Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Globalna kriza istakla brojne ozbiljne slabosti


Forum 2010 je, zajedno sa brojnim relevantnim ekspertima i predstavnicima državnih i međunarodnih institucija, pokušao da pronađe odgovore na pitanja o budućem ekonomskom razvoju Crne Gore.

Prilika za realizaciju suštinskih ekonomskih reformi za vrijeme ekonomskog buma nakon sticanja nezavisnosti je propuštena, a novi model ekonomskog razvoja Crne Gore mora biti zasnovan na vladavini prava, građanskim slobodama i konkurenciji.

Ovako bi mogao glasiti glavni zaključak dosadašnjeg toka skupa o predstojećim ekonomskim izazovima Crne Gore koju je organizovao Forum 2010.

"Globalna ekonomska kriza je istakla brojne ozbiljne slabosti crnogorske ekonomije", rekao je direktor Foruma 2010 Žarko Rakčević, dodajući da je sada neophodno preduzeti radikalne mjere štednje, smanjiti javnu potrošnju i administraciju, restrukturirati preduzeća, a infrastrukturne i
Žarko Rakčević
neproduktivne kapitalne investicije svesti u budžetski podnošljive okvire.

"Crnogorska vlast i njene, još uvijek nejake, institucije ne mogu same da izvedu ovako zahtjevne reforme, kao što ne mogu da se izbore sa sivom ekonomijom, korupcijom i organizovanim kriminalom, kao glavnim preprekama za razvoj biznisa. Zato je, po našem viđenju, nužan preduslov rješavanja crnogorske krize, hitno uspostavljanje iskrenog i suštinskog dijaloga sa socijalnim partnerima, opozicijom i nevladinim sektorom."

"Suštinski, proteklih godina je vođena antirazvojna politika planiranja uređenja prostora i izgradnje objekata", rekao je Rakčević, koji smatra da su birokratska sporost i nestimulativan poslovni ambijent, posebno za proizvođače, upućivali slobodan kapital ka neproduktivnoj potrošnji, nekretninama, luksuznim automobilima i berzanskim špekulacijama:

"Vladajući, kvaziliberalni model je doveo do ogromnih državnih podsticaja privatizovanim kompanijama, posebno Kombinatu aluminijuma i Željezari. Posebno je neprihvatljiv, po našem viđenju, primjer državnog intervencionizma u slučaju početnog Deripaskinog prisvajanja i transfera profita, a onda ponovnog podržavljenja Kombinata aluminijuma i socijalizacije gubitaka. Bilo bi interesantno upoznati javnost i sa socijalnim i sa ekonomskim efektima državne pomoći ovim off shore privatnim kompanijama", kaže Rakčević.

Nije se dobro mijenjalo

Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukišić je rekao da je ekonomska kriza na globalnom nivou istakla ranjivost sistema, a da su u prvi plan izašli problemi finansijske kontrole i nadgledanja bankarskog sektora. "Čvrsto vjerujem da protekli period nijesmo propustili, odnosno da se nijesmo bavili samo efektima krize", rekao je Lukšić i dodaje:

"Pretjerana monetarna ekspanzija u posljednjih 20 do 25 godina je podgrijala rast cijena svih oblika imovine, očigledno, stimulišući pogrešnu lokaciju resursa. Pad ekonomije za prošlu godinu nas je vratio čitavu godinu unazad. Bez obzira što bi mogli polako zaključiti da recesiju ostavljamo za sobom to ne znači da je rapidan oporavak odmah iza ugla."

Nikola Fabris.
"Pred crnogorskom ekonomijom, s aspekta budućeg razvoja, stoji više izazova",
rekao je glavni ekonomista crnogorske Centralne banke Nikola Fabris koji na tom spisku vidi prilagođavanje realnim mogućnostima, kašnjenju sa otplatama kredita, privlačenje stranih investicija i rastuću nelikvidnost privrede.

"Problem nelikvidnosti je poprimio velike razmjere. Odlukom Privrednog suda, oko jedne četvrtine preduzeća, a tu su uključeni i preduzetnici koji imaju blokirane račune zbog neizmirenih obaveza, a naravno i broj preduzueća koja imaju problem sa nelikvidnišću, je značajno veći, jer nijesu sva preduzeća koja imaju problem sa likvidnošću u situaciji blokiranog računa. Takođe imamo često situacije da veliki zloupotrebaljavaju svoj položaj zato što su veliki i ne plaćaju malima koji od njih zavise", kaže Fabris.

Nakon uvodničara u dosadašnjem toku diskusije, koja je u vrijeme slanja ovog izvještaja još uvijek bila u toku, govorio je i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je rekao da je dosadašnji model razvoja koji se pokazao kao neuspješan došao do samog kraja. "Još uvijek se držimo modela razvoja kojeg smo imali krajem osamdesetih godina", rekao je Medojević.

"Očigledno da nijesmo dobro mijenjali, jer danas imamo iste te probleme sa malom razlikom da je tada sva imovina i bogatstvo naroda bilo u vlasništvu crnogorskih građana. Danas, ako pogledamo bilans nacionalne ekonomije, imamo iste ekonomske probleme, nemamo mnoge proizvodne privredne gigante, imamo drastično manju zaposlenost i još nijesmo dostigli bruto društveni proizvod sa početka devedesetih godina, a imamo jednu poražavajuću činjenicu da više nemamo ni nacionalnu imovinu", smatra Medojević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG