeave većeg broja manjih fabrika koje se bave proizvodnjom namještaja koje ubiru velike međunarodne uspjehe.

Tako je nedavno u Kelnu na najpoznatijem sajmu namještaja pobijedila i dobila dvije nagrade firma iz Fojnice MS & Wood.

Imamo preduzeća kao što je bio rudarsko-metalurški kombinat Zenica ili Željezara u Ilijašu -- jednostavno tehnološki nisu mogli opstati i zato su ih zamijenili neki drugi oblici privredne djelatnosti.

  • Naoružanje i municija

Što se tiče namjenske industrije, to je posbena priča, jer znamo da je BiH prije rata bila regionalna velesila u vojnoj namjenskoj industriji, da je rat učinio to što jeste, da je jednostavno zbog tih okolnosti bila na jako niskim granama i nivoima.

Sjetimo se recimo tenka M-84, koji je bio po kvaliteti drugi na svijetu ili cijelog niza oružja ili oruđa koje smo mi proizvodili pa je to jednostavno iz nekih međunarodnih razloga potpuno ugašeno.

Ali neki posebni oblici naoružanja i municije ponovo doživajvaju procvat upravo zbog toga što, nažalost, postoji potražnja na svjetskom tržištu za takvim oblicima proizvoda.

  • Regionalna saradnja

Regionalna saradnja svakako mora biti motor razvoja za BiH jer sve vse sve više uviđa da se niko ne može zatvoreno razvijati i da je neophodno za sve zemlje u okruženju da ekonomski međusobno surađuju jer ekonomija i kapital ne pozanju ni nacionalne ni državne granice i jednostavno protok robe, ljudi i kapitala mora biti ostvaren.

Mi smo svi premala tržišta sa ograničenim resursima i ako te resurse ne udružimo i međusobno ih ne razmjenjujemo propašćemo pojedinačno a onda i zajedno u cijelom regionu.

Dakle to je jedna neminosvnost jer ne možete vi praviti recimo Korisdor 5C ili neku savremenu brzu cesti ako ona ne završava u nardenoj zemlji ili ako vi ne pravite te ceste onda je gotovo iluzorno da imate autoput koji prođe do vaše granice i onda da ima neko začepljenje.

Dakle ekonomija je upravo ta snaga i način da se ovaj region ponovo revitalizira kako u ekonomskom tako u društvenom i političkom smislu.

XS
SM
MD
LG