Grčki i makedonski pregovarači su nakon sinoćnjeg razgovora sa međunarodnim posrednikom u vezi sa imenom Makedonija Metju Nimicem ostali na svojim ranijim pozicijama.
Grčki pregovarač Adamantios Vasilakis tokom razgovora sa Nimicem u Njujorku ponovi je raniji stav Atine da se spor sa Skopljem može riješiti upotrebom složenog imena sa geografskom odrednicom.
"Grčka nastavlja razgovore uz posredovanje Ujedinjih nacija. Naš stav je konstruktivan, a pozicija jasna i dobro poznata - potrebno je konačno rješenje, a ono je u upotrebi imena sa geografskom odrednicom", pojasnio je Vasilakis.
Makedonski pregovarač Zoran Jolevski rekao je nakon susreta sa Nimicem da je Makedonija spremna aktivno, konstruktivno i intenzivno da razgovara o iznalaženju uzajamno prihvatljivog imena, što znači očuvanje identiteta, dostojanstva i integriteta makedonskih građana.
On je naveo da je Makedonija spremna da prihvati odluku, koja će biti bazirana na principima međunarodnog prava i evroatlanskih vrednosti.
Nezvanično se saznaje da bi Nimic u ponedjeljak ponovo mogao da se sastane sa predstavnicima Grčke i Makedonije.
Makedonci spremni prihvatiti poslednji predlog?
Grčki dnevnik "Etnos" piše da je da je makedonska Vlada informisala državno rukovodstvo SAD da je spremna da prihvati prosljednji Nimicov prijedlog "Sjeverna Makedonija".
Isti izvor navodi da je američka administracija već informisala grčku Vladu o novoj poziciji Skoplja, koja je promjenjena zbog želje Makedonije da nastavi evroatlanske integracije.
Vlada u Skoplju je demantovala pisanje grčkog dnevnika da je prihvatila prijedlog "Sjeverna Makedonija".
Od grčkog stava će zavisiti da li će Makedonija 7. decembra dobiti datum za početak pregovora sa EU.
Politički analitičari u Skoplju procjenjuju da će u slučaju grčkog veta, koji je već viđen prilikom donošenja odluke o prijemu Makedonije u NATO, na samitu Alijanse u Bukureštu, Skoplje odgovoriti prekidanjem procesa pregovora, novim tužbama protiv Grčke i obnavljanjem antičkih tema.
Spor traje već 18 godina
Makedonsko ime i istorija, posebno poslije raspada Jugoslavije 1991. godine, postalo je predmet rasprave između Atine i Skoplja.
Ključni grčki argument je da korišćenje imena Makedonija predstavlja "bezbjednosnu prijetnju", jer Grci tako nazivaju svoju sjevernu oblast.
Pregovori o izlažanju rješenja spora između Skoplja i Atine u vezi sa nazivom Makedonija vode se od 1992. godine.
UN su radi rješavanja problema imenovale Metju Nimica za specijalnog posrednika, koji je do sada održao više sastanaka sa predstavnicima dvije strane i iznio nekoliko prijedloga
Posljednji prijedlog koji je Nimic ponudio bio je naziv "Sjeverna Makedonija", a ranije su kao najčešća imena pominjana "Republika Gornja Makedonija", "Nova Republika Makedonija" i "Republika Makedonija Skoplje".
Makedonija je u članstvo UN primljena 8. aprila 1992. godine pod privremenom odrednicom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.
Makedoniju je pod ustavnim imenom priznalo 127 zemalja svijeta, među kojima su SAD, Rusija, Kina i neke zapadnoevropske zemlje. Prošle godine je nekoliko država, koje su Makedoniju priznale pod njenim ustavnim imenom, pod pritiskom Grčke promijenilo svoje odluke. Njihov broj je ipak zanemariv.
Sve republike bivše Jugoslavije, a sada države, Makedoniju su priznale pod njenim ustavnim imenom.
Grčki pregovarač Adamantios Vasilakis tokom razgovora sa Nimicem u Njujorku ponovi je raniji stav Atine da se spor sa Skopljem može riješiti upotrebom složenog imena sa geografskom odrednicom.
"Grčka nastavlja razgovore uz posredovanje Ujedinjih nacija. Naš stav je konstruktivan, a pozicija jasna i dobro poznata - potrebno je konačno rješenje, a ono je u upotrebi imena sa geografskom odrednicom", pojasnio je Vasilakis.
Makedonski pregovarač Zoran Jolevski rekao je nakon susreta sa Nimicem da je Makedonija spremna aktivno, konstruktivno i intenzivno da razgovara o iznalaženju uzajamno prihvatljivog imena, što znači očuvanje identiteta, dostojanstva i integriteta makedonskih građana.
On je naveo da je Makedonija spremna da prihvati odluku, koja će biti bazirana na principima međunarodnog prava i evroatlanskih vrednosti.
Nezvanično se saznaje da bi Nimic u ponedjeljak ponovo mogao da se sastane sa predstavnicima Grčke i Makedonije.
Makedonci spremni prihvatiti poslednji predlog?
Grčki dnevnik "Etnos" piše da je da je makedonska Vlada informisala državno rukovodstvo SAD da je spremna da prihvati prosljednji Nimicov prijedlog "Sjeverna Makedonija".
Isti izvor navodi da je američka administracija već informisala grčku Vladu o novoj poziciji Skoplja, koja je promjenjena zbog želje Makedonije da nastavi evroatlanske integracije.
Vlada u Skoplju je demantovala pisanje grčkog dnevnika da je prihvatila prijedlog "Sjeverna Makedonija".
Od grčkog stava će zavisiti da li će Makedonija 7. decembra dobiti datum za početak pregovora sa EU.
Politički analitičari u Skoplju procjenjuju da će u slučaju grčkog veta, koji je već viđen prilikom donošenja odluke o prijemu Makedonije u NATO, na samitu Alijanse u Bukureštu, Skoplje odgovoriti prekidanjem procesa pregovora, novim tužbama protiv Grčke i obnavljanjem antičkih tema.
Spor traje već 18 godina
Makedonsko ime i istorija, posebno poslije raspada Jugoslavije 1991. godine, postalo je predmet rasprave između Atine i Skoplja.
Ključni grčki argument je da korišćenje imena Makedonija predstavlja "bezbjednosnu prijetnju", jer Grci tako nazivaju svoju sjevernu oblast.
Pregovori o izlažanju rješenja spora između Skoplja i Atine u vezi sa nazivom Makedonija vode se od 1992. godine.
UN su radi rješavanja problema imenovale Metju Nimica za specijalnog posrednika, koji je do sada održao više sastanaka sa predstavnicima dvije strane i iznio nekoliko prijedloga
Posljednji prijedlog koji je Nimic ponudio bio je naziv "Sjeverna Makedonija", a ranije su kao najčešća imena pominjana "Republika Gornja Makedonija", "Nova Republika Makedonija" i "Republika Makedonija Skoplje".
Makedonija je u članstvo UN primljena 8. aprila 1992. godine pod privremenom odrednicom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.
Makedoniju je pod ustavnim imenom priznalo 127 zemalja svijeta, među kojima su SAD, Rusija, Kina i neke zapadnoevropske zemlje. Prošle godine je nekoliko država, koje su Makedoniju priznale pod njenim ustavnim imenom, pod pritiskom Grčke promijenilo svoje odluke. Njihov broj je ipak zanemariv.
Sve republike bivše Jugoslavije, a sada države, Makedoniju su priznale pod njenim ustavnim imenom.
