Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Siromašne zemlje pogođene na mnogo načina


Jeffrey Sachs: Borba protiv siromaštva je vrlo složena, čak i u dobra vremena, jer kod bogatih postoji tendencija da zanemare siromašne.
Jeffrey Sachs, ugledni američki ekonomist i bivši direktor UN-ovog milenijskog projekta za smanjena siromaštva u svijetu boravio je u Pragu na kongresu Evropskih socijalista. U intervjuu za naš radio Sachs govori o očekivanjima od Konferencije o klimatskim promjenama i globalnoj borbi protiv siromaštva u doba recesije.

Priredila: Mirjana Rakela

Sachs: Očekujem da se u Kopenhagenu postigne čvrst dogovor o redukciji stakleničkih plinova, ali i obavezu da se pomogne siromašnim zemljama u borbi s klimatskim promjenama koje same nisu prouzročile, ali i te kako zbog njih imaju probleme.

RSE: Koji bi mogli biti najbolji mogući dogovori , kakave biste brojke rado vidjeli?

Sachs: Trebalo bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za toliko da se izbjegne povećanje zatopljavanja od 2 posto. To je standard koji su postavili znanstvenici i on ima smisla, kao i da značajnija financijska pomoć siromšanim državama.

RSE: Da li SAD u Kopenhagenu moraju biti inicijator promjena?

Sachs: Naravno da su Sjedinjene države i dalje važan igrač na globalnoj sceni. One su drugi najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, odmah iza Kine. No, s obzirom da je Kina mnogoljudnija zemlja, Amerika po osobi ipak emitira više plinova nego ijedna druga svjetska ekonomija.

Zato SAD snose i najveću odgovornost. Predsjednik Obama nastoji stvari mijenjati, ali Senat je po ovom pitanju vrlo spor. On zapravi kasni punih 17 godina, od 1992., kada potpisana konvencija o klimatskim promjenama. Američki Kongres do ovoga trenutka još nije ništa uradio.

Učvrstiti obećanja siromašnima


RSE: Postoji li ijedna zemlja koja ima istodobno i dobar model borbe protiv klimatskih promjena i siromaštva?
Jeffrey Sachs: u doba krize još važnije poduzeti akcije kako bi se obećanje izvršilo i kako bi se smanjilo ekstremno siromaštvo, bolesti i glad u svijetu.

Sachs: To su skandinavske zemlje – Norveška, Švedska, Danska. One su model kako čuvati svoj okolinu i prirodna bogastva. Istodobno, daju gotovo 1 posto nacionalnog dohotka za borbu protiv siromaštva u svijetu.

S obzirom na njihov nacionalni dohodak to je pet puta više nego od onoga što izdvajaju, npr, Sjedinjene američke države. Zato i smatram da su država sjevera Evrope primjer kako uskladiti ekonomski razvoj i zaštiti prirodna bogtastva, očuvati okoliš i pomoći siromašnima.

RSE: Koliko je globalna financijska kriza utjecala na borbu protiv siromaštva?

Sachs: Siromašne zemlje su pogođene na mnogo načina. Imale su manje rezereve, a gubitak radnih mjesta, novčanih doznaka, zarade od izvoza, pad strane pomoći, , sve ih je to itekako pogodilo. Ulazimo u desetu godinu Milenijskih razvojnih ciljeva, a za pet godina projekt završava. Znači da je u doba krize još važnije poduzeti akcije kako bi se obećanje izvršilo i kako bi se smanjilo ekstremno siromaštvo, bolesti i glad u svijetu.

RSE: No, postoji li volja da se borba protiv siromšatva uistinu nastavi. Da li je i ta volja pogodjena financijskom krizom?

Sachs: Borba protiv siromaštva je vrlo složena, čak i u dobra vremena, jer kod bogatih postoji tendencija da zanemare siromašne. Dakle, to je nešto što mora biti trajan napor, u vrijeme booma ili u vremenima u kakvim smo danas. Neprestano moramo upozoravati da na zemlji postoji više od milijardu ljudi koji se bore za dnevno preživljavanje.

To nam ne bi uzimalo mnogo, čak i u ova teška vremena. Smatram da kriza nije razlog zašto smo zanemarili obećanja koje smo dali siromašnima. Upravo suprotno, ona traži da ih učvrstimo.
XS
SM
MD
LG