Dostupni linkovi

Brisel pozvan da odgovori na ruske prijetnje


Samit EU - Rusija kojem je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin održan je u januaru 2014.
Samit EU - Rusija kojem je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin održan je u januaru 2014.

Autor: Rikard Jozwiak (Priredila Mirjana Rakela)

Grupa stručnjaka za sigurnost i vanjsku politiku ocijenila je da su zapadne vlade "rezervirane i slabe" u svom odgovoru na ponašanje Kremlja i njegove "neprijateljske akcije" prema demokracijama. Zato je u organizaciji Instituta Evropske vrijednosti u Pragu pokrenuta inicijativa o tome kako bi demokratski Zapad trebao zaustaviti Putina.

Sedamdesetak stručnjaka na praškom skupu razmatrali su koje korake treba poduzeti kako bi zaustavili ono što su nazvali plan ruskog predsjednika Vladimira Putina da "podijeli i ovlada euroatlantskim priručjem".

"Vladimir Putin je odlučio zastrašiti i uznemiravati demokracije, a veliki dio zapadnih političkih institucija to još nije shvatio", navodi se u deklaraciji sa skupa.

"Neke zemlje suočene su s izravnim prijetnjama, druge dobivaju obećanja poput naizgled dobrih energetskih poslova ako usvoje više antizapadne, antidemokratske i antiliberalne stavove", dodaje se u tekstu saopćenja.

"Bez obzira na to, gotovo sve zemlje metom su napada i to mješavinom špijunaže, korupcije, organiziranog kriminala i neprekidnih višeslojnih i višekanalnih dezinformacijskih kampanja".

Deklaracija je donesena uoči sastanka 13. novembra na kojem će ministri vanjskih poslova Europske unije razmotriti kako funkcionira strateška komunikacija sa istočnim susjedima. Eksperti pozivaju političke vođe da priznaju da Rusija predstavlja prijetnju zapadnim demokracijama i da istraže i objave sadržaje ruskih aktivnosti.

"Putinova Rusija predstavlja veliku prijetnju zapadnim demokracijama, a njegova upotreba subverzivnih alata za projektiranje neprijateljskog stranog utjecaja u unutrašnjopolitičkim poslovima demokratskih zemalja je neprihvatljiva i treba mu se suprotstaviti odlučnim obrambenim aktivnostima kako bi se spriječilo daljnje neprijateljsko djelovanje", ocjenjuju eksperti.

Čelnici EU reagirali su na rusku dezinformacijsku kampanju 2015. godine stvaranjem radne skupine East Stratcom s ciljem promicanja vrijednosti i politike Unije u "Istočnom susjedstvu".

Nazvati stvari pravim imenom

Radna skupina također ima za cilj povećati javnu svijest o dezinformacijskim aktivnostima vanjskih faktora poput Rusije i poboljšati sposobnost EU da predvidi i odgovori na takve aktivnosti.

EU je također nametnula zamrzavanje imovine i zabranu viza za više od 150 ljudi nakon što je Rusija ilegalno anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. godine, ali samo nekoliko njih su visoki dužnosnici u Moskvi.

Potpisnici deklaracije također upozoravaju da ti napori nisu dovoljni i da je "hitno potrebno imati saznanja o procjeni prijetnji, razumijevanju samog načina djelovanja i to od strane samih dužnosnika EU."

Kritike upućene Federici Mogherini
Kritike upućene Federici Mogherini

"Postoji relativno ograničeno razumijevanje ruskih subverzivnih metoda u zapadnoeuropskim zemljama, pa se vlade zemalja središnje i istočne Europe i grupe civilnog društva moraju aktivno angažirati u primjeni naučenih lekcija u borbi protiv moskovskih neprijateljskih operacija", navodi se u priopćenju.

Deklaracija dolazi nakon što je osam ministara vanjskih poslova bloka, uglavnom iz srednje i istočne Europe, poslalo pismo šefici vanjske politike EU Federici Mogherini, zatraživši da se unaprijede mogućnosti djelovanja East Stratcoma.

Mogherini se u deklaraciji kritizira jer je, kako stručnjaci ocjenuju, "posljednje dvije godine provela tako što je izbjegavala imenovati Rusiju kao glavnog izvora neprijateljskih dezinformacija."

"Ako Europa želi poraziti ovu prijetnju, njezini lideri trebaju tu prijetnju nazvati imenom. Ruski čelnici moraju čuti od europskih predstavnika da ti neprijateljski subverzivni napori protiv naših demokracija moraju biti zaustavljeni", kaže se u tekstu deklaracije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG