Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ruski investicioni forum ne mami zapadne ulagače


Logo 19. Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

Konferencija u rodnom gradu Vladimira Putina je najveći, najstariji i nedvojbeno najpoznatiji skup za globalne investitore u Rusiji s ciljem da plasira informacije o investiranju u najveću zemlju na svijetu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Ali ovih dana ubjeđivanje ne ide lako.

Međunarodni ekonomski forum počeo je 6. juna u Sankt Peterburgu - takozvanom sjevernom ruskom glavnom gradu - usljed neprekinutih sankcija Zapada, napora Kremlja da se približi Kini i zabrinutosti oko spremnosti Rusije da zaštiti strane investitore.

Američki zvaničnici i vodeći poslovni lideri drže se dalje od ovog događaja. Kineski zvaničnici, međutim, ne.

Kineski predsjednik Si Đipin prisustvovaće trodnevnom događaju, jer njegova zemlja potpisuje višestruke investicione ugovore s ruskim firmama, od energije do telekomunikacija.

Si će se pridružiti panelu na forumu s Putinom, kojeg je u jednom intervjuu prije ovog putovanja nazvao "najbližim i najpouzdanijim prijateljem" među svjetskim liderima.

Poslovna klima u Rusiji suočava se sa značajnim poteškoćama iz mnogo razloga, uključujući ekonomske sankcije koje su nametnule Sjedinjene Države, Japan i evropski saveznici nakon moskovske aneksije Krima 2014. godine, kao i zbog navodnog ruskog uplitanja u američke izbore.

To je pomoglo da gurne Rusiju kao produbljavanju poslovnih odnosa s Kinom, a Pekingu, koji ima svoje hladne odnose sa Vašingtonom, da učini isto.

"U ovoj, ne tako jednostavnoj i svakako izazovnoj međunarodnoj situaciji, bliska i produktivna saradnja između Kine i Rusije jedan je od najmoćnijih i najpozitivnijih razvoja događaja", izjavio je Si za ruske vladine novine Rossiskaja gazeta, 5. juna.

Iako u Vašingtonu možda postoji neki "strah" od dva autoritarna lidera koji dijele istu poziciju, stvarna ulaganja i trgovina između Rusije i Kine "još uvijek su prilično skromni" uzimajući u obzir veličinu zemalja, rekao je Vilijem Kurtni (William Courtney), bivši američki ambasador u Kazahstanu.

"Obje se suočavaju s određenom vrstom izolacije u odnosu na SAD i također Evropu u slučaju Rusije, tako da zaista pokušavaju pokazati Zapadu, posebno SAD-u, da imaju alternative i da će biti jače ako su zajedno“, rekao je Kurtni, koji sada radi kao analitičar za ruska pitanja u Rand korporaciji (Rand Corp.), kalifornijskom "think-tanku“.

Bering Vostok

Opreznim stavovima prema ulaganju u Rusiji doprinosi hapšenje Majkla Kalveja (Michaela Calvey), istaknutog američkog investitora koji je pritvoren u februaru.

Kalvej, 51-godišnji biznismen čija je firma Baring Vostok ekviti partners (Bering Vostok Equity Partners) uložila više od 2,8 milijardi dolara u Rusiju i bivši Sovjetski Savez, nalazi se u kućnom pritvoru zbog optužbe za finansijsku prevaru, koju on naziva poslovnim sporom.

Američki ambasador Džon Hantsman (Jon Huntsman) i američki zvaničnici bojkotuju forum u Sankt Peterburgu, velikim dijelom zbog pritvaranja Kalveja. Neki vrhunski rukovodioci iz velikih američkih korporacija također se drže podalje od foruma.

Aleksis Rodzianko (Alexis), predsjednik američke Privredne komore u Rusiji, izjavio je da je slučaj Kalveja suštinski za američke investitore.

"Za Američku privrednu komoru (AmCham) i američku zajednicu, nerazriješeni slučaj Bering je centralni", rekao je Rodzianko u e-mailu za RSE.

"Pitanje u zraku je: da li ključni Rusi brinu o investicionoj klimi ili je to otpisano? Hoće li to omogućiti korištenje ovakvih metoda protiv međunarodnih kompanija?", rekao je on.

Slučaj Kalveja pojjačao je dugogodišnju percepciju da su uticajni Rusi u stanju da koriste nacionalne agencije za sprovođenje zakona kako bi riješili svoje trgovačke sporove ili jednostavno da zaplijene imovinu.

Potezom koji su neki smatrali pokušajem umirivanja investitora, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov nazvao je Kalvejevo hapšenje "nesretnim", rekavši da bi Kremlj volio da ga vidi na forumu.

Forum je osnovan 1997. godine, a od 2006. zvanično ga organizuje ruska predsjednička administracija i do danas je izrastao u najveći strateški investitorski događaj u zemlji, privlačeći mnoge od najvećih svjetskih korporacija. Prošle godine je privukao više od 17.000 učesnika.

Slab rast

Budući da se ruska ekonomija suočava sa sporim rastom u budućnosti, postoji sumnja da će zagrijavanje odnosa s istočnim susjedom otvoriti vrata jeftinom kineskom kapitalu i nadoknaditi mlake zapadne i domaće investicije.

"Stvarnost je da je, dok se Moskva nadala da će Kina napisati velike čekove nakon što je Zapad uveo sankcije protiv Rusije od 2014. godine, Kina radije držala čvrsto torbicu tražeći da pregovara, [da] obori ugovorene cijene energije, zloupotrebljavajući ruske slabosti", napisao je na Twitteru Timoti Eš (Timothy Ash), ekonomista u Blubeju (BlueBayu) s fokusom na tržišta u razvoju.

Din Čeng (Dean Cheng), kineski stručnjak u Fondaciji heritidž (Heritage Foundation), složio se, rekavši: "Rusija ima vrlo malo ekonomskih karata za igranje" u odnosu na svog ekonomski snažnijeg susjeda.

Svjetska banka je 4. juna smanjila svoje prognoze za ruski rast u 2019. na 1,2 odsto - što bi označilo najsporije rast u posljednje tri godine. Prognoze Svjetske banke za 2020. i 2021. godinu su na nepromijenjenom nivou od 1,8 odsto, što je čini među najsporijim u istočnoj Evropi i bivšem sovjetskom regionu.

Andrej Kostin, izvršni direktor državne banke VTB, koja je druga najveća u Rusiji, izjavio je 5. juna da ne očekuje da će Vašington uskoro ukinuti sankcije, što bi pomoglo oživljavanju usporenog rasta.

"Glavna tema razgovora za multinacionalne kompanije je ono što se dešava s ruskom ekonomijom", izjavio je Tom Adshed (Adshead), direktor istraživanja u Makro advajzori (Macro Advisory) koji pomaže američkim i evropskim kompanijama oko ulaganja u Rusiju. "A situacija ovdje nije odlična."

Ruski ekonomski rast ove godine će usporiti sa 2,3 na 1,2 odsto, što je rezultat povećanja poreza na dodatnu vrijednost na potrošnju, navodi Svjetska banka.

Slab ekonomski rast u proteklih pet godina i povećanje starosne granice za penzionisanje prouzrokovali su sve više nezadovoljstva u javnosti. U znak protesta zbog niskih plata, početkom godine su doktori i medicinski radnici izašli na ulice u nekoliko gradova, što je bio jedan od nekoliko lokalnih pokreta koji su se odnosili na pitanja životnog standarda.

Da bi stimulisala rast na tri odsto i poboljšala kvalitetu života, vlada u narednih nekoliko godina planira potrošiti čak 272 milijarde dolara na takozvane "nacionalne projekte", koji uključuju infrastrukturu, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Cilj je privući dodatnih 115 milijardi dolara za projekte iz privatnih izvora, uključujući strane investitore.

Program potrošnje je upravo ono što bi Rusija trebala učiniti sada, rekao je Adshed iz Makro advajzerija. Međutim, dosadašnja istorija potrošnje budžetskih sredstava unosi sumnji da će ciljevi biti ostvareni, dodao je on.

XS
SM
MD
LG