Pretpostavlja se da u srcu većine spiralnih galaksija postoji ogromna crna rupa, koja po definiciji sadrži enromnu masu koja je čak i milijardama puta veća od mase Sunca. Sva ta masa se obično nalazi na površini koja je veličine orbite jedne planete.
Čak se i u našoj galaksiji nalazi jedna takva crna rupa, nazvana Sagittarius A*.
Sada su naučnici, uz pomoć teleskopa Hobby-Eberly, koji se nalazi u opservatoriju Austin McDonald Univerziteta u Texasu, identifikovali do sada najveću crnu rupu ovakve vrste. U srcu galaksije NGC 1277 se nalazi crna rupa ukupne mase 17 milijardi masa Sunca.
Ova galaksija je udaljena 220 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, a nalazi se u sazviježđu Perseus.
Deset puta je manja od Mliječnog puta, a crna rupa u njenom središtu se sastoji od 14 posto ukupne mase te galaksije.
"Ovo je čudna galaksija, skoro cijela predstavlja veliku crnu rupu. Ovo bi mogao biti prvi objekt u novoj klasi sistema galaksija i crnih rupa", kazao je Karl Gebhardt, jedan od astronoma.
Procjenjuje se da horizont ove crne rupe, ili granice koje obilježavaju njenu površinu, imaju promjer veličine 11 promjera orbite Neptuna.
Čak se i u našoj galaksiji nalazi jedna takva crna rupa, nazvana Sagittarius A*.
Sada su naučnici, uz pomoć teleskopa Hobby-Eberly, koji se nalazi u opservatoriju Austin McDonald Univerziteta u Texasu, identifikovali do sada najveću crnu rupu ovakve vrste. U srcu galaksije NGC 1277 se nalazi crna rupa ukupne mase 17 milijardi masa Sunca.
Ova galaksija je udaljena 220 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, a nalazi se u sazviježđu Perseus.
Deset puta je manja od Mliječnog puta, a crna rupa u njenom središtu se sastoji od 14 posto ukupne mase te galaksije.
"Ovo je čudna galaksija, skoro cijela predstavlja veliku crnu rupu. Ovo bi mogao biti prvi objekt u novoj klasi sistema galaksija i crnih rupa", kazao je Karl Gebhardt, jedan od astronoma.
Procjenjuje se da horizont ove crne rupe, ili granice koje obilježavaju njenu površinu, imaju promjer veličine 11 promjera orbite Neptuna.