Neven Crvenković, glasnogovornik agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) za jugoistočnu Evropu, za ‘Zašto?' objašnjava nastanak novih migrantskih ruta na Zapadnom Balkanu, a nakon što je makedonska policija u posljednjih nekoliko dana zaustavila više od 120 osoba u pokušaju ilegalnog ulaska u Makedoniju iz Srbije.
- Zaštita
Situacije je svakako vrlo dinamična i dolazi do promjene puteva uslijed sve rigoroznijih režima na granicama ove tzv. 'balkanske rute' koji tjeraju nažalost ljude da traže pomoć kod krijumčara i ostalih kriminalnih skupina.
Upravo ta nemogućnost, zapravo, i onemogućavanje ljudi da na jedan regularan način pronađu, ili zatraže barem, međunarodnu zaštitu dovodi do otvaranja novih puteva kojima svjedočimo zapravo svakodnevno, manje-više uslijed ove pojačane migracije na području Zapadnog Balkana.
- Trend
Mi radimo u koordinaciji sa vlastima odgovarajućih država ali i sa nevladinim udrugama i partnerima na terenu o tome da se ljudi pokušavaju vraćati u posljednje vrijeme iz Srbije prema Bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji i dalje prema Grčkoj kako bi opet uspjeli u konačnici dospjeti do krajnjih destinacija u Evropskoj uniji.
Isto tako, primjetan je jedan trend kretanja ljudi iz Albanije preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine i na kraju, preko Hrvatske, prema Italiji u posljednje vrijeme.
- Krijumčari
Dakle, radi se o ljudima koji ne vide svoju budućnost na teritoriju Zapadnog Balkana ili ovih država koje sam spomenuo, nego u Evropskoj uniji.
Ono što zabrinjava je upravo ta pojava tih novih kretanja, a što ostaje nepromijenjeno je da, nažalost, ljudi u posljednje vrijeme, odnosno od zatvaranja ‘balkanske rute’ 2016. godine, zapravo isključivo uz pomoć krijumčara pokušavaju se kretati dalje i u konačnici pronaći ili zaštitu ili pak neki bolji život.
Tu ne raspolažemo odgovarajućim konkretnim brojkama, možemo samo govoriti o trendovima, tu su doista nadležne institucije, granične policije i tako dalje, navedenih država puno upućenije da daju konkretne informacije.
- Azil
Ove godine bilježimo porast dolazaka na područje Zapadnog Balkana u gotovo svim državama koje čine to područje, od Srbije pa do Albanije.
U nekim državama se doista radi o prilično značajnom porastu broja neregularnih dolazaka ali i broja podnošenja zahtjeva za azilom, pogotovo tu mislim na Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, gdje bilježimo značajan porast broja i dolazaka i zahtjeva za azilom.
- Kriza
Isto tako, u usporedbi sa 2017. godinom, imamo i povećan broj dolazak u Bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju, ali isto tako i u Srbiju.
Ipak, treba naglasiti da sve te brojke, koje su čak i porasle u odnosu na 2017. godinu, doista nisu niti blizu onim brojkama iz 2015. i početka 2016. godine kada smo doista na prostoru Zapadnog Balkan imali izbjegličku krizu.