Pregovori izlaze izvan "prudske trojke"?

Ustavna reforma iznova započeta prudskom trojkom, koja se u konačnici pretvorila u prudsku dvojku, novi je fijasko u nastojanjima da se nadogradi najviši akt zemlje. Sastanak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića pod pokroviteljstvom visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, ali bez Sulejmana Tihića, prvog čovjeka SDA, polučio je tek opredijeljenost za nastavak pregovora, ovaj put u proširenom sastavu. Jedino što je dogovoreno jeste da se napravi priprema za predstojeću sjednicu Vijeća za implementaciju mira kojem su na prošloj sjednici lideri stranaka obećali da će raditi na ispunjavanju pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje i transformaciju OHR-a. Također, biće sazvana i zajednička sjednica oba Doma državnog Parlamenta, ali ne o ustavnim, već o ekonomskim pitanjima, kaže Dragan Čović:

„Bit će da smo se oko toga suglasili danas – izvanredno zasjedanje parlamentarne skupštine BiH oko ekonomske, odnosno fiskalne problematike u BiH, pozvali smo, osim Parlamenta, i sve one koji mogu pomoći da se kvalitetnije suprotstavimo nadolazećim ekonomskim i fiskalnim problemima kako bi spriječili propast stand-by aranžmana sa MMF-om i dogovor sa Svjetskom bankom. Prijedlog je također da ja sazovem sastanak predstavnika političkih stranaka, znači osam političkih stranaka, već za nedelju, kako bi imali jedan zajednički dogovor oko ovog.“

Da su pregovori, započeti u Prudu i najavljeni kao najkonstruktivniji do sada, propali zbog nepoštivanja istih, potvrdio je Sulejman Tihić, koji danas nije došao na sastanak:

„I do sad ono što smo dogovorili – gospodin Dodik je odustao od toga, odustao je od pravnog okvira za ustavnu reformu koju smo dogovorili, jer je na Domu naroda prošla odluka, a na Zastupničkom domu su to zaustavili. Odustao je od dogovora za državnu imovinu, i treće, evo vidite, oko popisa stanovništva, oni su odustali od ovog drugog dijela koji se tiče povratka, tako da ja ne vidim svrhu zbog čega bi mi razgovarali i dogovarali nešto, a on, a on to jednostavno kasnije odbace.“

Milorad Dodik, s druge strane, tvrdi kako dogovoreno ostaje. No, u u obzir treba uzeti i da ima osoba koje žele ostati tamo gdje su izbjegle, te da u pogledu zaduživanja od 500 miliona maraka kao pomoć povratku, treba imati u vidu da je stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom u krizi, što je loša preporuka za bilo kakvo zaduživanje. To su problemi koje treba najprije prodiskutovati između potpisnika sporazuma, smatra Dodik:

„Mi ostajemo pri onom što smo dogovorili u Prudu, i oko imovine. Mislimo da je krajnje vrijeme da tu napravimo neke pomake. Popis i strategija za povrat i rješavanje problema raseljenih je apsolutno za nas prihvatljiva stvar, ali ona mora da ima u sebi i pomoć povratku onima koji to žele, ali i onima koji žele da ostanu. Nigdje ni u jednom svom govoru i istupu, ponašanju, nigdje nismo odustali od toga da BiH aplicira za 500 miliona, jer mislim da bi to bilo veoma dobro. Ali, nažalost, osnovni problem ove zemlje je činjenica da se neće realizovati stand-by aranžman.“

U novim razgovorima bi uz čelnike vladajuće parlamentarne šestorke, prema Čovićevoj najavi, učestvovali i predstavnici dvije opozicione partije – SDS i SDP BiH.

No, SDP BiH u takvim pregovorima neće učestvovati pod uslovima koji trenutno jesu aktuelni. Uz napomenu kako je vladajuća šestorka napola koalicijska zbog konstantnih međustranačkih sukoba, potpredsjednik stranke, Denis Bećirović, pojašnjava koji su minimalni uslovi prihvatljivi za učešće:

„SDP BiH nije spreman da raspravlja ponovo, ispočetka, o Ustavu BiH. No, ako su vladajuće stranke spremne da ponude Aprilski paket plus, dakle, više od onoga što je u aprilu prije dvije godine oboreno, SDP je u tom slučaju spreman da se uključi i da pomogne da ova zemlja što prije dobije moderan ustav.“

Šef ureda za Balkan Međunarodne krizne grupe, Marko Prelec, iako vjeruje u dogovor više stranaka, napominje kako za sada nije realno očekivati da se on uspješno i organizuje:

„Danas nije. Situacija je previše uzrujana – mislim oko zaključaka Narodne skupštine RS, međutim, nadam se da će to proći. Ovo je dobar znak što je tu danas Milorad Dodik, kao da se dogovor, odnosno posjeta potpredsjednika Bajdena nije dogodila. To je danas skoro i zaboravljeno. Cijenim da će se s vremenom shvatiti da nema alternative pregovorima između stranaka, da to mora biti nešto što vode domaći političari i da tu međunarodna zajednica, uključujući i Incka, ima prvenstveno ulogu osposobljavanja razgovora, a ne odlučivanja.“

Prelec smatra kako u međuvremenu, do sazrijevanja situacije, treba raditi na onim stvarima koje su tri stranke dogovorile.

No, kako ambijent za implementaciju dogovora nije najpovoljniji, te dodatno podgrijan efektima poništavanja zaključaka NS RS, prisutne su bojazni i ranije najave kako do narednih opštih izbora sljedeće godine, od novih promjena Ustava neće biti ništa.