Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnoj Gori ne prijeti nestašica hrane


Vršenje pšenice, ilustrativna fotografija, avgust 2010
Situacija na svjetskom tržištu žitarica, odnosno, pšenice se dramatizuje, preko elementarnih nepogoda, prije svega, u srednjoj Evropi i Rusiji, pa su se, pored strahovanja od poskupljenja hljeba, pojavile i procjene da bi moglo doći i do oskudice u hrani. Kako u Crnoj Gori sagledavaju aktuelnu situaciju, ali i budući razvoj dogadjaja.

"Nema potrebe da proizvođači hljeba razmišljaju o povećanju cijena svojih proizvoda"
, rekao je za Radio Slobodna Evropa pomoćnik ministra poljoprivrede Branko Bulatović, koji je naglasio da, pored trenutnog stanja na svjetskom tržištu žita, treba imati u vidu neke i činjenice i okolnosti koje idu u prilog ovakvom stavu.

,,Sadašnja cijena hljeba, formirana u uslovima krize na tržištu pšenice 2008 godine ali kada su energenti
Resorno ministarstvo ne vidi potrebu za značajnije povećanje cijene hljeba, budući da je učešće brašna u cijeni koštanja između 15 i 20 posto.
bili duplo skuplji i mislim da je u odnosu na region Crna Gora u prednosti jer nemamo pritiska na cijene kao posljedece kursnih razlika zato šro koristimo euro. PDV na ovu namirnicu iznosi 7 %. Kao resorno ministarstvo mi ne vidimo potrebu da se sada razmišlja o značajnijem povećanju cijene hljeba, budući da je učešće brašna u cijeni koštanja između 15 i 20 posto"
, kaže Bulatović.

Dramatična situacija na svjetskom tržištu pšenice, odnosno, žitarica je nastala uslijed elementarnih nepogoda koje su desetkovale ovogodišnji rod, a koje su pogodile, prije svega, Rusiju i srednju Evropu. Ruski premijer Vladimir Putin je prošle nedjelje proglasio zabranu izvoza žitarica do kraja godine, što je izazvalo rast cijena.

Kriza i u srednjoj Evropi


Najgora suša koja je posljednjih decenija zadesila Rusiju, koja je ove godine, umjesto prošlogodišnjih 97 miliona tona, spala na svega 50 miliona tona pšenice, uplašila je svjetska tržišta žitarica, što je izazvalo najbrži rast cijena pšenice u proteklih nekoliko decenija, uvećavajući mogućnost pojave prehrambene krize.

Poplave u Poljskoj, maj 2010
Nakon Rusije i Ukrajina razmišlja o embargu na izvoz pšenice što će dodatno doprinijeti još snažnijem rastu, već naraslih cijena. Vijest o ukrajinskom premišljanju je objavljena neposredno nakon najave Rusije da do kraja godine neće izvoziti pšenicu, zbog najveće oskudice u zadnjih sto godina koja je uzrokovana nezapamćenim vrućinama i sušom.

Ovogodišnju žetvu, desetkovale su i poplave u srednjeevropskim državama, među kojima je Češka, koja je jedan od najvećih izvoznika pšenice u Evropi. Žito se u Češkoj sije na 800.000 hektara, što je, primjera radi, duplo više nego u Srbiji, koja je takođe, kao i Mađarska, podbacila sa ovogodišnjim rodom pšenice.

U crnogorskom Ministarstvu poljoprivrede kažu da ima i dobrih vijesti.

,,Postoje najave hlađenja pregrijanog tržišta do kraja ove sedmice .No, i pored toga rod pšenice nije podbacio u SAD koje su najveći proizvođač i izvoznik pšenice i kukuruza .tako da , u principu ,koliko će vekna hljeba poskupiti na policama naših trgovina zavisi u najvećoj mjeri od toga koliko će se visoke cijene pšenice zadržati"
, kaže pomoćnik ministra Branko Bulatović.

Svjetska banka je u međuvremenu svim zemljama uputila apel da ne ograničavaju količinu pšenice na tržištu. Stručnjaci ove međunarodne finansijske organizacije upozoravaju da bi zabrane izvoza pšenice mogle uzrokovati novu oskudicu u hrani.

'Crnogorska Vojvodina'


Predsjednik crnogorskog Udruženja poljoprivrednika Dragoljub Nenezić kaže da su se mlinari u Crnoj Gori dobro obezbijedili, te da u Crnoj Gori prehrambena kriza nije izvjesna.
Ne može biti nestašica, a jedino što može da se desi je da dođe do povećanja cijene pšenice, samim tim do povećanja cijene brašna i hljeba, kažu u crnogorskom Udruženju poljoprivrednika.


,, Ne može se to desiti da u Crnoj Gori nema pšenice. Većina mlinova iz Crne Gore imaju ugovorene količine koje su potrebne. Mlinovi u okruženju takođe imaju dosta pšenice tako da sam siguran da se u Crnoj Gori ne može desiti nikakva prehrambena kriza. Jedino što može da se desi je da dođe do povećanja cijene pšenice, samim tim do povećanja cijene brašna i hljeba"
, kaže Nenezić.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da Crna Gora proizvodi svega nekoliko, ne više od 10 posto, od ukupnih potreba za pšenicom, te da je prošle godine na uvoz žitarica potrošeno 11 i po miliona eura, a na uvoz brašna i ostalih mlinskih proizvoda 15 miliona i 815.000 eura.

Pšenica se, u Crnoj Gori uzgaja u okolini Berana na nešto više od 200 hektara, u Malesiji kod Podgorice gdje se sije raž i pšenica, a prema podacima opštinske poljoprivredne službe u Danilovgradu, u toj oblasti je, ove godine, zasijano oko 28 hektara.

Bjelopavlićka ravnica bi mogla biti, kažu poljoprivrednici, "crnogorska Vojvodina". Ratko Vujošević, koji se protivi tezi da Crna Gora raspolaže sa malo obradivog zemljišta, pa da je zbog toga ono suviše vrijedno da bi se na njemu uzgajalo žito, odgovara na pitanje - da li bi Crna Gora mogla da proizvede dovoljno pšenice da podmiri sopstvene potrebe.

,, Kako da ne bi čovječe. Sigurno da bi moglo. Ja evo sjedim ovdje, vidim livade ali ništa nema uzorano i obrađeno. Ima jedan problem. Nekada su naši preci imali dosta djece i onda su se ta imanja parcelisala, dijelila i tako imamo sada parcela na koje se ni traktor ne može okrenuti. Taj čovjek, i pored najbolje volje da se bavi poljoprivredom i uzgojem pšenice ne može to da radi. Uska je parcela da bi traktor mogao da uđe ili kombajn. Mala je površina da bi on mogao da proizvede isplativu količinu. Ako bi se desetak takvih udružilo, a ja pucam na kooperativu jer ih u svijetu ima milion i 600.000 a mi još nemamo zakon. Znači, ako se udruži veliki broj malih proizvođača, mi imamo površina i možemo da gajimo pšenicu i za izvoz"
, zaključuje Vujošević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG