Dostupni linkovi

Dužnosnici EU ne spavaju mirno


Događaji koji mogu odrediti smjer Evrope, ali i NATO saveza u godinama koje dolaze: Federika Mogerini

Autor: Rikard Jozwiak, priredila Mirjana Rakela

Mnogo je tinte proliveno oko nekoliko ključnih izbora koji se ove godine održavaju u članicama EU, a koji bi mogli promijeniti i Uniju, kao i njene odnose sa susjedima i saveznicima.

Populistički val koji je potaknuo Brexit i donio pobjedu Donaldu Trumpu na američkim predsjedničkim izborima, ali i grčku dužničku krizu prije njih, vjerojatno će se nastaviti širiti Evropom.

Nizozemci idu na izbore u martu, kada bi anti-islamska Slobodarska stranka Geerta Wilders mogla osvojiti veliki broj glasova i time utjecati na formiranje koalicijske vlade.

Francuska bira novog predsjednika u aprilu i maju, a Marine Le Pen, liderica desnog Nacionalnog fronta će sigurno ući u drugi krug izbora.

Siguran drugi krug: Marine Le Pen
Siguran drugi krug: Marine Le Pen

U septembru, populistička, euroskeptična, Alternativa za Njemačku će ući u Bundestag na izborima koji bi mogli oslabiti ili čak zbaciti s vlasti kancelarku Angelu Merkel, koja je postala simbol sadašnje EU u očima mnogih ljudi.

No, postoji i niz drugih događaja u 2017. koji su tek naizgled simbolički, ali koji drže diplomate, generale i eurokrate budnima i noću, jer upravo ti događaji mogu odrediti smjer Evrope, ali i NATO saveza u godinama koje dolaze.

NATO sa 29 članica?

Najveće okupljanje u Bruxellesu ove godine vjerojatno će biti "Trump sumit" na proljeće. To je službeni NATO skup dobrodošlice novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji se treba upoznati s radom saveza. Slični sastanci organizirani su i kada su na dužnost stupili prethodni američki predsjednici, Barack Obama i Georg W. Bush. Dolaze i drugi čelni ljudi Alijanse, brojni diplomati, no ovaj put će svi oni biti mnogo nervozniji.

Hoće li se Trump založiti za obranu istočnog krila NATO-a? Da li mu je stalo do Afganistana? Je li on uistinu blizak s Vladimirom Putinom? To su pitanja na koja se traže odgovori od trenutaka kada je izabran, a upravo će na samitu u Bruxellesu Evropljani saznati što on zapravo želi.

Hoće li se Trump založiti za obranu istočnog krila NATO-a: Zastave NATO i SAD
Hoće li se Trump založiti za obranu istočnog krila NATO-a: Zastave NATO i SAD


Razlog što još nije određen datum „Trump samita“ je želja dužnosnika NATO-a da se on održi u novoj zgradi Alijanse. Radovi na zgradi vrijednoj milijardu eura počeli su 2010 i trebali bi biti završeni u idućih nekoliko mjeseci. Ironično, otvorenje bi moglo biti na samitu dobrodošlice američkom predsjedniku koji je i sam građevinski poduzetnik, i koji je bez uvijanja govorio o promjeni američkih obaveza prema Alijansi.

Otprilike u isto vrijeme, Crna Gora će najvjerojatnije postati 29 članica Alijanse (iako neke zemlje NATO-a, uključujući i SAD, još nisu ratificirale Protokol o pristupanju Crne Gore euroatlantskom vojnom savezu). Jedan diplomat koji je govorio za Radio Slobodna Evropa izjavio je da nema značajnijih prepreka u ovoj fazi, ali nervoza se ipak osjeća u zraku.

Crnogorske vlasti su optužile Ruse da su pokušali destabilizirati njihovu zemlju za vrijeme parlamentarnih izbora prošlog oktobra. Da li je to bio potez očajnika, pokušaj podržan izvana da se ugrozi ulazak u NATO, te, ako se o tome radi, što će biti slijedeće? Bez obzira na odgovore na ta pitanja, jedno izgleda jasno: ovo će vrlo vjerojatno biti posljednje proširenje NATO-a ili EU za dugo vremena.

Centrifugalne sile

Do kraja marta trebali bi početi pregovori o Brexitu. Mogli bi potrajati dvije godine, ali i duže. Izlazak Ujedinjenog kraljevstva iz EU će uzeti mnogo pažnje i vremena, kako britanskih, tako i evropskih diplomata, i potencijalno bi Bruxelles mogao izgubiti nužnu odlučnost u godinama koje dolaze. Kakav bi utjecaj tekući razgovori o Brexitu mogli imati na obnovu ili okončanje ekonomskih sankcija EU-a protiv Rusije, koje su na snazi do kraja jula?

Podjele unutar EU mogle bi biti potpuno vidljive tokom dva događaja početkom 2017. Naime, do kraja februara Evropska komisija očekuje odgovore Poljske koji se odnose na vladavinu prava u toj zemlji, osobito na funkcioniranje Ustavnog suda. To je bitka koja traje još od kraja 2015. i dolaska na vlast desničarske Stranke zakona i pravde. Očekuje se da će Poljska ignorirati Evropsku komisiju i da će se Komisija suzdržati od sankcija Varšavi, jer zna da zemlje poput Mađarske čuvaju leđa Poljacima. Na to će se gledati kao na pobjedu neliberalne demokracije u novim članica Europske unije i konačan udarac proširenju Unije, jer zagovornici proširenja upravo Poljsku ističu kao primjer uspješne reintegracije jedne zemlje bivšeg Varšavskog pakta u zapadne političke i demokratske tokove.

Bez podrške Tusku: Jaroslaw Kaczynski
Bez podrške Tusku: Jaroslaw Kaczynski


Poljska također može igrati ključnu ulogu kada je u pitanju obnova mandata predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku za još dvije i po godine. Odluka će se vjerojatno donjeti na sumitu EU u martu. Ali Tuskov glavni rival u u Poljskoj, lider Stranke prava i pravde Jaroslaw Kaczynski, već je signalizirao da neće poduprijeti drugi mandat svoga sunarodnjaka. Tusk bi, istina, mogao biti ponovno izabran kvalificiranom većinom, ali pitanja oko njegovog ostanka mogu oslabiti poziciju jednog od najvećih kritičara Putinove politike u Bruxellesu i to u vrlo osjetljivom trenutka odnosa EU-Rusija.

A na temu Rusije, teško je zamisliti da će uskoro doći do potpunog otopljavanja odnosa između Bruxellesa i Moskve. No, lakše je predvidjeti mogući dogovor između Europske komisije i Gazproma u proljeće ove godine o angažmanu ruskog državnog energetskog giganta na jedinstvenom tržištu EU. Europska komisija je 2015. optužila Gazprom da krši evropska regulatorna pravila i da nepošteno konkurira suparnicima. Moskva želi izbjeći veliku kaznu, pa bi možda mogla pristati na poštovanje evropskih pravila.

Uzdrmana, ali ne i pobijeđena

Čelnici EU će se potom okupiti 25. marta u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora o formiranju Evropske ekonomske zajednice, preteče današnje Unije. Plan je da evropski lideri dođu sa jasnom i novom vizijom bloka. No, pitanje je da li će ovaj susret, umjesto u razgovoru o tome kako naprijed, proteći u svađama oko izbjegličkih kvota i bez dogovora o tome kako riještiti ekonomske boljke EU.

U novembru se očekuje samit Istočnog partnerstva. Gruzija i Moldavija već imaju ugovore o pridruživanju s EU, Ukrajina je bi trebala potpisati Sporazum o pridruživanju s EU ukoliko ga ratificira nizozemski parlament u januaru ili februaru. Moldavcima će se na proljeće pridružiti Gruzijci i Ukrajinci u bezviznom režimu sa EU.

Još jedna članica Istočnog partnerstva, Armenija, bi u prvoj polovici godine trebala završiti pregovore o partnerstvu koji isključuje zonu slobodne trgovine. Otprilike u isto vrijeme, pregovori s Azerbajdžanom bi trebali dobiti sličnu formulu. No, pitanje koje ostaje je: što još EU može ponuditi svojim „istočnim partnerima" i što je to istinsko partnerstvo?

Moguće pojavljivanje na samitu Istočnog partnerstva: Aleksandar Lukašenko
Moguće pojavljivanje na samitu Istočnog partnerstva: Aleksandar Lukašenko


Ipak, glavna vijest bi mogla biti pojavljivanja bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka na samitu Istočnog partnerstva, gdje je do sada bio nepoželjna osoba. Odluku o skidanju sankcija protiv njega i 169 drugih bjeloruskih dužnosnika (kao i nekoliko kompanija iz obrambenog sektora), a koja bi trebala biti donesena u februaru, već su kritizirali Lukašenkovi oponenti. Oni upozoravaju da se u Bjelorusiji nastavlja s hapšenjima neistomišljenika i da je na djelu politička represija protiv disidenata i kritičara režima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG