Radio Slobodna Evropa
Šta Putin nije rekao o Kosovu?

Šta Putin nije rekao o Kosovu?

Ljudmila Cvetković

Kad može Kosovo, što ne bi mogli i Donjeck i Lugansk – poruka je koju je uputio ruski predsednik Vladimir Putin generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija (UN) Antoniju Guterešu (Antonio Guterres).

Tokom susreta sa Guterešom u Moskvi 26. aprila, Putin je takođe ustvrdio da je ista situacija i sa izražavanjem volje stanovnika Krima i Sevastopolja, kao što je bila sa proglašenjem nezavisnosti Kosova.

Pročitajte šta je Putin rekao, a šta nije o Kosovu.


"Ako postoji presedan, republike Donbasa mogu da učine isto. To su oni uradili, a mi smo, pak, imali pravo da ih priznamo kao nezavisne države."

Vladimir Putin, 26. april 2022.

Nezavisnost Donjecka i Luganska, oblasti u Donbasu, priznala je samo Rusija. Za ostatak sveta ove teritorije su i dalje deo Ukrajine.

Nezavisnost Kosova je, pak, priznalo više od 100 država, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu, Nemačku, Veliku Britaniju, Francusku. Od 27 članica Evropske unije Kosovo su priznale 22 države.

"Jedina razlika između ova dva slučaja bila je u tome što je na Kosovu ovu odluku o suverenitetu usvojio parlament, dok su je Krim i Sevastopolj doneli na opštenarodnom referendumu."

Vladimir Putin, 26. april 2022.

Pre nego što je u martu 2014. održan secesionistički referendum na ukrajinskom poluostrvu Krim, teško naoružani muškarci u zelenim uniformama, bez prepoznatljivih oznaka, upali su u regionalni parlament i na vrh zgrade istakli rusku zastavu.

Muškarci u uniformama za koje se veruje da su ruski vojnici, marširaju ispred ukrajinske vojne baze u selu Perevalnoye izvan Simferopolja, 5. marta 2014.

Nakon toga su maskirani komandosi u sličnim uniformama opkolili ukrajinske vojne baze i zauzeli ostale strateške jedinice.

Deklaraciju o nezavisnosti Kosova proglasila je Skupština Kosova u februaru 2008. godine.

Pre nego što je Priština proglasila nezavisnost, na Kosovu je na osnovu Rezolucije UN 1244 uspostavljena međunarodna teritorijalna administracija. Njen cilj bio je rešavanje humanitarne krize koja je vladala na toj tadašnjoj teritoriji 1999. Uvedena je da bi se privremeno suspendovalo vršenje vlasti Srbije na Kosovu.

Međunarodni sud pravde u Hagu je u savetodavnom mišljenju iz jula 2010. naveo da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo.

Mišljenje suda zatražila je Generalna skupština UN na inicijativu Srbije, koja smatra da je proglašenje nezavisnosti Kosova narušilo međunarodni pravni poredak.

"Ponašali su se (stanovnici Krima i Sevastopolja) praktično na isti način kao i ljudi koji žive na Kosovu – doneli su odluku o nezavisnosti, a onda su se obratili nama sa zahtevom da se pridruže Ruskoj Federaciji."

Vladimir Putin, 26. april 2022.

Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim u martu 2014. godine dva dana nakon secesionističkog referenduma.

Proslava nezavisnosti Kosova na ulicama Prištine 17. februara 2008.

Kosovo se nakon proglašenja nezavisnosti nije obratilo ni jednoj susednoj državi sa zahtevom za pridruživanje.

"Nakon što su vlasti u Kijevu objavile da nemaju nameru da ispune Minske sporazume, bili smo primorani da priznamo ove regione (u Donbasu) kao nezavisne i suverene države i da sprečimo genocid nad ljudima koji tamo žive."

Vladimir Putin, 26. april 2022.

Haški tribunal je zbog zločina počinjenih na Kosovu 1999. osudio visokorangirane zvaničnike države, vojske i policije. Među tim zločinima je i prebacivanje leševa ubijenih kosovskih Albanaca u masovne grobnice u Srbiji.

Pred ovim sudom je suđeno i Slobodanu Miloševiću, nekadašnjem predsedniku Srbije i Savezne Republike Jugoslavije i zbog ratnih zločina na Kosovu. Milošević je umro u pritvoru Haškog tribunala pre izricanja presude.

Ne postoje presude ni optužnice međunarodnih sudova koje bi potkrepile ruske navode o zločinima protiv Rusa u Donbasu.