Na Međunarodnom sudu pravde, ICJ-u u nizozemskom gradu Den Haagu odbačene su međusobne tužbe za genocid država Hrvatske i Srbije tijekom rata u prvoj polovici devedesetih godina. Odbacivanje tužbi bilo je očekivano zbog trenutnog konzervativnog tumačenja Konvencije o genocidu od strane međunarodnih sudaca.
Ovom presudom je naime utvrđeno da se u Hrvatskoj nije dogodio genocid ni nad Hrvatima ni nad Srbima, a i suci su potvrdili – kako su je donesli na temelju dosadašnje prakse i presude u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije, kojom je genocid utvrđen jedino prilikom najmasovnijeg ubojstva tijekom rata – u Srebrenici.
Protutužba Srbije – za genocid nad srpskim stanovništvom Hrvatske 1995.godine prilikom akcije Oluja – također je odbačena, jednoglasnom odlukom 17 sudaca. Vijeće je utvrdilo da su tijekom i nakon akcije Oluja također počinjena genocidna djela – ubojstva i progona, no nisu pronađeni dokazi genocidne namjere hrvatskih vlasti da se hrvatski Srbi unište u dijelu ili cjelosti. Suci su zaključili da ako je egzodus oko 200 tisuća stanovnika srpske nacionalnosti prilikom Oluje – i bio priželjkivan od strane hrvatskih vlasti, to je bilo daleko od namjere za uništenjem.
Kompletan hrvatski državni vrh komentirao je odbacivanje tužbi za genocid protiv Hrvatske i Srbije. Izraženo je žaljenje što je hrvatska tužba odbijena, i naglašeno da je i sud pozvao da se odlučnije krene sa otkrivanjem sudbina nestalih, što je bio i hrvatski uvjet Srbiji kada se razgovaralo o mogućem povlačenju tužbi.
„Nismo zadovoljni, ali ovakav je ishod bio vjerojatan“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je kao pravni stručnjak i sudjelovao u aktualnoj redakciji hrvatske tužbe protiv Srbije, prenosi Enis Zebić u tekstu Nezadovoljstvo odbacivanjem tužbe, zadovoljstvo ocjenama.
Kada je o Srbiji reč, piše Branka Mihajlović, dogodilo se ono što nije bilo teško predvideti. Zvaničnici Srbije govore samo o zločinima onih drugih. O zločinima uslovno rečeno “svojih” ni reči. Tako da spor između dve države nije ni posle presude izašao iz vizure međuetničkog, srpsko -hrvatskog spora.
Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i predsednik RS Milorad Dodik koji je zajedno sa njim gledao prenos iz Haga, ponovili su odmah posle presude da je genocid počinjen, prenosi Mihajlović u tekstu Predsednik Srbije ne veruje Međunarodnom sudu.
Šta ovakva odluka može značiti za Bosnu i Hercegovinu, koliko se dokumentacija koja je prikupljena tokom procesa pred Međunarodnim sudom pravde može koristiti u naučnoistraživačke svrhe, komentariše u razgovoru sa Marijom Arnautović profesor međunarodnog javnog prava sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović.