Na dnevnom redu u Republici Srpskoj nije nikakva disolucija. Kada se o tome govori, govori se samo u nekoj mogućoj, eventualno, dalekoj budućnosti, ukoliko se ne bude uspješno u realizaciji koncepta dogovora i uvažavanja naših stavova, kaže član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodiku intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Vjerovatno je teško političkim Bošnjacima prihvatiti samo postojanje Republike Srpske. Isto tako, mora da se shvati da je potpuno ravnopravno sa tim teškim shvatanjem za Bošnjake, postojanje Republike Srpske. I za nas Srbe je teško shvatanje da smo u okviru Bosne i Hercegovine. I tu treba tražiti pomirenje, neku vrstu uvažavanja, da prekinemo jednom sa tim stalnim nadgovaranjem oko nadležnosti, da jednog dana podvučemo tu crtu i kažemo nećemo dirati, idemo sad da razvijamo taj sistem, a ne uporno, sad kad je nestao visoki predstavnik sa tim mjerama koje je donosio, pojavljuje se u istom konceptu razvlašćivanje Republike Srpske", kaže Dodik.
"Ustavni sud sa dva Bošnjaka i tri stranca, ponekad i dva Hrvata, donosi mjere veoma teške i neprihvatljive za Republiku Srpsku. Tu ne može da se izgradi povjerenje. Neke stvari moraju da budu jasne. Imate Ustav koji svi znamo da čitamo, a ne da se pojedinačnim mjerama, naknadno, redefiniše Ustav. Imate jednu situaciju napisanu u Ustavu, i sasvim drugu koja je postavljena u stvarnom životu. To su stvari koje se moraju rješavati", ističe.
"Ništa ovdje nije završeno", dodaje Dodik, "u smislu izgradnje sistema u Bosni i Hercegovini".
"Samo pogrešno je misliti da one odluke, koje je nametnuo visoki predstavnik, mogu da prežive ukoliko im mi ne damo novu verifikaciju. Kad kažem mi, mislim na svi i u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje nikakve priče nema da mi poduzimamo nekakve mjere vezano za disoluciju. Pogledajte, sve se diglo oko vanrednog stanja. U Republici Srpskoj, vjerovatno će Vlada oko 10. maja predložiti Skupštini da ukine odluku o vanrednom stanju i da vratimo u stanje vanredne situacije gdje će Parlament nesmetano ponovo početi da radi", riječi su Dodika.
"Nikakve namjere o vanrednom stanju nisu bile separatističke", dodaje član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
"Naprosto odbrambeno-zdravstvene mjere koje smo trebali provoditi. U svakom slučaju, mi smo spremni da prihvatimo taj obim kojeg Bošnjaci žele, da se sačuva Bosna i Hercegovina kao država na sadašnjoj teritoriji, ali isto tako, moramo imati daleko više autonomije nego što danas imamo. Ako je moguće to izgraditi, onda je i budućnost Bosne i Hercegovine izvjesna", kaže uz ostalo, u odgovoru na pitanje zbog čega je nedavno rekao da, ukoliko bi Bosna i Hercegovina bila funcionalnija, ne bi bilo potrebe da se govori o otcjepljenju Republike Srpske.
Opozicija
RSE: Često Vas opozicija u Republici Srpskoj i pojedini političari optužuju da se ta priča o secesiji koristi onda kada postoji neki problem sa kojeg treba da se skrene pažnja. Da li je to tako?
Dodik: Svako ima pravo na mišljenje. Mislim da treba imati na umu moguću temu da bi bili racionalni o mogućim razgovorima o samoj Bosni i Hercegovini. Ukoliko neko isključuje mogućnost, onda se grdno vara. Nema zadatog sistema, ima dogovoreni sistem.
Opozicija u Republici Srpskoj je politički sterilna, bez ikakve ideje, nema ni talenta za bilo šta. To pokazuje permanentni pad njihove strukture i političke moći u Republici Srpskoj, uzrokovane njihovim nedosljednim političkim ponašanjem i nesposobnošću da njihova organizacija ili njihova politika se nametne kao prihvatljiva za ljude ovdje. Naravno, imaju pravo na političko djelovanje i u tom pogledu niko im ne osporava pravo da misle. Ja se neću odreći mogućnosti da se o tome promišlja.
Možda da je Jugoslavija bila više osjetljiva na mogućnost da se razgovara o svim političkim stavovima u okviru nje, ne bi ušla u tako krvavi raspad. Mislim da je cilj razgovor i da razgovor može da da rezultate, ukoliko svi uvažavamo jedni druge do mjere da razumijemo političke tendencije i neke vrste strahove, ali i političke želje.
Ja mislim da Republika Srpska sa većim stepenom svoje samostalnosti u okviru Bosne i Hercegovine ne bi trebala da ikom bude problem i da u tom pogledu Republika Srpska ne bi tražila nikakvo drugo rješenje. Dejton je tu bio korektan, nekoliko zajedničkih stvari-dogovorena spoljna politika i neki drugi elementi koji su vezani za međunarodni nastup, mogu.
Strane politike u BiH
RSE: Vi ste, kada ste bili predstavnik opozicije, bili miljenik stranih ambasada. Vrlo često kritički govorite o njima. Je li neuobičajeno iz te pozicije doći u poziciju čovjeka koji je na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Kako na to gledate?
Dodik: Ja ću ovdje biti dok imam podršku naroda. Onog momenta kada ne budem imao podršku, neću biti u politici, tu mi ne mogu pomoći nikakve ambasade i strane države. S druge strane, moj početni entuzijazam i mišljenje o njima, kao o dobrim partnerima, se istopilo i najčešće pokušavaju da nas ovdje zloupotrijebe i da neke svoje koncepcije nametnu. Veoma brzo sam se uvjerio da njihove politike u to vrijeme nisu bile dobronamjerne ni prema meni, ni prema Republici Srpskoj, gdje sam dobio podršku. Već 12 puta, od lokalnih do opštih izbora, su pokazali da dobijamo kontinuitet podrške ovog naroda. Nažalost, neki stranci to nisu htjeli da prihvate i organizovali su određene podrške protivnicima i ne može se očekivati da imamo korektne odnose.
Nisam iracionalan i ne mislim da treba zabadati prst u oko, ali sam isto tako onaj koji misli da treba odgovoriti adekvatno. Ako se politički nešto odnosi na Bosnu i Hercegovinu, mislim da smo mi autentični i da ne trebaju da se petljaju ljudi sa strane. Ukoliko se oni bave pitanjima u Bosni i Hercegovini, onda moj odgovor mora da bude.
Nikada nisam sa Amerikom polemisao o tome šta ona radi u Africi ili Indokini, Južnoj Americi, ali ono što neki ljudi bivše američke administracije radili ovdje, kršeći Dejtonski sporazum, ja sam imao svoj stav. To što se nekome nije svidjelo, pa su odlučili dva dana prije dolaska novog predsjednika Amerike Trampa da nametnu sankcije meni. Ne osjećam nikakav teret toga, niti imam potrebe da se skidaju ili održavaju. Sasvim mi je svejedno.
Pomoć Evropske unije u pandemiji
RSE: Stava ste da je EU zakazala kada je njena pomoć bila napotrebnija Bosni i Hercegovini, tokom pandemije, a EU je zapravo najveći donator i najavljuje pomoć u oporavku privrede i najavljuje 250 miliona eura pomoći.
Dodik: Nesumnjivo je da je Evropska unija tu prisutna. Moja opservacija bila isključivo na činjenicu da su neke zemlje EU, pa i sama EU donijela zabranu izvoza medicinske opreme za prostor Zapadnog Balkana. Mi smo došli u poziciju da moramo da se snalazimo, jer smo tradicionalno sve što nam je od tih materijala bilo potrebno nabavljali u Evropskoj uniji i da onda neko to tako uradi, to su na kraju krajeva, kritikovali i u samoj Evropi. Italijanski premijer je prvi iskoristio termin koji se odnosi na nedostatak evropske solidarnosti i oni oko toga raspravljaju.
Dakle, u tom pogledu i na tom pitanju, valjda ne treba nikome objašnjavati, bilo je određenih promašaja, ali svakako Evropa i Evropska unija u cjelini gledano ovdje, sa stanovišta donacija bila prisutna i biće. Svakako je dobra vijest i to je jedan dio novca koji će ovdje biti potreban.
U tom pogledu, ja sam Evropskoj uniji zahvalan, kao što nisam zahvalan za ono što su učinili kada su spriječili da mi u Evropi možemo da kupujemo respiratore i neke druge neophodne medicinske materijale. Sada je to ukinuto, ali moja opservacija i kritika se odnosila na tu mjeru. I dalje mislim da sam u pravu i mislim da nisu trebali da zabrane to kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana.
Raspodjela ruske, mađarske i pomoći iz Srbije
RSE: Mnoge zemlje su pomogle BiH u opremi, medicinskim potrepštima, ali neke su pomogle i samo jednom dijelu, konkretno Srbija, Mađarska i Rusija samo Republici Srpskoj. Smatrate li to poštenim, s obzirom da virus ne bira ni entitet ni narod?
Dodik: Onaj ko pruža pomoć odlučuje šta će i kako. Nijedna od tih zemalja koje ste nabrojali nije pomogla samo Republici Srpskoj. Rusi su ovdje došli, ja sam razgovarao s gospodinom Lavrovim i zamolio ga da to učini i pomogne i mi smo, jasno, prihvatili da to budu ovi timovi koji su ovdje bili.
Rusija je poručila i samoj Federaciji Bosne i Hercegovine da samo na bazi zahtjeva koji bi uputili da su spremni da pomognu i Federaciji Bosne i Hercegovine. Zahtjev nikada nije došao, ali je ostala priča o tome kako je neko samo došao ovdje. Rusi su odlučili da ispune zahtjev iz Republike Srpske. Da je stigao zahtjev i iz Federacije, oni bi ga ispunili, i zašto to niko nije uradio od federalnih organa, to je sasvim drugi slučaj.
RSE: A zašto nije bio zahtjev, recimo, Bosne i Hercegovine?
Dodik: Pa, pitajte nekoga ko treba da pošalje zahtjev, ali eto, nije bilo. Slušao sam ruskog ambasadora da je samo potrebno da Federacija pošalje zahtjev i oni su spremni da pomognu sa svojim medicinskim timovima koji već ovdje došli.
Što se tiče Mađarske, isto tako nije tačno. Jeste da sam ja pisao Orbanu (Viktor, mađarski premijer, op. a.) i tražio pomoć za Republiku Srpsku i zahvalan sam što se dan, dva nakon toga veoma objektivno o tome oglasio i rekao da će poslati pomoć Republici Srpskoj. Tada su došli zahtjevi iz Federacije Bosne i Hercegovine, kao što znate i ta pomoć je otišla i Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. S treće strane je Srbija, i nije tačno da je odobrila samo pomoć za Republiku Srpsku.
Kad sam bio na početku krize kod predsjednika Vučića (Aleksandar, predsjednik Srbije, op. a.), tada smo razgovarali o tome i tada je bilo primarno da se obezbijede svi repromaterijali vezano za potrebu obezbjeđivanja proizvodnje hrane. Srbija je identično odobrila i Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj pšenicu, soju, kukuruz i sve što je bilo potrebno.
Razgovarao sam sa Šefikom Džaferovićem (član Predsjedništva BiH, op. a.) i Fadilom Novalićem (predsjednik Vlade Federacije BiH, op. a.) oko toga i oni su dali te količine koje je Srbija odobrila. S druge strane, Srbija je pomagala i Goražde koje se pojavilo sa zahtjevom da se pomogne toj opštini i Srbija je sve što je Goražde tražilo, odobrila. Prema tome, ne možete jednostavno zadržavati tu floskulu. Evo jeste, mi smo više tražili i pokušavamo da obezbijedimo što je više moguće pomoći i mi smo zahvalni i Mađarskoj i Rusiji i Srbiji što su uvažili interese i zahtjeve.
- Mađarska donirala opremu BiH, posebna pomoć za RS
- Medicinska oprema i stručnjaci iz Rusije stigli u Banjaluku
- Avionom iz Kine stigla medicinska oprema u Republiku Srpsku
Pšenica iz Srbije za Federaciju BiH
RSE: Dakle, onda nije tačno da su pomagali samo Republici Srpskoj iz ovoga što Vi meni kažete, iako se govori o tri kontingenta koja su upućena samo Republici Srpskoj. Hoće li to onda biti raspoređeno i na Federaciju?
Dodik: Naše bolnice su tražile određene repromaterijale i medicinsku opremu koju smo mi tražili. Ja govorim da smo mi uputili zahtjev. Jedini zahtjev koji je došao iz Federacije Bosne i Hercegovine došao je iz opštine Goražde i on je ispunjen.
Ono što je došlo iz Federacije Bosne i Hercegovine prema Srbiji je u potpunosti ispunjeno. Kroz 15.000 tona pšenice da može da kupi Federacija Bosne i Hercegovine, ne znam koliko tona kukuruza, čak, što je bilo veoma važno za čitavo bosanskohercegovačko tržište, je mogućnost da fabrika Bimal iz Brčkog, koja proizvodi ulje i šećer, može da nabavi repromaterijal u Srbiji za šestomjesečnu proizvodnju.
Tada sam razgovarao s predsjednikom Vučićem i on je odobrio da ta firma, i čak, imate posebnu odluku vlade koja je odobrila Bimalu Brčko da može da nabavi taj repromaterijal, i to možete provjeriti, samo za snabdijevanje u svim neophodnim količinama ulja i šećera čitave Bosne i Hercegovine skoro do nove godine. Prema tome, razumijem da može postojati političko osporavanje, ali ovdje ne može da bude nimalo mjesta tome. Ono što su ljudi iz Federacije tražili od Srbije i oni su to dobili i ja sam svjedok tome.
Spoljnopolitički prioriteti
RSE: Predsjedništvo BiH naredne sedmice razgovarat će o pripremi učešća na Samitu Evropske unije za Zapadni Balkan, koji je planiran za početak maja u Zagrebu. Pod uslovom da se on održi, kako bi, prema Vašem mišljenju, trebala Bosna i Hercegovina da nastupi na ovom Samitu?
Dodik: Da li će se održati ili ne, to će svakako zavisiti prije svega od evropskih vlasti i, naravno, Hrvatske, kao predsjedavajuće. U ovom trenutku, imajući u vidu ovu pandemiju, oblik i način sastanka, da li će to biti video, neki smanjeni sastanak ili direktni, to će se tek odlučivati.
Bosna i Hercegovina, o poznatom statusu 14 uslova Evropske unije, trebalo bi da se predoči aktuelni plan. Mi to nismo uspjeli da uradimo. Zato se i potencira da Predsjedništvo u narednoj sedmici razmatra i pokuša da vidi na koji način bi se eventualno neke stvari mogle ubrzati.
Spoljnopolitička orijentacija Bosne i Hercegovine, i nas u okviru BiH, prema Evropskoj uniji se nije promijenila, bez obzira na neke moguće prigovore i neke nemogućnosti koje su u samim mjerama, u tih 14 mjera, u dosta rigoroznom pogledu mogućnosti da budu izvršeni, imajući u vidu ovakvu Bosnu i Hercegovinu.
Svakako bi trebalo krenuti s onim što nije sporno, i pokušati nešto da se riješi. Dakle, ono što jeste neka vrsta problema, jeste sada i očekivanje same Evropske unije, na šta mi svakako ne možemo ni da utičemo. Dosta ima različitih mišljenja u okviru i samih evropskih struktura, i zemalja Evropske unije, proizvedenih nakon pandemije.
Biće interesantno u svemu tome se pozicionirati, ali geostratešku politiku, odnosno strateško političko opredjeljenje Republike Srpske jeste članstvo u Evropskoj uniji i, naravno, činjenica da Republika Srpska u tome treba da bude viđena kroz mehanizam koordinacije koji je usvojen u okviru Bosne i Hercegovine.
Kandidatski status za EU
RSE: Jeste li Vi optimista kada je u pitanju kraj 2020. godine i ta najava o eventualnom kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine, odnosno, kako bi trebalo da izgleda evropski put i njegov nastavak nakon što stane ova pandemija?
Dodik: Sada se vidi koliko je bilo važno na početku godine, kada smo imali otvorenu mogućnost, ispunjavanje nekoliko zadatih ciljeva, odnosno rješavanje problema, kao što je izbor vlasti, do marta, kao što su roming i rješavanje problema sertificiranja univerziteta. Imali smo ponude stare Evropske komisije da se već u maju preporuči i sam kandidatski status. Vjerovatno nemogućnost da riješimo ta pitanja je i dovela do ovakvoga mišljenja same Evropske unije.
Sada, kad uzmete činjenicu da je, mislim na početku prošle godine, došla i ova pandemija, i da je to sve usložilo do značajnog obima, zaista je veoma teško sada biti realan u tome. Očigledno da će se Evropa morati okrenuti sebi sa stanovišta uređenja njihovih međusobnih odnosa, ali svakako ne bi trebalo da se umanji značaj i pažnja za evropsko pridruživanje baš zemalja Zapadnog Balkana.
Aranžman sa MMF-om
RSE: Nedavno ste sa predsjednikom Stranke demokratske akcije, Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice, Draganom Čovićem, dogovorili način kako će izgledati aranžman BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Molim Vas da pojasnite zašto je uopšte bio potreban taj aranžman?
Dodik: Očigledno da ekonomske štete od ove pandemije neće biti nimalo male. One se sada tek sabiraju i sigurno će mjeseci koji dolaze iskazivati značajne gubitke u svim zemljama, ne samo ovdje. Imati mogućnost da se pomogne privredi, sada je imperativ. Zato treba prikupiti sredstva koja idu za tim da ta pomoć, naravno, bude blagovremena.
S druge strane, MMF-ov aranžman za krizne situacije zaista je povoljan. On, po kamatnoj stopi od jedan posto i grejs period od 39 mjeseci, stvara mogućnost da putem plasmana tih sredstava saniramo gubitke i pokrenemo određenu privredu.
S treće strane, veoma je jasno da, ukoliko u ovakvim okolnostima ne upražnjavate i ne koristite sredstva MMF-a, i drugi kreditori onda izostanu, kao što je EU, Svjetska banka i neki drugi. To je na neki način stvaranje početnog okvira za eventualne druge mogućnosti pribavljanja sredstava od drugih subjekata koji se ovdje mogu angažovati. Iz tog razloga je bilo potrebno.
Mislim da sada, kada govorimo o štetama, mi smo u Republici Srpskoj izračunali da već sada, pored pada javnih prihoda, koji je značajan, imamo i štetu u privredi, i lokalnim zajednicama. Kako bi se to moralo kumulativno izraziti, onda je to sigurno negdje oko 700-800 miliona konvertibilnih maraka.
RSE: Na koji način će Republika Srpska taj novac utrošiti? Hoćete li pomagati malim privrednicima, ljudima koji su ostali bez posla?
Dodik: Mi smo ovdje opredijeljeni da sav taj novac uputimo, prije svega u kompenzacioni fond koji smo formirali, kako bismo izvršili plaćanja za sve ove sada učinjene vanredne troškove za medicinski sektor, značajan dio tog novca maloj privredi, naravno i onim preduzećima koja ne rade. Pokušaćemo da pomognemo da ponovo krenu.
Naša politika je bila da očuvamo sinergiju između radnika i preduzeća, da ne dođe do velikog otpuštanja radnika, jer znamo da u mentalnom sklopu čovjeka na ovom prostoru, kada mu date otkaz, on se veoma teško vraća u tu firmu, a prekinuti taj odnos preduzeće-radnik bilo bi opasno. Poslije preduzeća ne mogu da se konsoliduju sa stanovišta radne snage.
Politički potezi nakon pandemije
RSE: Hoće li se kriza kakva je postojala prije pandemija nastaviti nakon što ona završi ili je ovo pokazalo da može postojati neka vrsta dogovora i da se može raditi drugačije od onoga što je bilo prije pandemije?
Dodik: Znate da je Narodna Skupština Republike Srpske donijela odluku da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine ne odlučuju dok ne dođe do promjene ili revizije Odluke Ustavnog suda BiH (Odluka o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj, op. aut.). Mi smo se te politike držali i po tim pitanjima i dalje ostaje ta ista politička odluka. Ali, kada se pojavila pandemija, mi smo pristali i rekli da nemamo prava ni prema sebi ni drugima da ignorišemo potrebu da se donesu neke mjere, pa je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u martu donijelo nekih 18 zaključaka koji su proslijeđeni raznim nivoima vlasti u BiH i sada smo u prilici da sagledamo šta je od svega toga bilo.
Donijeli smo neke zajedničke mjere vezano za karantine i neke druge stvari. Naravno, nismo bili osviješteni o tome kako angažovati sredstva Centralne banke, ali vjerujem kako će dijalog o tome što se tiče saniranja štete od pandemije biti nastavljen.
Uglavnom, odluka Narodne skupštine nije promijenjena i ja sam u konsultacijama s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekao ja mogu i hoću da radim na pitanjima pandemije. Sva druga pitanja moraju da čekaju dok se ne sjedne i konkretno dogovara i razgovara i vezano za ove imenovanja i na koji način možemo da se dogovorimo.
RSE: Ima li neke povratne informacije, odnosno osjetite li da su smekšani stavovi?
Dodik: Nisam siguran. Potreba je da se sanira šteta od pandemije, ali ako se nije spremno da se prihvate opravdani zahtjevi Hrvata da budu autentično predstavljeni, mislim da neke vrste približavanja tu neće moći biti između Hrvata i Bošnjaka. Kada vidite situaciju da nema mogućnosti, ili da će se nastaviti sa ovakvim radom Ustavnog suda i sa ovakvom strukturom Ustavnog suda koji je trebao da bude promijenjen pet godina nakon Dejtonskog sporazuma, pa evo 25 nije, onda mi ne možemo da imamo povjerenje u dobre namjere jedne, druge ili treće strane kako god se zvale.
U svakom slučaju, mislim da bi bilo dobro da se sve to razjasni, da uđemo u proces izrade akcionog plana vezano za evropske integracije. Tamo se, čak, navodi i gdje je rečeno da ovakva konfiguracija Ustavnog suda sa tri strane sudije ne može da prođe evropsku praksu i strukturu. Ali, da li je neko spreman sada ili će biti ne znam kada to je neko drugo pitanje. Te neke bazične stvari mislim da nisu ni dotaknute, a one ostaju i one će se veoma brzo vratiti na političku scenu, čim prođe pandemija.
Facebook Forum