Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Državne garancije privatnim firmama rezultat loše privatizacije?


Zgrada Vlade Crne Gore, Foto: Savo Prelević
U ponedjeljak je objavljeno da je privatni vlasnik nikšićke Željezare obezbijedio višemilionski kredit zahvaljujući garancijama crnogorske Vlade. S druge strane, hrvatska premijerka Jadranka Kosor je juče u Podgorici rekla da njena Vlada ne može dati garancije hrvatskom konzorcijumu Konstruktor IGH, jer ga čine privatna preduzeća.

Različit pristup dvije vlade, odnosno davanje državnih garancija stranim privatnim firmama u Crnoj Gori, tumači se kao rezulat loše privatizacije i kao vladino izbjegavanje "vrućeg krompira".

"Hrvatska Vlada ne može izdati garancije građevinskom konzorcijumu Konstruktor IGH jer se ne radi o preduzećima koja su u državnom vlasništvu", izjavila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor tokom jučerašnje službene posjete Podgorici.

Srđa Keković, Foto: Savo Prelević
Istog dana je objavljeno da je vlasnik nikšićke Željezare, strana privatna kompanija Montenegro Speciality Steels, kredit od preko 25 miliona eura obezbijedila upravo zahvaljujući garancijama crnogorske Vlade.

Vlada je ovakve poteze, kojih je bilo i ranije, uvijek pravdala interesom radnika i šire društvene zajednice. Međutim, i gradnja auto-puta od Bara do Boljara bi i za Hrvatsku imala veliki značaj zbog upošljavanje više hiljada radnika i ukupne vrijednosti posla od skoro tri milijarde eura.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da je Vlada primorana da daje garancije stranim privatnim preduzećima, jer bi u suprotnom priznala lošu privatizaciju:

"Došlo je do ukupnog kolapsa. Ogroman broj radnika se našao na samom dnu, traži da se sačuvaju radna mjesta i traži isplatu zarada na koje su u međuvremenu položili pravo i sada Vlada mora da na taj način "gasi požar" jer ona bi ustvari priznala da snosi direktnu posljedicu za svoje ne činjenje ili loše činjenje u tom prethodnom periodu procesa privatizacije".


Vlada luta

Ovo nije prvi put. Vlada je i do sada više puta davala garancije podgoričkom Kombinatu Aluminijuma, podsjeća Radojica Živković, jedan od opozicionih predstavnika u skupštinskom Odboru za ekonomiju i finansije, koji kaže da do takvi pojava dolazi jer se u Crnoj Gori ne zna ko su pravi vlasnici privatizovanih preduzeća:

"Oni su se našli u čudu. Ne znaju više ni šta rade. Prepali su se od radnika, od velikih štrajkova i onda je interesantno i to da ne primijete to da sakriju, pa su upravo kada je Jadranka Kosor govorila i jasno stavila do znanja da Vlada ne može davati garancije privatnim preduzećima, može dati, kako ona kaže, podsticaj ili podršku, a ne i garancije i bilo kakve novčane obeveze da uzima za bilo kakva privatna preduzeća, poslije te informacije Vlada daje garancije Željezari. Prosto nevjerovatno, ali nadamo se da će i kod nas doći vrijeme i u Hrvatskoj prije pet, šest godina bilo tako, znamo ko je tamo gradio puteve i kako je bilo, ali su oni to riješili."

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je Vladina širokogrudost kada su u pitanju državne garancije za kreditiranje privatnih preduzeća predužeća rezultat njenog izbjegavanjaq "vrućeg krompira" s kojim ne bi znala šta će.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Keković se osvrće i na ocjene dijela javnosti i zahtjeve radnika da ukoliko se odredbe privatizacionih ugovora ne ispunjavaju država treba da raskine ugovore i ponovo preuzme vlasništvo u tim firmama:

"To je potpuno logično. Zato i postoje raskidne klauzule. Međutim, očito je činjenica da se u tim preduzećima u toku tog perioda nakon kupoprodaje puno toga izdešavalo i da bi ukoliko bi Vlada preuzela upravljanje nad možda čak i očerupanim preduzećima, jer su u prethodnom periodu ljudi samo iznosili profit, a nijesu investirali, nije se ulagalo, očito ne bi mogla da brzi način da se snađe i ne bi mogla da pronađe nekog ko bi te firme kupio i ponovo privatizovao. Tako da mislim da se Vlada našla u svojevrsnom vrzinom kolu gdje ona sada jednostavno luta."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG