Nakon objavljivanja informacije Ministarstva uređenja prostora, o obustavljanju rušenja divljih građevinskih objekata sagrađenih do ljeta prošle godine, reagovao je dio nevladinog sektora, koji ovaj akt smatra odrazom nemoći Vlade da se izbori sa počiniocima ovog krivičnog djela.
U nadležnom ministarstvu, međutim, kažu da se radi samo o zastoju.
"Moratorijum na rušenje građevinskih objekata koji su nelegalno sagrađeni do avgusta prošle godine, predstavlja jasan dokaz da Ministarstvo za uređenje prostora nema snage i političke volje da se na ozbiljan način pozabavi problemom nelegalne gradnje", rekao je za RSE zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevledinog sektora Dejan Milovac, koji je reagujući na odluku Vlade da obustavi rušenje nelegalnih objekata, rekao da će stavljanje moratorijuma na odluke o rušenju, koje se inače nijesu sprovodile, otvoriti dodatan prostor za legalizaciju objekata koji ne bi smjeli biti legalizovani.
"Lokalne uprave i ostale institucije koje su zadužene za donošenje planova se stavljaju pod jako veliki pritisak investitora, koji će sada biti u prilici da ponude i novac i razne usluge kako bi njihovi objekti bili uklopljeni. Sama činjenica da se stavlja neko vremensko ograničenje zbog koje objekti neće biti rušeni, stavlja u jednu neravnopravnu poziciju sve građane koji su gradili nakon 2008. godine. MANS će svakako ispitati ustavnost samog tog akta ministarstava koje lokalne uprave tek treba da potpišu," kaže Milovac.
Problem divlje gradnje u Crnoj Gori predstavlja veoma raširenu pojavu koja ne uključuje samo male porodične kuće koje su sagradile porodice slabog materijalnog stanja, već i grandiozne vile i turističke objekte.
Upravo zbog velikog broja objekata velike vrijednosti koje su sagradili razni domaći i strani finansijski moćnici, dio javnosti nije uvjeren da će država imati snage da se izbori sa ovim problemom. Obustava rušenja divlje gradnje u MANS-u se tumači kao amnestija počinilaca ovog krivičnog djela.
"Ne samo amnestija divljih graditelja zbog nelagalne gradnje, nego i njihovu amnestiju zbog nelegalnog priključenja na infrastrukturu, a prije svega amnestiju svih institucija i javnih funkcionera koji su bili zaduženi da do toga ne dođe. Samim tim što će ovi ljudi biti amnestirani od krivičnog gonjenja što su nelegalno gradili, niko neće pokretati pitanje odgovornosti građevinskih inspektora, zatim ljudi u sekretarijatima i na kraju krajeva samog ministra Gvozdenovića za ono što imamo kao trenutno stanje u Crnoj Gori," rekao je Milovac.
U Ministarstvu uređenja i zaštite životne sredine, međutim, objašnjavaju da se ne radi o obustavljanju rušenja nelegalnih objakata, već o privremenoj fazi Vladinog projekta koja je uslovljena Ugovorom o kreditu sa Svjetskom bankom.
Portparol ministarstva Zoja Spahić Kustudić za RSE kaže da je projekat zemljišne administracije upravljanja vrijedan 22 miliona eura, te da će pola finansirati država, a pola Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj.
"Ugovorom o kreditu između Svjetske banke i Vlade Crne Gore, ustanovljena je obaveza potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva i opština korisnica sredstava, a između ostalog Memorandum predviđa i moratorijum na rušenje bespravno sagrađenih objekata prije stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, odnosno objakata koji su građeni do 30. avgusta 2008. godine. Napominjem da moratorijum znači samo jedan zastoj, jednu pauzu, time-out kada je riječ o rušenju objekata, sve do momenta dok se ne usvoje prostorno urbanistički planovi opština," kaže ona.
"Prostorno urbanistički planovi bi trebalo da preispitaju svaki pojedinačni slučaj nelegalne gradnje", kaže Spahić Kustudić, koja napominje da će se ukloniti svi objekti koji se ne uklope u nove planove. Međutim, prema riječima PR-a Ministarstva, neki objekti koji se sada tretiraju kao nelegalni, uz plaćanje dodatnih nameta, ipak će imati mogućnost da se nađu u novim planskim dokumentima:
"Ukoliko objakat zadovoljava propisane standarde i predviđen je planskom dokumentacijom, naše je opredjeljenje, a sadržano je u zaključku Vlade, da se za takve objekte propiše i posebna poreska politika, koja će posebnim porezima kazniti i one nelegalne graditelje čiji se objekti mogu uklopiti u određenu plansku dokumentaciju. Moratorijum izvršenja postupaka za rušenje objekata se ne odnosi na objekte sagrađene nakon stupanja na snagu Novog zakona o uređenju prostora i objekata, niti na objekte koji su nastali nelegalnom aktivnosti na postojećim objektima. U narednih mjesec dana očekujemo usaglašavanje memoranduma i potpisivanje sa crnogorskim opštinama."
U nadležnom ministarstvu, međutim, kažu da se radi samo o zastoju.
"Moratorijum na rušenje građevinskih objekata koji su nelegalno sagrađeni do avgusta prošle godine, predstavlja jasan dokaz da Ministarstvo za uređenje prostora nema snage i političke volje da se na ozbiljan način pozabavi problemom nelegalne gradnje", rekao je za RSE zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevledinog sektora Dejan Milovac, koji je reagujući na odluku Vlade da obustavi rušenje nelegalnih objekata, rekao da će stavljanje moratorijuma na odluke o rušenju, koje se inače nijesu sprovodile, otvoriti dodatan prostor za legalizaciju objekata koji ne bi smjeli biti legalizovani.
Lokalne uprave i ostale institucije koje su zadužene za donošenje planova se stavljaju pod jako veliki pritisak investitora, koji će sada biti u prilici da ponude i novac i razne usluge kako bi njihovi objekti bili uklopljeni.
"Lokalne uprave i ostale institucije koje su zadužene za donošenje planova se stavljaju pod jako veliki pritisak investitora, koji će sada biti u prilici da ponude i novac i razne usluge kako bi njihovi objekti bili uklopljeni. Sama činjenica da se stavlja neko vremensko ograničenje zbog koje objekti neće biti rušeni, stavlja u jednu neravnopravnu poziciju sve građane koji su gradili nakon 2008. godine. MANS će svakako ispitati ustavnost samog tog akta ministarstava koje lokalne uprave tek treba da potpišu," kaže Milovac.
Amnestija
Problem divlje gradnje u Crnoj Gori predstavlja veoma raširenu pojavu koja ne uključuje samo male porodične kuće koje su sagradile porodice slabog materijalnog stanja, već i grandiozne vile i turističke objekte.
Upravo zbog velikog broja objekata velike vrijednosti koje su sagradili razni domaći i strani finansijski moćnici, dio javnosti nije uvjeren da će država imati snage da se izbori sa ovim problemom. Obustava rušenja divlje gradnje u MANS-u se tumači kao amnestija počinilaca ovog krivičnog djela.
"Ne samo amnestija divljih graditelja zbog nelagalne gradnje, nego i njihovu amnestiju zbog nelegalnog priključenja na infrastrukturu, a prije svega amnestiju svih institucija i javnih funkcionera koji su bili zaduženi da do toga ne dođe. Samim tim što će ovi ljudi biti amnestirani od krivičnog gonjenja što su nelegalno gradili, niko neće pokretati pitanje odgovornosti građevinskih inspektora, zatim ljudi u sekretarijatima i na kraju krajeva samog ministra Gvozdenovića za ono što imamo kao trenutno stanje u Crnoj Gori," rekao je Milovac.
U Ministarstvu uređenja i zaštite životne sredine, međutim, objašnjavaju da se ne radi o obustavljanju rušenja nelegalnih objakata, već o privremenoj fazi Vladinog projekta koja je uslovljena Ugovorom o kreditu sa Svjetskom bankom.
Portparol ministarstva Zoja Spahić Kustudić za RSE kaže da je projekat zemljišne administracije upravljanja vrijedan 22 miliona eura, te da će pola finansirati država, a pola Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj.
"Ugovorom o kreditu između Svjetske banke i Vlade Crne Gore, ustanovljena je obaveza potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva i opština korisnica sredstava, a između ostalog Memorandum predviđa i moratorijum na rušenje bespravno sagrađenih objekata prije stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, odnosno objakata koji su građeni do 30. avgusta 2008. godine. Napominjem da moratorijum znači samo jedan zastoj, jednu pauzu, time-out kada je riječ o rušenju objekata, sve do momenta dok se ne usvoje prostorno urbanistički planovi opština," kaže ona.
"Prostorno urbanistički planovi bi trebalo da preispitaju svaki pojedinačni slučaj nelegalne gradnje", kaže Spahić Kustudić, koja napominje da će se ukloniti svi objekti koji se ne uklope u nove planove. Međutim, prema riječima PR-a Ministarstva, neki objekti koji se sada tretiraju kao nelegalni, uz plaćanje dodatnih nameta, ipak će imati mogućnost da se nađu u novim planskim dokumentima:
"Ukoliko objakat zadovoljava propisane standarde i predviđen je planskom dokumentacijom, naše je opredjeljenje, a sadržano je u zaključku Vlade, da se za takve objekte propiše i posebna poreska politika, koja će posebnim porezima kazniti i one nelegalne graditelje čiji se objekti mogu uklopiti u određenu plansku dokumentaciju. Moratorijum izvršenja postupaka za rušenje objekata se ne odnosi na objekte sagrađene nakon stupanja na snagu Novog zakona o uređenju prostora i objekata, niti na objekte koji su nastali nelegalnom aktivnosti na postojećim objektima. U narednih mjesec dana očekujemo usaglašavanje memoranduma i potpisivanje sa crnogorskim opštinama."
