Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Fabris: Slabljenje eura neće riješiti probleme konkurentnosti privrede


Nikola Fabris, Fotografije uz tekst: Savo Prelević
Glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore, Nikola Fabris, u intervjuu za RSE govori o uticaju krize eura na Crnu Goru, popunjavanju praznine u državnoj kasi, ali i o sukobu Vlade i Centralne banke, koji je nakon dugotrajnog tinjanja, konačno eskalirao.

RSE: Gospodine Fabris kako tumačite Vladino, naknadno ubacivanje odredbe o izboru novog savjeta CB u prijedlog zakona o CB, po kojoj će novi savjet biti izabran u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu budućeg zakona. Zašto se Vladi žuri da skrati mandat sadašnjem savjetu?

Prva banka je jedna od banaka koja je jedna od 11 u sistemu i što se Prve banke tiče, to je za nas, prije svega bilo pitanje poštovanja Zakona o bankama i ostale regulative koja se odnosi na bankarski sistem, poštovanja međunarodnih standarda i ispunjavanja potencijalnih međunarodnih obaveza.
Fabris:
Moje lično mišljenje je da ta odredba nije dobra jer ona znači ugrožavanje personalne nezavisnosti Centralne banke. Po mom mišljenju ta odredba suprotna je i pravilima Evropske unije, u kojoj nezavisnost Centralne banke ima veliku ulogu. Imajući u vidu da se u crnogorskoj javnosti pojavila dilema da li je ta odredba u skladu sa pravilima EU ili nije, mislim da je najjednostavnije rješenje konsultovati Evropsku komisiju, koja će sasvim sigurno dati mišljenje, jer je ona dala mišljenje i kada su bile u pitanju druge zemlje i njihovi zakoni o Centralnoj banci. Na taj način bi smo imali nedvosmislen odgovor na pitanje da li je to u skladu sa pravilima EU ili nije, a ako Crna Gora teži pravilima EU onda treba i da ih poštuje.

RSE: Da li je suština zahlađenja Vlade i CB zapravo rezultat nezadovoljstva premijera Mila Đukanovića radom predsjednika CB Ljubiše Krgovića? Činjenica je da je u par navrata ispoljen neblagonaklon odnos prema Prvoj banci, koju kontroliše premijerova porodica, a tu je i ono pitanje deviznih rezervi, koje su svojevremeno zapale za oko vice premijeru i ministru finasija Igoru Lukšiću.

Fabris: Što se tiče Prve banke, za nas ta banka nikada nije bila personalno pitanje. Prva banka je jedna od banaka koja je jedna od 11 u sistemu i što se Prve banke tiče, to je za nas, prije svega bilo pitanje poštovanja Zakona o bankama i ostale regulative koja se odnosi na bankarski sistem, poštovanja međunarodnih standarda i ispunjavanja potencijalnih međunarodnih obaveza. Kakvi su stavovi i mišljenja drugih pojedinaca o Centralnoj banci ja stvarno ne bih mogao da komentarišem.

RSE: Da je Crna Gora ekonomska sila izvoznica i to pretežno u zemlje eurozone pad vrijednosti eura bi zasigurno pojeftinio njen proizvod i tako ga učinio konkurentijim. Međutim, glavni domaći izvozni proitvodi su turizam, koji, prije svega računa na srbijansko tržište, gdje je, uprkos padu vrijednosti u odnosu na dolar, euru iz dana u dan raste vrijednost. Tu je i aluminijum čija se cijena izražava u dolarima. Da li vi, kao što se nedavno moglo čuti iz Ministarstva finasija, mislite da Crnoj Gori odgovara slab euro?
Zgrada Centralne Banke u Podgorici

Fabris: Pa, određeno slabljenje eura svakako da odgovara Crnoj Gori. Naravno, samim slabljenjem eura neće se riješiti pitanje slabe konkuretnosti crnogorskih proizvoda i visokog deficita tekućeg računa platnog bilansa.Problem je mnogo kompleksniji i on se ne rješava promjenom kursa. Potpuno ste u pravi kada kažete da Crna Gora nema veliki broj izvoznih proizvoda. Turizam je svakako najvažniji izvozni proizvod. Što se tiče turista iz Srbije, za njih će, na žalost biti skuplji odlazak, zbog gubljenja vrijednost dinara, bez obzira da li odlaze u Crnu Goru, Grčku, Tursku ili Bugarsku. Međutim, kada je u pitanju Crna Gora, sve je veći broj turista koji dolaze iz Rusije i bivših sovjetskih republika, tako da, pošto su to dolarska tržišta slabljenje eura sasvim sigurno pogoduje za turiste za ovog regiona što će automatski značiti njihovu veću kupovnu moć. Što se tiče same privrede, slabljenje eura pogoduje KAP-u, Brodogradilištu i nekim preduzećima,ali kao što sam i rekao dešavanja oko kursa eura neće riješiti naše probleme oko konkurentnosti naše privrede.

Crnoj Gori će biti potrebna eksterna sredstva


RSE: Vlada očigledno izbjegava da se zaduži kod MMF-a, jer bi to podrazumijevalo preduzimanje niza politički nepopularnih mjera. Zbog toga se najavljivalo zaduživanje na međunardonom finansijskom tržištu. Da li je sada, kada se i sama EU suočava sa ozbiljnim problemima budžetskog deficita u nekoliko zemalja na čelu sa Grčkom, realno računati na euro obveznice?

Moj stav je da bi u ovom trenutku najbolja kombinacija bila uzimanje dijela sredstava od MMF i dijelom zaduživanje na tržištu euro obveznica.
Fabris:
Sasvim je sigurno da će Crnoj Gori u ovom trenutku biti potrebna eksterna sredstva. Moj stav je da bi u ovom trenutku najbolja kombinacija bila uzimanje dijela sredstava od MMF i dijelom zaduživanje na tržištu euro obveznica. Naime, problem sa aranžmanom sa MMF-om je u tome što su, sa jedne strane u pitanju kratkoročna sredstva, a sa druge strane, kako globalna finasijska kriza slabi tako postoji sve manja vjerovatnoća da će MMF biti spreman da finanisra budžetsku potrošnju, kao što je bio možda spreman prije godinu. Tako da je sasvim izvjesno da ćemo morati da tražimo dodatna sredstva na tržištu euro obveznica. Sa druge strane kriza u Grčkoj je nešto što je, sasvim sigurno, smanjilo povjerenje u euro i što u ovom trenutku ne pogoduje zaduživanju kada su u pitanju euro obveznice. Takođe, međutim treba imati u vidu da se prilike na finasijskom tržištu svakodnevno mijenjaju i da treba tražiti pravi trenutak kada će biti okolnosti pozitivne da se tada izađe na tržište i da se tada ponudi emisija euro obveznica.

RSE: Iz CB se više puta čulo, ai vi ste više puta sugerisali da Crna Gora treba da uđe u aranžman sa MMF-om. Da li vam je vrijeme dalo za pravo?

Fabris: Po mom mišljenju jeste ali, naravno to je subjektivno. Da smo, na primjer ušli u ne finansijski aranžman 2007. godine, kao što je tada predlagala Centralna banka, čiji bi osnovni cilj bilo hlađenje pregrijane konjukture, sasvim sigurno da bi smo sada mnogo lakše prevazišli teškoće koje su nastale sa globalnom ekonomskom krizom. Isto tako, da smo ušli u aranžman sa MMF-om krajem 2008. ili početkom 2009. sasvim sigurno da bismo bili dio Bečke inicijative, da ne bi došli u situaciju da matične banke povlače dio kreditnih sredstava sa tržišta Crne Gore jer ta kreditna sredstva izuzetno su značajna u uslovima kada je vrlo loša likvidnost preduzeća. Takođe, sve ono što se desilo sa Grčkom, sa kretanjem eura, mislim da samo dodatno potkrjepljuje naš stav da, da smo ušli na vrijeme u aranžman sa MMFom, da bi situacija bila nešto povoljnija a i vjerovatno da sada ne bi bili u nepovoljnoj situaciji oko zaduživanja na tržištu euro obveznica jer vjerovatno bi smo kroz aranžaman sa MMF bili obezbijedili tada potrebna sredstva od te institucije.

Nestanak eura značio bi i kraj EU

RSE: Zašto crnogorske banke ne nude kredite, po, recimo strožim kriterijumima ali pod, ipak razumnim uslovima? Kriza je i u drugim zemljama ali činjenica je da za razliku od domaćih, banke u državama regiona ipak nude kredite. Kada će privreda i građani moći u Crnoj Gori da koriste kredite? Koji su preuslovi za to?

Znak evra ispred Evropske centralne Banke u Frankfurtu
Fabris:
Kreditna aktivnost nije usporena i otežana samo u Crnoj Gori već je takva i u drugim zemljama regiona. Međutim,kada govorimo o Crnoj Gori situacija je vrlo različita, od banke do banke. Kreditne aktivnosti nema u nekim velikim bankama, koje su u prethodnom periodu vodile lošu poslovnu politiku i koje su se utrkivale za što veće tržišno učešće. Sa druge strane, u ostatku bankarskog sistema imamo sasvim solidan rast kreditne aktivnosti. Centralna banka je tokom prošle godine donijela širok spektar mjera da bi se pokrenula kreditna aktivnost. Preko naših mjera je preko 6 posto BDP upumpano u bankarski sektor u cilju postizanja kreditne aktivnosti.Takođe, mi u ovom trenutku razmišljamo o redefinisanju politike obavezne rezerve, koja bi dodatno stimulisala banke koje imaju rast kreditne aktivnosti. Međutim, moramo imati razumijevanja za banke jer je u porastu broj nelikvidnih preduzeća i broj klijenata koji ne izmiruju redovno svoje obaveze. Tako da to dovodi do rasta loše aktive u bankarskom sistemu. A kako se ekonomska situacija bude postepeno stabilizovala, a mislim da je slijedeće godine realno da uđemo u zonu ekonomskog rasta, treba očekivati rast kreditne aktivnosti koja međutim nikada neće biti na istom nivou kao prije krize.

RSE: Jedna od najtežih posljedica globalne krize u Crnoj Gori je svakako nelikvidnost domaćih preduzeća. Kako da u uslovima besparice domaća preduzeća opstanu i, eventulano razmišljaju o razvoju?
Mislim da je malo vjerovatno da će nestati euro. Jednostavno bi nestanak eura značio i kraj EU, značio bi dalje produbljavanje krize u EU, značio bi veliki gubitak emisione dobiti. EU je pokazala jasnu spremnost da brani euro pripremom evropskog stabilizacionog fonda.

Fabris: Krize su nešto, što se na žalost dešava. Bilo ih je u prošlosti, biće ih i u budućnosti. One često dovode do nestanka velikog broja preduzeća mada, to sa druge strane otvara prostor za jačanje nekih drugih preduzeća, koja preuzimaju njihovu tržišnu poziciju. Iako kriza još uvijek nije prošla kod nas, neki znaci slabljanja su prisutni. Međutim, u ovakvoj situaciji teško je dati bilo kakvo generalno rješenje. Naime, svako je preduzeće slučaj za sebe, svako preduzeće se suočava sa svojim teškoćama, sa svojim perspektivama i mogući modaliteti rješavanja problema su različiti od preduzeća do preduzeća. Ono što nama djeluje ohrabrujuće jesu podaci iz ankete koju provodi CB, iz prvog kvartala ove godine, pokazala je da čak 68 posto anketiranih preduzeća planiraju nove investicije u ovoj godini .U makroekonomskoj teoriji znak da kriza prolazi je upravo rast investicija. Ostaje nam da se nadamo da će ova najava da se i realizuje.

RSE:Teško je u ovom trenutku vjerovati da je evropska moneta baš toliko ugrožena da bi se mogle ispuniti neke prognoze da je sadašnja kriza eura zapravo početak njegovog kraja.Razmatrajući to kao hipotetičko pitanje, da li bi Crna Gora u slučaju takvog scenarija uvodila svoju valutu, ili bi kao i prije uvođenja eura, koristila neku novu njemačku marku?

Fabris: Mislim da je malo vjerovatno, da ne kažem nemoguće da će nestati euro. Jednostavno bi nestanak eura značio i kraj EU, značio bi dalje produbljavanje krize u EU, značio bi veliki gubitak emisione dobiti. EU je pokazala jasnu spremnost da brani euro pripremom evropskog stabilizacionog fonda. Sa druge strane budžetski deficit na nivou euro zone je čak manji od deficita u SAD. Takođe, ako sada pogledamo kurs eura on je za nekih 20 posto jači u odnosu na dolar ako to poredimo sa trenutkom kada je uveden euro. Znači u trenutku uvođenja eura kurs eura i dolara bio je 1 prema 1. Ako bi smo razmatrali hipotetičku situaciju da stvarno dođe do nestanka eura, što je, ponavljam – gotovo nemoguće, svakako kao preventiva u novom zakonu o Centralnoj banci stoji odredba da Crna Gora može emitovati svoju valutu. Znači da, ako bi došlo do takve situacija ta bi odluka bila donijeta. No, smatram da tako nešto nije realno.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG