Pišu: Andrius Kuncina i Daisy Sindelar (Priredila Mirjana Rakela)
Vlasti u Litvi počele su distribuirati 98 stranica „debelu“ knjižicu savjeta za građane kako bi mogli reagirati u slučaju prirodnih katastrofa, velikih nesreća - i rata. Ovakve informacije su hitno potrebne zbog agresivnog ponašanja Rusije prema susjedima, kažu litvanski dužnosnici.
Sa svojom blagom klimom i ugašenim nuklearnim reaktorom, Litva je tokom više od 20 godina samostalnosti bila bez prirodnih i tehnoloških katastrofa.
No, novi priručnik koji distribuira Ministarstvo obrane ima za cilj pripremiti Litvance za daleko goru katastrofu od kemijskog incidenta ili nekog tornada
Knjižica pod nazivom "Kako se ponašati u ekstremnim situacijama ili u slučaju rata" može se učiniti pretjerano tjeskobnom za zemlju poput Litve, koji je bila pod sovjetskom kontrolom od1940-1991, ali koja uživa sigurnost članstva u Europskoj uniji i NATO-u od 2004.
No, dužnosnici u Vilniusu upozoravaju da događaji posljednjih godinu dana u Ukrajini, uz aneksiju Krima i borbe na istoku, pokazuju da je Rusija i dalje opasnost za sve njezine susjede.
"Kada je Rusija počela svoju agresiju u Ukrajini, naši građani, ovdje u Litvi, shvatili su da naš susjed nije prijateljski raspoložen", izjavio je litvanski ministar obrane Juozas Olekasom u intervjuu za Reuters.
Primjeri Gruzije i Ukrajine - koje su obje izgubile dijelove svog teritorija u ratovima s Rusijom ili s proruskim separatistima "pokazuju nam da ne možemo isključiti sličnu situaciju ovdje," dodao je Olekasom, koji u priručniku navodi da je od građana često primao pitanja o domovinskoj sigurnosti.
Priručnik koji se može preuzeti i s web stranice Ministarstva obrane nudi prijedloge i praktične savjete za sve, od pretvaranja podruma u sklonište do reagiranja kada se neprijateljski vojnik pojavi na pragu obiteljske kuće.
U knjižici se također nalaze i upute za odgovarajuće oblike građanskog neposluha u slučaju okupacije: štrajkovi, blokade, širenje dezinformacija, i on-line napadi protiv neprijatelja.
Iako publikacija ne spominje Rusiju, u njoj se nude savjeti o tome kako reagirati kada se pojave vojnici bez znakovlja ili evidentnog obilježja državne pripadnosti, što je očita aluzija na rat u Ukrajini, gdje je Moskva, u više navrata odbacivala optužbe da šalje vojnike i oružano podržava separatiste.
"Litvanski građani koji primijete nepoznate i neidentificirane naoružane grupe koje djeluju u njihovom susjedstvu ili negdje drugdje trebaju obavijestiti nadležne organe", savjetuje se u priručniku, dodajući da litvanske oružane snage imaju jedinice za brzo djelovanje koje mogu "odgovoriti na prijetnju i neutralizirati neprijatelja".
Ton priručnika ponekad izaziva i podsmijeh. U jednom dijelu se kaže „pucnjava izvan vašeg prozora "nije kraj svijeta," u drugom se pak ističe kako je pasivni otpor znak da pojedinci "rade svoj posao lošije nego inače".
No, mnogi od scenarija opisanih u priručniku su duboko uznemirujući za zemlju s 50-godišnjom povijesti sovjetske okupacije, a koja je upravo prošlog tjedna obilježila godišnjicu krvavog sukoba sa sovjetskim vojnicima u borbi za neovisnost 1991.
Unatoč članstvu u NATO-u i EU, geografski položaj Litve je razlog za trajnu zabrinutost. Zemlja je stiješnjena između Rusije i Bjelorusije, tu je i ruski Kalilingrad, obalna enklava, koja je ujedno i baza ruske Baltičke flote.
Kremlj je u međuvremenu počeo primjenjivati drugi oblik pritiska na Litvu. Prijeti kaznenim progonom za približno 1.500 Litvanaca koji su dezertirali iz vojske nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Rusija, koja je osumnjičena da vojnicima i oružjem pomaže separatistima u istočnoj Ukrajini, prijetnjnama Litvi možda izražava svoje nezadovoljstvo što Vilnius „otvoreno podržava vladu u Kijevu i ukrajinsku vojsku“.
Imajući to na umu, Ministarstvo obrane priprema Litvance za moguću evakuaciju, prema jugu, Poljskoj, ili na zapad, kako bi uhvatili trajektni prijevoz prema Poljskoj, Njemačkoj, Švedskoj ili Finskoj.
Ipak, kako je sjedište litvanskog LNG plinskog terminala od strateške važnosti za bilo stranog napadača, evakuacija morskim putem potencijalno je vrlo opasna.
Litvanci se savjetuju da izrade planove za slučaj evakuacije: da imaju pune automobilske rezervoare, da imaju spakiranu hranu i unaprijed pripremljene zalihe, posebno zbog potreba starijih članova obitelji, male djece i kućnih ljubimaca.
U međuvremenu, Litva polako ojačava svoje vojne potencijale. Sredstva namijenjena obrani povećana su na1,1 posto BDP-a u ovoj godini, a prema preporukama NATO predvidja se rast od 2 posto do 2020. godine.
