Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nacrt zakona udar na autonomiju crnogorskog Univerziteta


Ilustrativna fotografija
Budući zakon o obrazovanju je već u sadašnjoj fazi nacrta uzburkao duhove na Univerzitetu Crne Gore, čiji predstavnici ovaj tekst smatraju neprihvatljivim.

Glavna zamjerka rektora crnogorskog državnog Univerziteta Predraga Miranovića se odnosi na izmjenu načina izbora Savjeta za visoko obrazovanje, čiju bi većinu članova sada imenovala Vlada, što bi navodno, ukinulo nezavisnost Savjeta.

"Usvajanjem zakona, koji bi sadržao ovakvo rješenje bi se napravila "politička greška", a praktično bi se obesmislilo dalje sprovođenje Bolonjske deklaracije", rekao je Miranović, tokom današnjeg sastanka u Rektoratu, na kom se raspravljalo o nacrtu novog zakona.
Predrag Miranović

"Prema evropskim standardima, koje je naša Vlada, naše Ministarstvo prihvatilo, kroz prihvatanje Bolonjske deklaracije, tijelo koje se bavi regulacijom visokog obrazovanja, odnosno tijelo koje izdaje certifikate o akreditaciji visokoškolskih ustanova mora da bude nezavisno. Nezavisno od Vlade, nezavisno od institucija visokog obrazovanja na koje se te odluke odnose. I ta nezavisnost, na neki način, mora da bude propisana."


Međutim, zanimljivo je da Miranović kaže da primarni problem nije činjenica da bi po novom zakonu većinu članova Savjeta za visoko obrazovanje birala Vlada, već to što se predloženim izmjenama Vladi omogućava da ih po svojoj volji smjenjuje.

Miranović je kritikovao i namjeru Vlade da propisuje na koji način će Univerziteti vrednovati uspjeh đaka prilikom upisa, ocijenivši da je to udar na autonomiju jer, kako kaže, Univerzitet mora slobodno odlučivati o kriterijumima za upis studenata.

Odredbu o načinu izbora Savjeta za visoko obrazovanje, bila je u fokusu kritika i profesorke Čanović.

"Vlada je ta koja imenuje Savjet. To što ga imenuje ona samo potvrđuje to što je već urađeno na način kako je to propisao zakon. Ali da Vlada daje sedam svojih činovnika za članove Savjeta to je nešto na šta, ako zaista do toga dođe, ovaj univerzitet treba primjereno da odgovori. To je suviše velika sila da bi se moglo prihvatiti. Ne mogu da kažem siledžijstvo jer bi već bio neakademski rečnik."

Univerzitetski profesori se ne slažu ni sa odredbom predloženog teksta zakona koja će omogućiti finansiranje studenata, ne samo na državnim, već i na
Suština je da je ovo jedan loš i neozbiljan tekst, koji treba potpuno odbaciti i to treba jasno reći. Taj zaključak treba da ima samo jednu rečenicu - ovo je neozbiljno i ovo treba odbaciti.
privatnim fakultetima, pa je, između ostalog rečeno i da su pojedini članovi Vlade u konfliktu interesa jer su u vlasničkim strukturama privatnih univerziteta, pri čemu se vjerovatno mislilo na suvlasnički udio premijera Mila Đukanovića na jednom od privatnih visokoškolskih ustanova.

Profesor Radenko Pejović smatra da se ne mogu izjednačavati privatni i državni univerzitet.

"Nijesam protiv privatnih univerziteta i privatnih ustanova ali one su osnivane na nekom dohodovnom principu. Da li država treba da finasira pet pravnih fakulteta ili četiri ekonomska fakulteta? I u prethodnom zakonu stoji, i ja mislim da je to ispravno, da država može djelimično finansirati i privatne univerzitete i fakultete za one studijske programe koji su joj potrebni, što je meni i logično", kaže Pejović.

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Predrag Stanišić je protiv parcijalnih izmjena aktuelnog nacrta budućeg zakona o obrazovanju.

"Suština je da je ovo jedan loš i neozbiljan tekst, koji treba potpuno odbaciti i to treba jasno reći. Taj zaključak treba da ima samo jednu rečenicu - ovo je neozbiljno i ovo treba odbaciti. Smatram da se ovdje radi o tajnoj agendi određenih interesnih grupa i ja volim da stvari nazovem pravim imenom. Ovo su potpuno ozbiljne izjave koje potpuno uništavaju Univerzitet Crne Gore", smatra Stanišić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG