Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kontroverze oko Elektroprivrede isfabrikovane


Vujica Lazović
Potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica Lazović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, između ostalog, govori o kontroverzama privatizacionog procesa, i štednji i rasipništvu u vremenu krize.
RSE: Gospodine Lazoviću, da li se Vlada u ovim kriznim vremenima, kada nedostaje novca, ponaša dovoljno štedljivo? Čini se da javnost nije baš uvjerena u to?

Lazović: U nedjelju je trebalo da budem u Lisabonu, a jedna od mjera štednje jeste da ozbiljno redukujemo svoja službena putovanja i učešće na međunarodnim skupovima i konferencijama, tako da smo mi, poštujući te mjere napravili značajne uštede. Mi smo, još u februaru, donijeli niz mjera za ublažavanje krize, u pogledu smanjenja troškova: u dijelu zapošljavanja novih službenika, obustave nabavke vozila, na žalost, informatičke i druge opreme, ograničenja službenih putovanja, troškova za gorivo, telefon, tekuće održavanje, i ono što je meni, kao ekonomisti, bilo dosta teško, ali smo se morali odreći i dijela realizacije nekih kapitalnih projekata. Dakle, šta je pred nama stajalo kao veliki izazov? Ukoliko hoćemo da obezbijedimo održivost budžeta takvog kakav jeste, u uslovima krize, u situaciji kada nam, na žalost, projektovana prihodna strana nije bila u potpunosti realna, i nije mogla da bude do kraja realizovana, morali smo tražiti neko rješenje. Jedino rješenje je što u tom momentu, na žalost, u dijelu smanjenja rashodne strane i smanjenja potrošnje. Sve je to korespondiralo sa nekim osnovnim postulatom naše ekonomske politike u periodu krize. Naš glavni cilj je da vodimo računa da ne dođe do dodatnog rasta nezaposlenosti, a da sa druge strane, našim mjerama ne podstaknemo inflaciju, ili dodatno opteretimo privredu sa troškovima.

Vidjeli ste da su neke zemlje u regionu veoma lako i jednostavno posegnule za najboljim mehanizmom za povećanje prihoda, a to je povećanje stope PDV-a. Mislim da bi se to u krajnjem prelilo na kompanije i stanovništvo, i to po nama nije bila neka opravdana mjera. Svakako, ono što karakteriše crnogorski budžet prošle godine, i dobrim dijelom našu ekonomsku politiku, biće jedan od glavnim pravaca djelovanja Vlade u sljedećem periodu, jeste i dalje značajna pozicija kapitalnog budžeta, odnosno kapitalnih izdataka. Nama je namjera da kroz dodatne investicije stvorimo dodatnu multiplikaciju u svim dimenzijama kako bi se dodatno angažovala sredsta i resursi i na taj način obezbijedili lagani izlazak zemlje iz krize. To je razlog što ćemo i ove i naredne godine, u budžetu imati za tu namjenu predviđena značajna sredstva. Svakako, nije nam želja da u potpunosti rušimo ekonomsku politiku, i dostignuti stepen atraktivnosti crnogorske ekonomije i ukupnog našeg sistema, tako da smo sa mjerama koje smo primjenjivali i mjerama naše ekonomske politike i mjera štednje željeli da vodimo računa o tome da one ne budu mnogo rigidne kako bi crnogorski ekonomski ambijent učinjele manje atraktivnim i da ne budu toliko rigidne da u jednom problematičnom momentu kada budemo u situaciju izlaska iz krize u uslovima rasta i oporavka crnogorske ekonomije. Što se tiče ovih mjera, mi smo već uspjeli od jula do oktobra da uštedimo preko 40 miliona eura što je značajna stavka. Normalno, da bi država funkcionisala, i da bi obavljali sve svoje funkcije neophodan je jedan administrativni aparat i ne pada to ljudima lako, naročito kada su navikli na određen komoditet, ali ako iz vrha, u Vladi, počev od svih ministara, svojim primjerom to pokazujemo mislim da će nam to biti dobra politika i praksa i za narednu godinu.


Nemamo namjeru da se bavimo socijalnom demagogijom


RSE: Visoka primanja i trošenje novca u raznim regulatornim agencijama naročito privlače pažnju. Pominje se dvostruki problem - previše agencija, koje previše troše. Iako su ova tijela nezavisna, zar ne bilo logično da ovi regulatori prosto podijele sudbinu ukupnog društva?

Lazović: Mi smo prošle godine, praveći jednu informaciju za potrebe Vlade, napravili analizu primanja po regulatornim agencijama. Imamo jedan konstantan zahtjev da se što više tih regulatora formira. U svakom pojedinačnom slučaju, mi procjenjujemo da li je za jednu malu zemlju, za jedan mali sistem, kao što je Crna Gora, neopohodno da ima na desetine regulatornih agencija koje, pored svih nadležnosti koje imaju, u jednom momentu, vodeći računa o izdašnosti prihoda koje regulišući određeni segment tržišta mogu sebi obezbijediti, možda izgube mjeru dobro ukusa, da u uslovima ekonomskog nivoa razvijenosti, i u uslovima dostignutog životnog standarda kakav je u Crnoj Gori, obezbjeđuju sebi zarade koje su, konkretno saopšteno, neprimjerene. Ne treba sada ići ni u pravcu potpune socijalne demagogije, jer to je posao koji zahtijeva mnogo znanja, iskustva i odgovornosti, i mi smo zaključcima Vlade apelovali na regulatore, apelovali na čitavi serijal drugih kompanija, upravnih odbora, preduzeća da se to ne radi.
Tamo gdje smo kao država imali i neposrednu mogućnost uticaja, to smo i do kraja uradili i značajno su smanjene i zarade i primanja, i mislim da će to biti praksa i u narednom periodu.

Tamo gdje smo kao država imali i neposrednu mogućnost uticaja, to smo i do kraja uradili i značajno su smanjene i zarade i primanja, i mislim da će to biti praksa i u narednom periodu. Ali, ne u pravcu nekog pristupa koji će derogirati kompletan sistem i stvoriti jednu i te kako značajnu funkciju neatraktivnom, nego u pravcu postizanja nekog balansa, s obzirom na okolnosti koje imamo. Nemamo namjeru da se bavimo socijalnom demagogijom, ali prosto, ako smo mi u Vladi spremni da obavljamo izuzetno teške poslove, a da zarade ministara budu 1.100 - 1.200 eura, onda ni nama isto tako ne ide u prilog... ni nama ne pada tako lako, da neko ko je u savjetu neke agencije, ili upravnom odboru nekog preduzeća prima po tri, četiri ili pet hiljada eura. Mislim da je to s pravom doživjelo veliku medijsku atraktivnosti i bio sam u prilici da, saopštavajući stavove Vlade, zahvalim medijima što su zajedno sa nama alarmirali ukupnu situaciju, a mjere koje smo preduzeli dale su rezultate.

RSE: Nedavno je obznanjena namjera Vlade da prestane sa finansiranjem pripravnika, čemu se protivi vaša Socijaldemokratska partija. Zašto se vaša partija tome nije usprotivila kroz učešće u Vladi, umjesto organizovanja peticije? Mislim da je i ministar finansija Igor Lukšić imao jednu izjavu na tom fonu.

Lazović: Nijesmo mi htjeli da idemo u pravcu prestanka finansiranja pripravnika. U paket mjera koje su podrazumivale smanjenje, broj zaposlenih i prijema novozaposlenih. Država je najveći poslodavac u Crnoj Gori, i taj se osjećaj dosta brzo može promijeniti ukoliko krenete u jednom ili drugom pravcu. Ono što je za nas bilo u tom momentu presudno i interesantno jeste da ipak vodimo jednu politiku zapošljavanja jer sa svih strana trpimo kritike da smo izuzetno veliki javni sektor i da su ogromni troškovi tog javnog sektora. I u tom kontekstu bila je jedan primjedba u pogledu prijema pripravnika koja je bila protumačena na ovaj ili onaj način i omladina Socijaldemokratske partije tu osjetila generacijski duh, i imala dosta kvalitetnu i uspješnu kampanju. Ne želim da pravdam sebe i svoje kolege iz Vlade. Nije naša krajnja namjera bila usmjerene u tom pravcu, ali i sa druge strane smo htjeli da napravimo određenu pozornost i jedan oprezniji pristup u proširenju broja zaposlenih. Kada neko odradi pripravnički staž onda su manje šanse da ne obezbijedite za njega neki prostor da kasnije nastavi sa radom, a imajući u vidu ukupno stanje u Vladi Crne Gore bila je procjena da treba malo restriktivnije pristupiti tom pitanju. Mislim u konačnom da smo se razjasnili i da će se nastaviti sa finansiranjem pripravnika i da će Vlada biti takođe otvorena za sve mlade ljude sa univerziteta koji dolaze sa novim znanjem, novim kvalitetom.


Očekujem veliku utakmicu


RSE: Dokapitalizacija i djelimična prodaja Elektroprivrede je okončana uz mnoštvo kontroverzi i sumnje u regularnost odabira A2A, kao najboljeg ponuđača. Ova italijanska kompanija će upravljati Elektroprivrednom, ali bez većinskog paketa akcija. Da li se može desiti da u narednom, vrlo neizvjesnom periodu, Vlada pritisnuta besparicom posegne i za prodajom većinskog dijela?

Lazović: Prvo, moram reći da su kontroverze isfabrikovane. To je bio izuzetno transparantan proces. Sama činjenica da se konkurent grčki konzorcijum nije žalio, u potpunosti potvrđuje ispravnost cijele procedure. U javnosti ste imali i onih nedobronamjernih koji su očekivali da od tog posla neće biti ništa, a sa druge strane, imate dio političke javnosti koja svaki Vladin potez želi da kritikuje. Kako god da smo završili ovaj proces, nijesmo očekivali, naročito od opozicionih partija, da budemo pohvaljeni. Prema tome, kompletna dokumentacija je ostavljena skupštinskoj komisiji i tu ništa nijesmo krili. Isto kao što smo u procesu privatizacije i dokapitalizacije djelimične prodaje akcija ništa nije ostalo van javnosti, redovno smo medije snabijedivali bitnim podacima, davali odgovore na postavljena pitanja, ali u Crnoj Gori tako veliki posao uvijek je nešto što kod ljudi izaziva određene sumnje, da li nam je dobar taj partner. Bilo je na račun tog partnera dosta ružnih kvalifikacija, a partner nam dolazi iz najrazvijenijeg dijela Evropske unije. Ne treba zaboraviti da je taj dio oko Milana i sjeverne Italije u samom vrhu po stepenu razvijenosti, da imaju ogromno iskustvo, kvalitet i tako dalje. Nećemo mi biti pritisnuti besparicom, ja se nadam, za sljedeći period od pet godina. Ugovor je potpuno jasan, i to je i dio koalicionog sporazuma.
Dobili smo kvalitetnog partnera sa kojim ćemo zajedno raditi na razvoju Elektroprivrede. Istovremeno smo stvorili uslove da sačuvamo većinsko državno vlasništvo.

U narednih pet godina neće biti prodaje dodatnih akcija Elektroprivrede, pri čemu postoji velika vjerovatnoća da poslije pet godina mi povratimo dominantno vlasništvo, i da naš partner ne postane većinski vlasnik Elektroprivrede. Mislim da smo napravili veoma dobru, uspješnu i optimalnu kombinaciju. Obezbijedili smo crnogorskom finansijskom i ekonomskom sistemu dodatni prihod od 430 miliona eura. Dobili smo kvalitetnog partnera sa kojim ćemo zajedno raditi na razvoju Elektroprivrede. Istovremeno smo stvorili uslove da sačuvamo većinsko državno vlasništvo. Optimalna kombinacija, dobro rješenje i nadam se da će se brzih dana to pokazati. Uostalom, veliko interesovanje kod svih ostalih energetskih projekata u Crnoj Gori je podstaknuto i činjenicom da je A2A postala suvlasnik Elektroprivrede jer je to dobar signal za sve ostale investitore da je Crna Gora sigurno i stabilno investiciono područje i da mogu slobodno doći, tako da očekujem veliku utakmicu oko izgradnje hidroelektrana na Morači, očekujem veliku utakmicu oko tendera za eksploataciju nalazišta Maoče i izgradnju termocentrale i očekujem takođe veliku utakmicu i oko ostalih energatskih projakata u Crnoj Gori.

RSE: Što se tiče kontroverzi, A2A sigurno nije usamljena. I privatizaciju KAP-a su od početka pratile brojne kontroverze koje traju i do dan danas. Privatizacioni aranžman sa En Plus Grupom je sada, kada su nastale teškoće, promijenjen. Vlada se u ovom slučaju prilično zaštitnički ponijela prema ruskom investitoru?

Lazović: Moram reći, i to nije tajna, da smo u Vladi po tom pitanju imali disonantna mišljenja. Mi, ministri iz Socijaldemokratske partije smo bili protiv ovog posljednjeg aranžmana. Mislimo da i pored naše velike zabrinutosti i spremnosti da se izađe u susret radnicima i da se realizuje socijalni program, s obzirom da je to neodvojivo od cjelokupnog paketa, imali smo drugačije mišljenje, ali Vlada većinom glasova donosi odluku i ide u tom pravcu. Dosta je rizično pitanje, koliko je to kompatibilno sa dugoročnim projekcijama razvoja Crne Gore, ali, na žalost, u ekonomiji nemate idealnih situacija i vidjećemo kako će to sve u krajnjem biti realizovano. Onog momenta kada Vlada donese odluku, a mi smo u toj Vladi, preostaje nam jedino da povedemo računa da budemo od pomoći a ne da budemo protiv.

RSE: Vladi se, s vremena na vrijeme, prebacuje da je zaštitinik krupnog kapitala. Insistira se na smanjenju plata zaposlenima u javnoj upravi i državnim institucijama, ali još uvijek nije bilo zahvatanja iz džepova najbogatijih. Vaša se partija, doduše, zalaže za to, ali u praksi se nije desilo baš ništa?

Lazović: Socijaldemokratska partija, kao partija lijeve orijentacije po prirodi svoga posla je uvijek vodila računa o svojim političkim nastupima, o konkretnom djelovanju kroz vršenje vlasti da razvija jedno društvo socijalne pravde. Teško je očekivati za jednu zemlju, kao što je Crna Gora, koja još uvijek prolazi bolne faze tranzicionog razvoja, da obezbijedi takav standard i značajne budžetske prihode iz kojih bi se mogla voditi komforna socijalna politika, ali u svakom koraku o tome vodimo računa. Vjerovatno ćemo u skladu sa osnovnim smjernicama ekonomske politike za narednu godinu u skladu sa zakonom o budžetu za 2010. godinu ići sa korekcijama dijela poreske politike, u pravcu oporezivanja krupnog kapitala, ne u tom klasičnom smislu oporezivanje krupnog kapitala, jer šta znači krupni kapital, nego nešto što ima dimenziju luksuza i nešto što bi obezbijedilo stabilnost sistema u pogledu obezbjeđenja dodatnih prihoda iz kojih bi se mogla voditi kvalitetna socijalna politika.

Socijaldemokratska partija će i ubuduće biti zaštitnik ideje i projekta države socijalne pravde i pokušavamo da u svim uslovima, vodeći računa da nekom dodatnom mjerom crnogorski ekonomski ambijent ne učinimo neatraktivnim, vodićemo računa i o tome, ali sa druge strane vodićemo računa o svim socijalnim stratumima u Crnoj Gori. Tako da ćemo ovim paketom izmjena zakona i predlogom budžeta za sljedeću godinu predvidjeti određene korekcije dosadašnje politike, ne toliko revolucionarne jer teško je to urediti, misilm da ne bi bilo primjereno. Iako to nekima možda izgleda mislim da nije Vlada zaštitnik krupnog kapitala jer, ako pogledate sve vlade u svijetu, sve bi one mogle biti zaštitnicama krupnog kapitala. Jeste, postavlja se pitanje da li su svi jednako podnijeli teret krize. Normalno, kada dođe do krize, onda siromašni slojevi to mnogo teže podnose, i naš je zadatak da učinimo sve da se u uslovima krize stvore podnošljivi uslovi za egzistenciju najugroženijih djelova stanovništva.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG