Najnoviji prenosivi uređaji kompanije Google su izgleda tek odskočna daska ka njihovoj glavnoj ambiciji – mikročipu ugrađenom u mozgove korisnika.
Ipak, Google svoju budućnost ulaže u novu uslugu koja će koristiti informacije o registrovanim korisnicima kako bi automatski predvidjela njihove pretraživačke potrebe i prikazala im potrebne podatke. Krajnja ambicija je doslovno ući u glave korisnika te im pomoću mikročipova ugrađenih u mozak direktno slati rezultate.
Ben Gomes, potpredsjednik Googleovog odjela za pretraživanje, ispričao je za Independent kako je ova vizija daleko od zlokobnih naučnofantastičnih predviđanja te da su već počeli koristiti slične čipove kako bi pomogli ljudima sa posebnim potrebama da upravljaju svojim kolicima.
"Oni primaju samo nekoliko osjećaja o smjeru u kojem bi kolica trebala ići, ali od toga do primanja stvarnih riječi je dalek put. Morat ćemo ovo da uradimo baš u mozgu, kako bismo omogućili što bolju interakciju. Nestrpljivi smo da to ostvarimo, ali još uvijek treba da razvijemo dijelove tehnologije", rekao je Gomes.
Na putu ovih ambicija stoje osnovne građanske slobode, budući da su se već pojavile tvrdnje da se Google urotio sa američkim vlastima kako bi im "otvorio vrata" ka informacijama koje ima o stotinama miliona njihovih korisnika te im omogućio da prate njihove online aktivnosti.
Kompanija je navodno dozvolila analitičarima Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) da prečešljaju privatne informacije o njenim korisnicima. U takozvanom PRISM programu, otkrivenom u serijalu članaka u Guardianu, Google i niz drugih kompanija iz Silikonske doline navodno su napravili tajni dogovor sa američkim obavještajcima – da agentima dozvole pristup privatnim podacima korisnika bez sudskog naloga.
Uprkos konstantnom Googleovom negiranju, optužbe sadržane u dokumentima koje je objavio Edward Snowden izazvale su krizu povjerenja u kompaniji, a korisnici interneta traže nove načine da surfaju, a ne budu praćeni.
Ipak, Google svoju budućnost ulaže u novu uslugu koja će koristiti informacije o registrovanim korisnicima kako bi automatski predvidjela njihove pretraživačke potrebe i prikazala im potrebne podatke. Krajnja ambicija je doslovno ući u glave korisnika te im pomoću mikročipova ugrađenih u mozak direktno slati rezultate.
Ben Gomes, potpredsjednik Googleovog odjela za pretraživanje, ispričao je za Independent kako je ova vizija daleko od zlokobnih naučnofantastičnih predviđanja te da su već počeli koristiti slične čipove kako bi pomogli ljudima sa posebnim potrebama da upravljaju svojim kolicima.
"Oni primaju samo nekoliko osjećaja o smjeru u kojem bi kolica trebala ići, ali od toga do primanja stvarnih riječi je dalek put. Morat ćemo ovo da uradimo baš u mozgu, kako bismo omogućili što bolju interakciju. Nestrpljivi smo da to ostvarimo, ali još uvijek treba da razvijemo dijelove tehnologije", rekao je Gomes.
Na putu ovih ambicija stoje osnovne građanske slobode, budući da su se već pojavile tvrdnje da se Google urotio sa američkim vlastima kako bi im "otvorio vrata" ka informacijama koje ima o stotinama miliona njihovih korisnika te im omogućio da prate njihove online aktivnosti.
Kompanija je navodno dozvolila analitičarima Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) da prečešljaju privatne informacije o njenim korisnicima. U takozvanom PRISM programu, otkrivenom u serijalu članaka u Guardianu, Google i niz drugih kompanija iz Silikonske doline navodno su napravili tajni dogovor sa američkim obavještajcima – da agentima dozvole pristup privatnim podacima korisnika bez sudskog naloga.
Uprkos konstantnom Googleovom negiranju, optužbe sadržane u dokumentima koje je objavio Edward Snowden izazvale su krizu povjerenja u kompaniji, a korisnici interneta traže nove načine da surfaju, a ne budu praćeni.