Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nedostatak kredita je veliki ekonomski problem


Darko Konjević: Ekonomija je uvijek ciklična, uvijek će biti i uspona i padova. Ovo je period pada, nakon koga uvijek obevezno mora da slijedi period uspona, tako da se i u tom smislu treba pripremati za naredni period.
Darko Konjević, izvršni direktor Montenegro biznis alijanse, jedne od poslovnih asocijacija u Crnoj Gori, u intervjuu za RSE govori o trenutnoj ekonomsko-socijalnoj situaciji i budućnosti domaće privrede.

RSE: Gospodine Konjeviću, Montenegro biznis alijansa je poslovna asocijacija, međutim, šta je vaša misija? Pretpostavljam da ipak postoji razlika između vaše organizacije i Unije poslodavaca, koja ima status zvaničnog socijalnog partnera.

Konjević:
Što se tiče Montenegro biznis alijanse i njene misije, MBA je osnovana 2001. godine sa ciljem da se pomogne razvoju privatnog sektora i da se Crna Gora, odnosno, njena ekonomija, uzdigne na viši nivo razvoja. U proteklih, skoro devet godina, naš osnovni cilj je bio rad na izmjeni zakonske regulative i rad na razvoju biznisa i privatnog sektora u Crnoj Gori, rad na eliminisanju biznis barijera. Ono što su razlike, a to je prije svega vezano za to da pošto je u našem nazivu riječ biznis dominantna, da nas u radu više zanima biznis, a manje socijalni dijalog, što ne znači da nemamo i taj element u svome radu.

RSE: Montenegro biznis alijansa radi na jačanju uticaja privatnog sektora na donosioce odluka u Crnoj Gori, odnosno, lobira za interese svojih članova. Koliko ste uspješni u tome, i kako uopšte izgleda to lobiranje?

Konjević: Čitav proces lobiranja je dosta promijenjen u odnosu na 2001. godinu, u odnosu na sam početak rada, jer u tom periodu je Vlada usvajala sve te zakone i zakonske akte, i sve to što je vezano za akt preduzeća i ne samo preduzeća, bez skoro ikakvih konsultacija sa predstavnicima privatnog sektora. Ono što je do sada postignuto je da postoji ta nit koja veže, odnosno, to javno-privatno partnerstvo, gdje Vlada kroz svoje radne grupe, odnosno, kroz svoja tijela koja rade na izmjeni zakonske regulative, poziva predstavnike i privatnog sektora, odnosno predstavnike biznisa u onim oblastima koje su interesantne za biznis, da se uključe i daju svoje predloge. To može biti u više faza, to može biti u samoj fazi izrade zakona kao što je, na primjer, bio slučaj sa Zakonom o radu i drugim zakonima, to može biti kroz davanje komentara na predloge zakona kroz radne grupe, to je jedan proces, ono što Amerikanci zovu "advocacy", koji je na dnevnoj osnovi i gdje se pokušava da se stavovi privatnog sektora uklope u ono što su predlozi Vlade.

RSE: Od početka ekonomske krize, kao glavni problem domaće privrede, označava se nelikvidnost preduzeća i skoro potpuno obustavljeno izdavanje kredita od strane banaka. Da li za ovu godinu predviđate neki pomak u tom smislu?

Konjević: Bilo je određenih najava da će do pomaka doći u prvom kvartalu, međutim, dok se to ne desi i dalje ćemo biti sumnjičavi. Ono što je najveći problem jeste taj nedostatak bankarskih kredita. Imamo situaciju da jedna banka uopšte tokom 2009. godine nije davala kredite, ne zato što to nije mogla nego iz nekih drugih razloga, ali sve u svemu ako pogledamo da je ukupno kredita u 2009. godini bilo nešto više od 10 posto manji u odnosu na 2008. godinu to nam dovoljno pokazuje da nedostatak kredita je jedan od uzročnika situacije u kojoj se sada nalazi ekonomija, odnosno zbog problema koji su se pojavili. Nadamo se da će se ti problemi polako početi rješavati i da će povećanom kreditnom aktivnošću početi da se rješvaju određeni problemi i početi blagi oporavak crnogorske ekonomije.

I 2010. obilježiće štrajkovi?


RSE: Da li u tom smislu priželjkujete neku Vladinu akciju?

Konjević: Što se tiče Vladine akcije, uvijek to morate gledati kao mač sa dvije oštrice jer Montenegro biznis alijansa se u principu zalaže za što manji uticaj Vlade, odnosno za što manje učešće Vlade na samom tržištu jer je Vlada, odnosno država tu da propisuje uslove i da se stara da ti uslovi budu primjenjivani od strane svih. Tako da što se tiče Vlade možemo ono što su radili prošle godine to je obezbjeđivanje određenih kredita, obezbjeđivanje određenih garancija za kredite, ali nemamo nešto velikog interesovanje da Vlada dodatno uđe na tržište i da Vlada bude jedan od aktera na tržištu, što imamo situacija da se posljednjih godina dešava i u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u protekloj godini i u Evropskoj uniji zbog efekata krize.

RSE: Da li će najavljeni Vladnim projekat koji predviđa otkup hiljadu stanova od građevinskih investitora nešto pomjeriti u tom smislu? Za Crnu Goru hiljadu stanova nije mali broj. Čini mi se da bi to trebalo da, u izvjesnoj mjeri oživi građevinski sektor, ili će to ipak biti samo jednokratna infuzija?

Konjević: Što se tiče građevinskog sektora, on jeste u velikom problemu. Ne znamo kako će se takozvani projekat hiljadu stanova odraziti. Ti projekti su se radili i u zemljama i u okruženju, i nijesu nešto dramatično promijenili situaciju na bolje. Tih projekata je bilo i u Srbiji i u Hrvatskoj, tako da to nije nešto što može da značajno oporavi crnogorsku operativu, odnosno crnogorski građevinski sektor koliko bi taj set ovih krupnih projekata koji bi se radili tipa izgradnja auto puta, izgradnja hidroelektrana na Morači i ostalih infrastrukturnih projekata.

RSE: Nije samo građevinski sektor u problemu. Metalski sektor, koji je okosnica domaće industrije takođe je u velikim problemima. Kombinat aluminijuma i Željezara pored velike pomoći države tolerancija Vlade u odnosu na dosadašnja kršenja i neispunjenja ugovornih obaveza nikako da stanu na noge, već naprotiv, problemi kao da se gomilaju?
Ne može beskonačno pomagati bilo kome jer se mora napraviti računica ko gubi, ako se Kombinatu aluminijuma ili Željezari da XY miliona eura, a ko dobija

Konjević: Ono što vezano za Kombinat aluminijuma i za Željezaru je to što su njihovi finalni proizvodi i njihova cijena se ne određuje nigdje lokalno već njihovu cijenu diktira svjetsko tržište i cijena aluminijuma se značajno oporavila u odnosu na prethodnu godinu, ali moramo isto tako da imamo na umu da se ne može beskonačno pomagati bilo kome jer se mora napraviti računica ko gubi, ako se Kombinatu aluminijuma ili Željezari da XY miliona eura, a ko dobija. Mora se napraviti jedna analiza gdje će se reći koja je to marginalna stopa gdje više morate da kažete da je država, u ovom slučaju država, najviše davala i da ne može više da donira i da preduzeće ukoliko više ne može da opstaje mora da se ugasi ili da radi nekim smanjenim kapacitetima.

RSE: Uporedo sa razvojem ekonomske krize, socijalna situacija se takođe komplikuje. Početak 2010. godine su značajno obilježili štrajkovi. Nakon nikšićkih rudara štrajkovali su i javno protestovali radnici Željezare i Duvanskog kombinata, u Preradi Kombinata aluminijuma se najavljuje štrajk glađu. Taj prvi talas je prošao. Da li očekujete dalje komplikovanje situacije?

Konjević: To sve zavisi kakva će situacija biti, da li će se realizovati ovi socijalni programi koji su najavljeni i da li će ekonomska situacija i oporavak Crnoj Gori početi, odnosno oporavak crnogorske ekonomije. Ukoliko se to ne desi vjerovatno će i dalje biti štrajkova, ukoliko se neke stvari budu definisale na način da ukoliko imate određeni socijalini program onda će se takve stvari dešavati na manjem nivou. U svakom slučaju, vjerovatno će i 2010. godinu obilježiti štrajkovi veći ili manji i već imamo najavu da će se i u narednim mjesecima određenim firmama koje su privatizovane ili su ti postupci privatizacije stopirani, posebno na sjeveru Crne Gore, da će biti organizovani štrajkovi.


Ratosiljati se nepotrebnih dokumenata


RSE: Naredni period će biti naročito interesantan, naročito kada se ima u vidu vrlo skromna prognoza Vlade koja ovu godinu smatra praktično godinom stagnacije, dok se za narednu 2011. predviđa blagi rast, ali i to pod uslovom da se ove godine pokrenu određeni investicioni projekti. Čini se da nije baš optimistično predviđanje?

Konjević: Nije optimistično. Čini mi se da je to previđanje i realno pošto je ekonomija Crne Gore u takvoj situaciji u kakvoj jeste. Privatni sektor radi pod svim tim opterećenjima i postoji takva sitaucija da veliki broj preduzeća pokušava da očuva svoj rad i ne razmišlja previše o rastu, već pokušava da zaštiti svoj biznis u ovom periodu krize, nadajući se boljim vremenima, tako da je ta prognoza nešto što je trenutna realnost. Ekonomski gledano, ne može se očekivati neki veći, značajniji rast u odnosu od onoga što je plan Vlade za 2010., odnosno, 2011. godinu.

RSE: Da li se kriza, dovoljno shvatila, kako se to često pominjalo, kao šansa, odnosno, kao periodu u kom se Crna Gora može pripremiti za neki budući period kada kriza prođe?

Imali smo prilike da saznamo da u Crnoj Gori postoji nekoliko hiljada zakona, da se dosta tih zakona, podzakonskih akata, ne primjenjuje u praksi, da se dosta često vrši izmjena tih zakona i da u svoj toj šumi propisa privatni sektor, odnosno preduzeća se teško snalaze.
Konjević:
Ako imamo u vidu da smo prije nekoliko godina imali investicioni bum i da smo tada imali nedostatak, na primjer, ako govorimo o sektoru turizma, ako govorimo o sektoru građevinarstva, da smo tada imali određene probleme sa nedostatkom svih tih dokumenata koji su trebali da prate taj razvoj, smatramo da se ova kriza treba iskoristiti, pošto imamo manje tih aktivnosti na terenu, da se aktivno spremaju ta dokumenta i da se sa prvim znacima krize svako ko je zainteresovan da dođe i uloži u Crnu Goru, ima spremne papire, a sa druge strane imate situaciju da i preduzeća koja sada posluju imaju svoje planove za budućnost. Njihovi planovi su revidirani, ali i ona planiraju izlazak iz krize i ona planiraju da unaprijede svoje poslovanje u narednom periodu. Ekonomija je uvijek ciklična, uvijek će biti i uspona i padova. Ovo je period pada, nakon koga uvijek obevezno mora da slijedi period uspona, tako da se i u tom smislu treba pripremati za naredni period.

RSE: Vi ste direktno uključeni u proces eliminacije nepotrebnih propisa i procedura. Koliko će to olakšati i poboljšati ambijent za poslovanje u Crnoj Gori?

Konjević: Taj proces je na samom početku. Ako se on bude sproveo onako kako je planirano da se sprovede to će značajno omogućiti da se ratosilja od velikog broja tih nepotrebnih dokumenta i papira koji postoje na državnom nivou. Imali smo prilike da saznamo da u Crnoj Gori postoji nekoliko hiljada zakona, da se dosta tih zakona, podzakonskih akata, ne primjenjuje u praksi, da se dosta često vrši izmjena tih zakona i da u svoj toj šumi propisa privatni sektor, odnosno preduzeća se teško snalaze. Osnovini cilj ovog projekta je da te propise svede na mjeru potrebnog, a da sve ostalo bude neka praksa po kojoj će se raditi. U tom smislu mi podržavamo ovu akciju i uvijek ćemo podržavati sve ono što će pomoći da se privatni sektor u Crnoj Gori razvije jer je ono nosilac razvoja crnogorske ekonomije.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG