Iz Vlade je, još krajem prošle sedmice, nagoviještena mogućnost da se budžet za narednu godinu neće ni usvajati, već da bi privremeno finansiranje bilo bolje rješenje.
Međutim, ta namjera Vlade je došla u centar pažnje javnosti tek nakon jučerašnjih neuspjelih pregovora Vlade i sindikata.
Vijest da su propali pregovori Vlade i Sindikata zaposlenih u državnim službama, stavila je u centar pažnje javnosti mogućnost koju je ministar finansija Igor Lukšić već nagoviještavao - da Vlada jednostavno ne usvoji predlog budžeta za narednu godinu, već da se opredijeli za privremeno finansiranje. Da li će Vlada Skupštini proslijediti prijedlog budžeta, odlučiće se prema raspoloživim informacijama tokom naredne nedjelje.
Šta znači privremeno finansiranje, za naš program objašnjava profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta i nekadašnji ministar finansija Predrag Goranović:
"Funkcionisanje države, i svi životni tokovi ne mogu biti zaustavljeni ako budžet nije usvojen. Zato se primjenjuju razni oblici privremenog finansiranja. To može da bude prethodni budžet, ali samo sa ograničenim vremenskim trajanjem i ograničenim iznosom, otprilike do, najviše, tri mjeseca. Može da se donese novi budžet, ali opet ograničen i vremenski i u iznosu. Može da se odredi jedna dvanaestina prethodnog budžeta, kao osnovica, a da za to posluži zadnji mjesec, odnosno, decembar."
Profesora Predraga Goranovića smo pitali i da li zbog neblagovremenog usvajanja budžeta, odnosno, privremenog finansiranja, mogu proizaći neke negativne posljedice za funkcionisanje sistema:
"U principu, ne bi trebalo. To je poznat institut, a primjenjuje se u brojnim okolnostima i slučajevima, nezavisno od svih okolnosti. Ali, ono što mene malo iznenađuje je da je to institut koji bi se primijenio prvi put u zadnjih petnaestak godina. Meni se čini da ima i dovoljno vremena i mogućnosti, kada govorimo izglasavanju toga, da ne dođe do privremenog finansiranja."
SUDBONOSNI BUDŽET
Vladinu dilemu: budžet ili privremeno finansiranje, aktuelizovalo je jučerašnje objavljivanje neuspjeha pregovora Ministarstva finansija i Sindikata javne uprave o predloženim mjerama Vlade u cilju kreiranja održivog budžeta za narednu godinu. Pregovori su propali jer Vlada smatra da bi, između ostalog, minimalnu zaradu trebalo sa 165 smanjiti na 135 eura.
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kaže da je ovaj prijedlog Vlade još gori od prethodnog „memoranduma“ kojim je trebalo ukinuti naknade za regres, topli obrok i prevoz. Pavićević kaže da sada strahuje od privremenog finansiranja:
"Strahujem da neće biti dovoljno priliva novca u budžet, da će kasniti plate, da se neće izmirivati sve Vladine obaveze koje imaju po kolektivnom ugovoru."
Opozicioni Pokret za promjene je u međuvremenu zatražio od Predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapića da organizuje široku parlamentarnu raspravu.
„Budžet za sljedeću godinu će biti sudbonosan“, kažu u ovoj partiji, a funkcioner Pokreta za promjene Branka Bošnjak kaže da najava privremenog finansiranja samo pokazuje u kakvoj je krizi Crna Gora, a da Vlada sav teret krize pogrešno usmjerava:
"Iznenađuje nas što Ministarstvo finansija sve vrijeme neće da dira, i čini zaštićenim, one kategorije ljudi koje zaista mogu da isprate ovu krizu, a koje bi trebalo oporezovati. Mi smo se zalagali da se uvede porez na ekstra-profit, odnosno, da se oporezuju ti ljudi koji dobro žive na račun našeg rada."
Međutim, ta namjera Vlade je došla u centar pažnje javnosti tek nakon jučerašnjih neuspjelih pregovora Vlade i sindikata.
Vijest da su propali pregovori Vlade i Sindikata zaposlenih u državnim službama, stavila je u centar pažnje javnosti mogućnost koju je ministar finansija Igor Lukšić već nagoviještavao - da Vlada jednostavno ne usvoji predlog budžeta za narednu godinu, već da se opredijeli za privremeno finansiranje. Da li će Vlada Skupštini proslijediti prijedlog budžeta, odlučiće se prema raspoloživim informacijama tokom naredne nedjelje.
Šta znači privremeno finansiranje, za naš program objašnjava profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta i nekadašnji ministar finansija Predrag Goranović:
"Funkcionisanje države, i svi životni tokovi ne mogu biti zaustavljeni ako budžet nije usvojen. Zato se primjenjuju razni oblici privremenog finansiranja. To može da bude prethodni budžet, ali samo sa ograničenim vremenskim trajanjem i ograničenim iznosom, otprilike do, najviše, tri mjeseca. Može da se donese novi budžet, ali opet ograničen i vremenski i u iznosu. Može da se odredi jedna dvanaestina prethodnog budžeta, kao osnovica, a da za to posluži zadnji mjesec, odnosno, decembar."
Profesora Predraga Goranovića smo pitali i da li zbog neblagovremenog usvajanja budžeta, odnosno, privremenog finansiranja, mogu proizaći neke negativne posljedice za funkcionisanje sistema:
"U principu, ne bi trebalo. To je poznat institut, a primjenjuje se u brojnim okolnostima i slučajevima, nezavisno od svih okolnosti. Ali, ono što mene malo iznenađuje je da je to institut koji bi se primijenio prvi put u zadnjih petnaestak godina. Meni se čini da ima i dovoljno vremena i mogućnosti, kada govorimo izglasavanju toga, da ne dođe do privremenog finansiranja."
SUDBONOSNI BUDŽET
Vladinu dilemu: budžet ili privremeno finansiranje, aktuelizovalo je jučerašnje objavljivanje neuspjeha pregovora Ministarstva finansija i Sindikata javne uprave o predloženim mjerama Vlade u cilju kreiranja održivog budžeta za narednu godinu. Pregovori su propali jer Vlada smatra da bi, između ostalog, minimalnu zaradu trebalo sa 165 smanjiti na 135 eura.
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kaže da je ovaj prijedlog Vlade još gori od prethodnog „memoranduma“ kojim je trebalo ukinuti naknade za regres, topli obrok i prevoz. Pavićević kaže da sada strahuje od privremenog finansiranja:
"Strahujem da neće biti dovoljno priliva novca u budžet, da će kasniti plate, da se neće izmirivati sve Vladine obaveze koje imaju po kolektivnom ugovoru."
Opozicioni Pokret za promjene je u međuvremenu zatražio od Predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapića da organizuje široku parlamentarnu raspravu.
„Budžet za sljedeću godinu će biti sudbonosan“, kažu u ovoj partiji, a funkcioner Pokreta za promjene Branka Bošnjak kaže da najava privremenog finansiranja samo pokazuje u kakvoj je krizi Crna Gora, a da Vlada sav teret krize pogrešno usmjerava:
"Iznenađuje nas što Ministarstvo finansija sve vrijeme neće da dira, i čini zaštićenim, one kategorije ljudi koje zaista mogu da isprate ovu krizu, a koje bi trebalo oporezovati. Mi smo se zalagali da se uvede porez na ekstra-profit, odnosno, da se oporezuju ti ljudi koji dobro žive na račun našeg rada."
