Predsednik Poljske Leh Kačinjski potpisao je danas u Varšavi, kako je i obećao, Lisabonski sporazum o reformi evropskih institucija, nakon čega jedina zemlja koja ga sada blokira ostaje Češka.
Leh Kačinjski je za potpisivanje sporazuma upriličio veliku svečanost na koju su osim poljskog državnog vrha došli i šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, švedski premijer Fredrik Rajnfelt i predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek.
Svoje oklijevanje da ratifikuje Lisabonski sporazum Kačinjski je danas objasnio kao želju da se poštuje princip konsenzusa, te da svaka zemlja, svaki narod o ratifikaciji odlučuje suvereno a glas svake zemlje ima jednaku težinu.
Dogovor o reformi evropskih institucija Kačinjski je danas označio za veliki uspjeh i za Poljsku, jer je od 14 ključnih pitanja uspjela da izdejstvuje čak u 13 da joj ostale članice izadju u susret.
"Unija ostaje savez nacionalnih država, tijesan, ali savez suverenih država", rekao je danas Kačinjski a kao glavnu poruku cijeloj EU uputio je apel da nikako ne smije da zatvara vrata onima koji bi da udju u taj, kako je kazao, najsjajniji eksperiment u istoriji čovječanstva.
"Evropa ne smije da im kaže 'ne', ne samo Tapadnom Balkanu koji je već dobio zeleno svjetlo, već i zemljama iz našeg civilizacijskog kruga, jugoistočnim susjedima Poljske, Ukrajini i Gruziji", rekao je Kačinjski.
Predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek izrazio je zatim nadu da će nakon poljskog potpisa ratifikacija biti okončana do kraja godine, te da će sporazum moći u svih 27 zemalja da stupi na snagu.
Preostalo je, međutim, još da proces odblokira Češka, tačnije njen euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus.
Predsjednik Češke iznio dodatne zahtjeve
Češki premijer Jan Fišer odbio je u petak uveče da, zbog novih neočekivanih uslova i zahtjeva predsjednika Češke Vaclava Klausa, češka Vlada zatraži ponovno otvaranje ratifikacije Lisabonskog sporazuma u 27 članica Evropske unije.
Predsjednik Češke objasnio je da insistira na tome da Češka poput Poljske i Velike Britanije bude izuzeta iz primjene Povelje osnovnih prava koja je sastavni dio Lisabonskog sporazuma.
Klaus je objasnio danas da je to postavio kao uslov da potpiše sporazum i završi tako ratifikaciju u Češkoj jer se plaši da bi u suprotnom, pozivajući se na Povelju, češke sudove mogli da zaobiđu Nijemci deportovani iz Čehoslovačke poslije Drugog svjetskog rata, a evropski sudovi bi naredili da im Češka vrati konfiskovanu imovinu.
"Vlada je spremna da o tom zahtjevu predsjednika razgovara u otvorenoj diskusiji. Isključujem, međutim, mogućnost da se ponovo otvara proces ratifikacije Lisabonskog sporazuma u 27 članica EU", saopštio je češki premijer.
Češka će tako, po svemu sudeći, ostati jedina država koja blokira stupanje na snagu ključnog sporazuma o reformi evropskih institucija.
Lideri EU su u žurbi da ugovor u potpunosti ratifikuju do kraja godine, prije izbora u Velikoj Britaniji, koji su zakazani za naredno proljeće i na kojima bi mogli da pobede konzervativci. Većina među njima želi referendum o Lisabonskom ugovoru i u Velikoj Britaniji.
Vlade zemalja EU ugovor smatraju ključnim dokumentom za buduće funkcionisanje "uvećane" Unije, koja sada ima 27 članica i vjerovatno će se dalje širiti.
Trenutno je proces odlučivanja u EU baziran na sporim i birokratskim procedurama iz vremena kada je Unija imala svega 15 članica. Protivnici Lisabonskog ugovora smatraju da on ima federalistički karakter i da ugrožava suverenitet pojedinačnih država.
Leh Kačinjski je za potpisivanje sporazuma upriličio veliku svečanost na koju su osim poljskog državnog vrha došli i šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, švedski premijer Fredrik Rajnfelt i predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek.
Svoje oklijevanje da ratifikuje Lisabonski sporazum Kačinjski je danas objasnio kao želju da se poštuje princip konsenzusa, te da svaka zemlja, svaki narod o ratifikaciji odlučuje suvereno a glas svake zemlje ima jednaku težinu.
Dogovor o reformi evropskih institucija Kačinjski je danas označio za veliki uspjeh i za Poljsku, jer je od 14 ključnih pitanja uspjela da izdejstvuje čak u 13 da joj ostale članice izadju u susret.
"Unija ostaje savez nacionalnih država, tijesan, ali savez suverenih država", rekao je danas Kačinjski a kao glavnu poruku cijeloj EU uputio je apel da nikako ne smije da zatvara vrata onima koji bi da udju u taj, kako je kazao, najsjajniji eksperiment u istoriji čovječanstva.
"Evropa ne smije da im kaže 'ne', ne samo Tapadnom Balkanu koji je već dobio zeleno svjetlo, već i zemljama iz našeg civilizacijskog kruga, jugoistočnim susjedima Poljske, Ukrajini i Gruziji", rekao je Kačinjski.
Predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek izrazio je zatim nadu da će nakon poljskog potpisa ratifikacija biti okončana do kraja godine, te da će sporazum moći u svih 27 zemalja da stupi na snagu.
Preostalo je, međutim, još da proces odblokira Češka, tačnije njen euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus.
Predsjednik Češke iznio dodatne zahtjeve
Češki premijer Jan Fišer odbio je u petak uveče da, zbog novih neočekivanih uslova i zahtjeva predsjednika Češke Vaclava Klausa, češka Vlada zatraži ponovno otvaranje ratifikacije Lisabonskog sporazuma u 27 članica Evropske unije.
Predsjednik Češke objasnio je da insistira na tome da Češka poput Poljske i Velike Britanije bude izuzeta iz primjene Povelje osnovnih prava koja je sastavni dio Lisabonskog sporazuma.
Klaus je objasnio danas da je to postavio kao uslov da potpiše sporazum i završi tako ratifikaciju u Češkoj jer se plaši da bi u suprotnom, pozivajući se na Povelju, češke sudove mogli da zaobiđu Nijemci deportovani iz Čehoslovačke poslije Drugog svjetskog rata, a evropski sudovi bi naredili da im Češka vrati konfiskovanu imovinu.
"Vlada je spremna da o tom zahtjevu predsjednika razgovara u otvorenoj diskusiji. Isključujem, međutim, mogućnost da se ponovo otvara proces ratifikacije Lisabonskog sporazuma u 27 članica EU", saopštio je češki premijer.
Češka će tako, po svemu sudeći, ostati jedina država koja blokira stupanje na snagu ključnog sporazuma o reformi evropskih institucija.
Lideri EU su u žurbi da ugovor u potpunosti ratifikuju do kraja godine, prije izbora u Velikoj Britaniji, koji su zakazani za naredno proljeće i na kojima bi mogli da pobede konzervativci. Većina među njima želi referendum o Lisabonskom ugovoru i u Velikoj Britaniji.
Vlade zemalja EU ugovor smatraju ključnim dokumentom za buduće funkcionisanje "uvećane" Unije, koja sada ima 27 članica i vjerovatno će se dalje širiti.
Trenutno je proces odlučivanja u EU baziran na sporim i birokratskim procedurama iz vremena kada je Unija imala svega 15 članica. Protivnici Lisabonskog ugovora smatraju da on ima federalistički karakter i da ugrožava suverenitet pojedinačnih država.
