Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vukčević: Koalicija ne može biti predmet licitacija


Sa jednog od glasanja u Podgorici - ilustrativna fotografija, Autor: Savo Prelević
Direktor Direkcije za mala i srednja preduzeća Crne Gore, ali i prvi čovjek odborničkog kluba vladajuće DPS u podgoričkom lokalnom parlamentu, Zoran Vukčević, u intervjuu za RSE pored ekonomskih tema govori i o aktuelnim pitanjima u vezi predstojećih lokalnih izbora.

RSE: Gospodine Vukčeviću, još je malo preostalo do predstojećih lokalnih izbora. Vi predvodite klub Demokratske partije socijalista u parlamentu glavnog grada, pa ću vas pitati ko su za vas mogući partneri u postizbornoj koaliciji, ako se ne obistine vaše želje da samostalno formirate lokalnu vlast u Podgorici?

Vukčević: Mislim da oko toga neće biti nikakve dileme. Najvjerovatnije, ili je gotovo sigurno da će dosadašnja koalicija, Demokratska partija socijalista, Liberalna partija i Bošnjačka stranka, samostalno osvojiti vlast i samostalno obavljati vlast u naredne četiri godine. Eventualno, ukoliko to ne bude, što ja mala vjerovatnoća, tek nakon izbora možemo da razgovaramo oko toga ko će biti naš partner, ali to ni u kom slučaju ne može biti partner koji je podržan od neke naše susjedne države.

RSE. Da li biste bili spremni da prihvatite određena uslovljavanja. Bilo bi zanimljivo čuti da li bi vaša partija kao uslov za formiranje koalicije prihvatila, na primjer, preispitivanje povjerenja gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši, prema kome, priznaćete, niko u lokalnom parlamentu nije ravnodušan.

Teško bilo što može bit predmet neke licitacije ili uslovljavanja. Može biti samo dogovora koji su zasnovani isključivo na partijskim odnosima i dogovori koji su prije svega zasnovani na programskom opredjeljenju Demokratske partije socijalista.
Vukčević:
Mislim da takvih tema i takvih dilema teško može biti i gotovo je nemoguće na taj način razgovarati, nego bilo ko, jer Demokratska partija socijalista je ozbiljna politička partija koja je krajnje odgovorna i kao najveća partija u Crnoj Gori ima i tu dodatnu odgovornost da vodi računa, prije svega o povjerenju građana koje je dobila i da se u skladu sa tim ponaša. Teško bilo što može bit predmet neke licitacije ili uslovljavanja. Može biti samo dogovora koji su zasnovani isključivo na partijskim odnosima i dogovori koji su prije svega zasnovani na programskom opredjeljenju Demokratske partije socijalista.

RSE: Opozicija vašu partiju proziva za neispunjena obećanja. Podsjećaju vas ne italijanski hotel koji je trebalo da bude gotov još prije par godina i to na mjestu gdje je prethodno najavljivan Svjetski trgovinski centar, od koga takođe nije bilo ništa. Zatim, tu su bazeni, biciklističke staze, gradsko pozorište... Da li je baš svemu razlog ekonomska kriza, ili se mogu naći i neke subjektivne odgovornosti?

Vukčević: To što opozicija navodi, to govori prije svega o njima. Oni su počeli da obilaze grad i to je dobro da ga upoznaju, jer će ga na taj način, nadam se, više i voljeti. To je ista ona opozicija koja je krajem devedesetih godina željela da zapali ovaj grad i koja je rušila ovaj grad, tako da oni teško mogu biti odgovoni u tome da se bave razvojem. Glavni grad je u proteklih deset godina uložio 300 miliona eura za rješavanje onih najvažnijih problema sa kojima se građani suočavaju: problem tranzitnog saobraćaja, parkiranja, problema o prihvatu i tretmanu otpadnih voda, problem o tretmanu čvrstog komunalnog otpada, izradili smo u proteklom periodu ili sanirali 18 mostova, rekonstruisano je i izgrađeno devet bulevara, preko šezdeset saobraćajnica, izgrađena je mini obilaznica koja je najvećim dijelom završena, sanirana je postojeća i izgrađena nova deponija.

U toku je izgradnja reciklažnog centra, rekonstruisan je uređaj za prećišćavanje otpadnih voda, a u toku je i izrada projekta za novi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda i već smo prekjuče dobili informaciju da će biti obezbijeđena finansijska podrška za izgradnju tako važnog projekta, negdje oko 2,7 miliona eura je utrošeno na javne garaže. Ako govorimo o prigradskim naseljima, seoskom području, Tuzima, Golubovcima, rekonstruisano je 570 kilometara puteva, vodosnabdijevanje je riješeno sa nekih 14 miliona eura. Tu su i objekti iz oblasti kulture, sporta i tu je utrošeno negdje oko 18, 19 miliona eura, a isto tako ako govorimo o našim građanima koji se nalaze u statusu socijalnog staranja, samo u prošloj godini za tu katerogiju ljudi smo obezbijedili negdje oko 700 hiljada eura i dodatno još 230 stanova. Takođe smo vodili računa i o drugim ciljnim grupama, kao što su zapošljeni u organima uprave, kao što su ljudi iz oblasti kulture, nauke, zdravstva, obrazovanja, sporta i njima je opredijeljeno nešto preko 150 stanova.

Ako govorimo o nezapošljenosti koji je jedan od najvažnijih problema, možda i najvažnijem problemu samo da podsjetim da je u Podgorici 2000. godine bilo oko 20.600 nezapošljenih, a u 2009. godini taj broj je negdje oko 6700. Tako da svi ti rezultati govore o tome da će Podgorica krajnje odgovorno se odnijeti na glasanju 23. maja i da neće apsolutno dozvoliti da ljudima koji su već svojom uniformom opredijelili gdje su, tamo gdje su bili 1918., tako da bijele košulje ili "bjelaši" teško mogu da dođu ponovo na vlast.

Crnogorska ekonomija će sljedeće godine zabilježiti rast

RSE: Preći ćemo na ekonomske teme koje su vam bliske po prirodi posla koji obavljate. Cijeli svijet s pažnjom prati događaje u Grčkoj i posljedice krize u koju je ta zemlje upala. Kakve posljedice Crna Gora može trpjeti od sunovrata eura?

Vukčević:
To je dosta zanimljivo i veoma odgovorno i ono što je posebno važno to je da sami Brisel i Evropska komisija s punom pažnjom razmatraju sve mogućnosti koje se mogu desiti kada je upitanju euro zona i samim tim i Crna Gora. Ono što treba očekivati u narednom periodu to je da će se zaista zadržati ta monetarna nestabilnost u Evropi, jer ukoliko se to ne obezbijedi onda može značajno da utiče na krah ekonomije, ne samo tako malih država kao što je Crna Gora, nego i tako velikih kao što je Njemačka, Francuska, Velika Britanija. Ja sam siguran da te države itekako vode računa o svojoj ekonomiji i da neće dozvoliti. Ono što je za Crnu Goru bitno to je da Crna Gora kao mala država može lakše da apsorbuje sve te udare i kada je u pitanju i monetarna politika, a isto tako kada je u pitanju ta kriza koja može načelno da se prenese, mislim na krizu iz Grčke, najave Španije i Portugala i mislim da ćemo do kraja ove godine, kada je u pitanju ekonomija Crne Gore, nakon turističke sezone biti u prilici da detaljnije prognoziramo šta će se sve dešavati tokom sljedeće godine, ali siguran sam da će već od sljedeće godine crnogorska ekonomija zabilježiti rast.

RSE: Vlada je najavila mogućnost zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala kroz emitovanje euro obveznica. Analitičari finansijskih tržišta smatraju da je to u trenutku kada Evropska unija nastoji da umiri finansijske potrese u više država svojih članica, ustvari, nemoguće?

Vukčević: Ništa nije nemoguće. U situaciji imamo mogućnost izbora da li da pod okriljem Međunarodnog monetarnog fonda sprovodimo tako rigorozne i restriktivne politike koje se sprovode kao ne primjeru Grčke ili ćemo samostalno uspjeti da putem emitovanja obveznicama na evropskom tržištu kapitala obezbijedimo neophodna finansijska sredstva i na taj način premostimo trenutnu nelikvidnost. Mislim da je ova druga varijanta itekako bolje i da je sasvim realna. Sada je u pitanju samo dinamika da li će ona uspjeti da se usaglasi sa našim potrebama. Ipak, crnogorska ekonomija ima prostora da može do kraja ove godine bez intervencije bilo koje međunarodne institucije da samostalno opstane. Ukoliko to ne bude moguće onda ostaje ta otvorena mogućnost razgovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, s tim što ja ipak mislim da ta solucija sa razgovorom sa Međunarodnim monetarnim fondom treba da bude zadnja.

RSE: Ekonomska kriza se u Crnoj Gori najviše odrazila na bankarski sektor koji skoro obustavi kreditne aktivnosti. Kakva je trenutno pozicija malih i srednjih preduzeća koja su u fokusu vašeg profesionalnog angažmana?

Vukčević: Oni su zaista u teškoj situaciji, kada uopšte govorimo o crnogorskoj ekonomiji, a posebno kroz pitanje malih i srednjih preduzeća, najveći problem s kojima se oni suočavaju to je problem nelikvidnosti. Naravno da bi jedna značajna aktivnost bankarskog sektora bila usmjerena ka podizanju kreditne aktivnosti, doprinijela bi rješavanju problema nelikvidnosti, međutim, bankarski sektor se ponaša tako kako se ponaša. Kao mogući odgovor na to Vlada je formirala Investicioni razvoni fond koji je obezbijedio oko 20 miliona eura i portfolija bivšeg Fonda za razvoj i Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i mi već krećemo od poneđeljnika sa realizacijom raznih kreditnih aranžmana i bićemo u prilici da pokrenemo tu kreditnu aktivnost. Ono što će biti novina to je da ćemo pokušati da ta sredstva plasiramo u saradnji sa bankama, a ukoliko to ne bude moguće napravili smo tu soluciju da možemo kroz taj fond samostalno da plasiramo sredstva. To će biti zaista po povoljnim kreditnim uslovima, kada kažem povoljnim mislim u odnosu na komercijalne uslove koje trenutno banke nude.

RSE: Da li se možda mogu očekivati i blaži kriterijum kada su u pitanju zahtjevi za obezbjeđenje tih kredita, jer danas je jako teško naći žirante, a ljudi kojima su ti krediti najpotrebniji vjerovatno i ne mogu da obezbijede nekretnine koje bi isto bile pogodno obezbjeđenje?

Vukčević: Da, koliko je to moguće sa aspekta da se ne ugrozi ukupan rizik jer moramo biti svjesni toga da onaj ko investira mora preuzeti odgovornost za to što investira jer ukoliko nemate garanciju da vi kao nosilac investicija ne vjerujete u to što radite, onda vam teško može vjerovati ili banka ili fond ili bilo ko drugi. Ono što je sasvim sigurno to je da će biti povoljniji instrumenti kolaterala zato što se mora uzeti u obzir trenutna ekonomska situacija u kojoj se nalaze crnogorska mala i srednja preduzeća i ne samo mala i srednja preduzeća i adekvatno tome moraju se sprovoditi odgovarajuće mjere, a samim tim se moraju približiti trenutno realnim okolnostima i problem kolaterale, odnosno problem obezbjeđivanja instrumenata.

RSE: Evropska banka za rekonstrukciju razvoj će povećati iznos pomoći za rast privrednog sektora u zemljama zapadnog Balkana sa novih 110 miliona eura koji će biti usmjereni na povećanje konkurentnosti lokalnih firmi. Koliko će tog novca doći u domaća mala i srednja preduzeća i koliko će to uopšte doprinijeti poboljštanju njihove trenutno pozicije i perspektive?
Ono što je za Crnu Goru važno je da svako preduzeće mora prepoznati svoj interes, ali interes u smislu da svoju poslovnu politiku mora usmjeriti ka izvozu... a da bi mogli da izvoze i osvoje neka nova tržišta oni moraju poboljšati svoju konkurentnost.

Vukčević: To je izuzetno važan projekat, posebno važan za male države kao što je Crna Gora i ta sredstva će biti usmjerena ka crnogorskim malim i srednjim preduzećima, osim onaj dio sredstva koji je namijenjen za tehničku realizaciju projekta. Ono što je za Crnu Goru važno je da svako preduzeće mora prepoznati svoj interes, ali interes u smislu da svoju poslovnu politiku mora usmjeriti ka izvozu, jer ukoliko bude usmjeren samo ka crnogorskom tržištu onda je to jedan veliki, veliki problem, a da bi mogli da izvoze i osvoje neka nova tržišta oni moraju poboljšati svoju konkurentnost, međutim, konkurentnost u jednoj privredi nije moguće ukoliko ne postoji konkurentnost na svim nivoima. To praktično znači da jedno preduzeće ne može da se izbori da bude konkurentno sa zemljama Evropske unije ili sa preduzećem iz zemlje Evropske unije ukoliko obrazovni sistem nije konkurentan sa tim zemljama ili zdravstveni sistem nije konkurentan sa tim zemljama. Zato smo već pripremili jedan projekat povećanja konkurentnosti na svim nivoima kako bi Crna Gora kao jedna mala država uspjela da na kompatibilni način riješi sve ono probleme koji bi omogućili određenim preduzećima i određenom sektoru da budu konkurentni bar u prvim fazama u odnosu na zemlje iz regiona, a onda kasnije, zašto da ne i zemlje Evropske unije.

Pročitajte i ovo:
Konjević: SDP će samostalno donositi političke odluke
Sekulić: Kolegama iz SDP-a puno sreće na izborima
Gošović: Do promjena se može doći samo političkom borbom
Ujedinjena opozicija ne narušava crnogorsku državnost
Jedinstvena opozicija je siguran pobjednik
Crna Gora bez neutralnih posmatrača na izborima
Ima li novca za predizborne kampanje?
Refleksije grčke i krize eurozone na Crnu Goru
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG