I dok je u Makedoniji počela lustracija, u Crnoj Gori, čije je vlast bila saradnik Miloševićevih ratnih projekata i koja je prošla kroz buran period urušavanje svih društvenih vrijednosti, lustracija je još uvijek samo tema o kojoj postoje sporenja.
Iako je Liberalna partija još prije dvije i po godine parlamentu podnijela inicijativu da najviši zakonodavni organ usvoji zakon o lustraciji kojim bi se sa javnih funkcija privremeno uklonili svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u kršenju ljudskih prava, političke volje za njeno procesuiranje u vladajućoj koaliciji nije bilo.
Predsjednik LP-a Andrija Popović kaže kako je početkom primjene lustracije, Makedonija pokazala kako je daleko ispred Crne Gore:
"Mislim da će ti procesi u Crnoj Gori kasniti nekoliko godina u odnosu na Makedoniju. Bez tog zakona o lustraciji mislim da Crna Gora ne može ići naprijed, to će biti tapkanje u mjestu. Mi možemo doći do kandidata za ulazak u Evropsku uniju, dalje od toga ne možemo, to je svima jasno."
Rajko Kovačević, Foto: Savo PrelevićZa komentar činjenice da je Makedonija smogla snage da počne proces lustracije značajan za ozdravljenje jednog društva, dok Crna Gora za to nema političku volju, pitali smo i Rajka Kovačevića iz vladajuće Demokratske partije socijalista:
"Makedonija vjerovatno ima određene razloge zbog kojih se odlučila za lustraciju i ja nijesam upoznat da li ima, ali znam da je proces lustracije nešto što je bilo imanentno u totalitarnim društvima odmah nakon pada režima i promjene ideologija u njima. Smatram da izmještanje van institucija sistema, procesa ili postupka o utvrđivanju nečije odgovornosti u nekakve komisije ili odbore nije primjereno uređenim pravnim državama. DPS je za personalizaciju odgovornosti u redovnim sudskim procesima i nikakvo paušalno kolektivno utvrđivanje te odgovornosti ne može biti bolje od toga."
DPS-ov koalicioni partner Socijaldemokratska partija, koja je početkom devedesetih zajedno sa Liberalnim savezom bila u antirežimskom i antiranom frontu ,smatra da je umjesto lustracije primjeren način našeg suočavanja sa burnom prošlošću formiranje dokumentaciono informacionog centra ,u koji bi se slivale sve bitne činjenice koje se tiču uloge Crne Gore, prije svega u ratnim devedesetim. Ideja je potekla od potpredsjednika te partije Rifata Rastodera. Na našu konstataciju kako je Makedonija koja je bila znatno manje involvirana u ratna zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije počela proces lustracije, a Crna Gora nije, kaže:
Rifat Rastoder"U svakom slučaju pozdravljam takvu aktivnost. Pretpostavljam da se radi o činjeničnom suočavanju sa onim što se dešavalo tokom prethodne drame i držim da je to veoma poželjno i preporučljivo za sve bivše jugoslovenske republike države, bez obzira koliko su bile involvirane."
RSE: Da li istovremeno vaša inicijativa o formiranju Dokumentaciono informativnog centra može biti adekvatna zamjena lustraciji, jednako svrsishodna za moralno pročišćenje crnogorskog društva?
Rastoder: Zaista sam ubijeđen i u Socijaldemokratskoj partiji smo ubijeđeni da je i Crna Gora koja je takođe od drugih republika manje involvirana u događanja prethodne decenije, ali u svakom slučaju involvirana, da prije svega treba poći od činjenica o onim događajima na kojima bi trebalo zasnivati lustraciju. Bez činjenica teško da može biti ikakve lustracije, izuzev novih političkih obračuna. Držimo i uvjereni smo da je Centar prethodnica.Na žalost, kasni se, ali vjerujemo da za takve slučajeve nikad nije kasno.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović, međutim, sumnja kako osnivanje Dokumentaciono informacionog centra može biti pravi način da se Crna Gora suoči sa sopstvenim učešćem u ratnim devedesetim i da je, kako kaže, samo riječ o inicijativi koja lijepo zvuči:
"I mislim da je ta inicijativa napravljena samo da bi nekome lijepo zvučala. Šta znači taj Informaciono dokumentacioni centar? To bi značilo za neku zemlju u Skandinaviji, ali za Crnu Goru znamo da to nema veze ni sa čim. Na žalost, SDP kao nekad antiratna partija uglavnom je potpuno promijenila svoj program, oni su se počeli baviti uglavnom samim sobom i moram priznati da im to veoma dobro ide.Tako da mislim da od te inicijative nema ništa i to će biti za nekoliko mjeseci zaboravljeno."
Iako je Liberalna partija još prije dvije i po godine parlamentu podnijela inicijativu da najviši zakonodavni organ usvoji zakon o lustraciji kojim bi se sa javnih funkcija privremeno uklonili svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u kršenju ljudskih prava, političke volje za njeno procesuiranje u vladajućoj koaliciji nije bilo.
Predsjednik LP-a Andrija Popović kaže kako je početkom primjene lustracije, Makedonija pokazala kako je daleko ispred Crne Gore:
"Mislim da će ti procesi u Crnoj Gori kasniti nekoliko godina u odnosu na Makedoniju. Bez tog zakona o lustraciji mislim da Crna Gora ne može ići naprijed, to će biti tapkanje u mjestu. Mi možemo doći do kandidata za ulazak u Evropsku uniju, dalje od toga ne možemo, to je svima jasno."
"Makedonija vjerovatno ima određene razloge zbog kojih se odlučila za lustraciju i ja nijesam upoznat da li ima, ali znam da je proces lustracije nešto što je bilo imanentno u totalitarnim društvima odmah nakon pada režima i promjene ideologija u njima. Smatram da izmještanje van institucija sistema, procesa ili postupka o utvrđivanju nečije odgovornosti u nekakve komisije ili odbore nije primjereno uređenim pravnim državama. DPS je za personalizaciju odgovornosti u redovnim sudskim procesima i nikakvo paušalno kolektivno utvrđivanje te odgovornosti ne može biti bolje od toga."
DPS-ov koalicioni partner Socijaldemokratska partija, koja je početkom devedesetih zajedno sa Liberalnim savezom bila u antirežimskom i antiranom frontu ,smatra da je umjesto lustracije primjeren način našeg suočavanja sa burnom prošlošću formiranje dokumentaciono informacionog centra ,u koji bi se slivale sve bitne činjenice koje se tiču uloge Crne Gore, prije svega u ratnim devedesetim. Ideja je potekla od potpredsjednika te partije Rifata Rastodera. Na našu konstataciju kako je Makedonija koja je bila znatno manje involvirana u ratna zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije počela proces lustracije, a Crna Gora nije, kaže:
RSE: Da li istovremeno vaša inicijativa o formiranju Dokumentaciono informativnog centra može biti adekvatna zamjena lustraciji, jednako svrsishodna za moralno pročišćenje crnogorskog društva?
Rastoder: Zaista sam ubijeđen i u Socijaldemokratskoj partiji smo ubijeđeni da je i Crna Gora koja je takođe od drugih republika manje involvirana u događanja prethodne decenije, ali u svakom slučaju involvirana, da prije svega treba poći od činjenica o onim događajima na kojima bi trebalo zasnivati lustraciju. Bez činjenica teško da može biti ikakve lustracije, izuzev novih političkih obračuna. Držimo i uvjereni smo da je Centar prethodnica.Na žalost, kasni se, ali vjerujemo da za takve slučajeve nikad nije kasno.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović, međutim, sumnja kako osnivanje Dokumentaciono informacionog centra može biti pravi način da se Crna Gora suoči sa sopstvenim učešćem u ratnim devedesetim i da je, kako kaže, samo riječ o inicijativi koja lijepo zvuči:
"I mislim da je ta inicijativa napravljena samo da bi nekome lijepo zvučala. Šta znači taj Informaciono dokumentacioni centar? To bi značilo za neku zemlju u Skandinaviji, ali za Crnu Goru znamo da to nema veze ni sa čim. Na žalost, SDP kao nekad antiratna partija uglavnom je potpuno promijenila svoj program, oni su se počeli baviti uglavnom samim sobom i moram priznati da im to veoma dobro ide.Tako da mislim da od te inicijative nema ništa i to će biti za nekoliko mjeseci zaboravljeno."
