Nešto staro, nešto novo: Gruzijska vina prilagodila se promjenama na tržištu

Piše Glenn Kates, priredila Mirjana Rakela

Ruski embargo na uvoz gruzijskih vina mogao bi se ispostaviti kao pravi blagoslov. Kako bi došli do novih tržišta, vinari su počeli kombinirati suvremenu evropsku tehnologiju i gruzijsku tradiciju.

Prije sedam godina, Burkhard Schuchmann, umirovljeni direktor Njemačkih željeznica stigao je prvi put u Gruziju, u područje Kisisheva, u kojem snijegom prekrivene planine Kavkaza bacaju dugu sjenku na polja vinove loze. To je bilo 2006, a Rusija je potom uvela embargo na uvoz gruzijskog vina.

Schuchmann je ipak odlučio otvoriti vinariju:

"Iz današnje perspektive jasno je da su Gruzijci imali sreću zbog embarga. Bili su prisiljeni usredotočiti se na kvalitetu i razmišljati o marketingu", kaže Schuchmann.

Nakon uglavnom "zadovoljavajućih" inspekcija, u februaru i martu, Ruska agencija za prava potrošača odlučila je da se gruzijska vina mogu ponovno prodavati u Rusiji. No, Rusi, navikli na nekad slatkasta vina po svemu sudeći će biti iznenađeni novim okusom vina.

U 2005, Gruzija je izvela 80 posto svojih vina u Rusiju. No, u sedam godina od embarga, gruzijski vinari, panično su tražili prodor na zapadna tržišta, te su počeli mijenjati tehnologiju proizvodnje i okus vina.

Uisto vrijeme, Rusiju, gdje je sa tržišta nestalo jeftinih gruzijskih vina, počela su „osvajati“ vina iz Francuske, Italije i Španjolske. Utakmica se zato mora drugačije igrati.

Schuchmann, koji je angažirao treću generaciju gruzijskih vinara, uložio je u proizvodnju oko 10 milijuna dolara i izvozi uglavnom u Europu i srednju Aziju.

Kaže da su ga u Gruziju dovele primamljive sorte grožđa, a u kombinaciji s dugogodišnjom tradicijom vinogradarstva, vina bi mogla biti vrlo konkurentna na neistraženim tržištima.

Nekoliko milja dalje od vinarije njemačkog poduzetnika, Nikolos Nikolaishvili upravlja obiteljskom vinarijom koju su osnovali njegovi pra-pradjedovi. On je također uveo promjene - ne u kvaliteti vina, jer kaže ona je uvijek bila vrhunska, već u metodi obrade grožđa.

U Gruziji u doba Sovjetskog Saveza je bila dozvoljena proizvodnja vina iz manje od 20 sorti grožđa. U ime kvota trpjela je kvaliteta.

Ipak, gruzijsko vino bilo je superiorno u odnosu na vina iz Moldavije i drugih sovjetskih sredina. Kada je Sovjetski Savez propao, vina iz Gruzije ostala su popularna i malo se radilo na poboljšanju kvalitete. Do 2005, 80 posto gruzijskih vina izvezeno je u Rusiju.

Godine 2006, dvije godine prije rusko -gruzijskog rata, zbog povećanja političkih napetosti, Rusija je zabranila uvoz gruzijskog vina, navodeći sanitarne razloge. No, treba biti iskren i priznati da je izvezeno vino imalo dosta neprirodnih aditiva.

Otar Sharashenidze, menadžer u jednom podrumu s organskim vinom u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju, objašnjava:

"U Rusiji smo sve prodavali. Ako je na etiketi pisalo da je vino iz Gruzije, to je išlo. Nije bilo važno je li to dobro ili loše vino."

Embargo, pomalo paradoksalno, je ubrzalo usvajanje suvremenih europskih metoda i pridonio ponovnom oživljavanju starih gruzijskih načina proizvodnje vina.

U starom stilu, grožđe se ručno prerađuje i čuva u hrastovim bačvama najmanje godinu dana prije nego se prelije u butelje. Time se stvara suho vino, sa "muževnim " okusom, kako je rekao jedan enolog.

Artur Sarkisyan, direktor Saveza someljera iz Rusije, smatra da ni novi standardi u proizvodnji gruzijskog vina neće ta vina vratiti na mjesto koje su nekad uživala u tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Rusko je tržište postalo sofisticiranije u posljednjih nekoliko godina.

"Postoji određena nostalgija za gruzijskim vinom. Ali ako mu je cijena oko 12 dolara, a što je na razini one za koju mogu kupiti vino iz Čilea, Italije i Australije, ljudi imaju izbor - kupiti će ili neće kupiti gruzijsko vino", kaže Sarkisyan.

Rusija je počela razmatrati okončanje embarga nedugo nakon što je Bidzina Ivanishvili izabran za premijera, pobijedivši stranku predsjednika Mihaila Saakašvilija koja je imala loše odnose s Moskvom. Ivanishvili je tokom prvog posjeta Moskvi zagovarao ukidanje embarga i jačanje trgovinskih veza.

Ruska žeđ za gruzijskim vinom jest velika, ali danas gruzijski vinari zarađuju i na drugim tržištima. Prema podacima Gruzijskog vinarskog udruženja, u 2012. izvoz vina je dosegao vrijednost od 65 milijuna dolara.