Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Za zdravlje treba para


Ilustrativna fotografija
I Crna Gora obilježava Svjetski dan zdravlja. U glavnom gradu - Podgorici organizovana je mogućnost besplatnih analiza. Zdravstveni punkt je obišao i ministar zdravlja Miodrag Radunović, dok su građani iskoristili priliku da se požale na činjenicu da za zdrav život nemaju dovoljno novca.

"S obzirom da je u fokusu ovogodišnjeg Dana zdravlja važnost zdravlja u urbanim sredinama, cilj je da se u vremenu urbanizacije i globalizacije istakne potreba povećane brige o zdravlju", rekao je ministar zdravlja Miodrag Radunović tokom današnjeg obilaska otvorenog zdravstvenog punkta na brdu Gorica, gdje građani mogu besplatno da prekontrolišu krvni pritisak i nivo šećera u krvi.

"Čuvanje zdravlja u gradskim sredinama uključuje kolektivni angažman, ne samo zdravstvenih vlasti, već i svih segmenata društvene zajednice, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i međunarodnim partnerima želi da naglasi značaj investiranja u zdravstvenu infrastrukturu", rekao je Radunović.

Iako je jasno da postoji svijest o potrebi investiranja u zdravstvo, pitanje je - kako se zdravstvo može unaprijediti, s obzirom na količinu novca koji se za tu svrhu izdvaja. Prošlogodišnji budžet za pružanje zdravstvene zaštite građanima Crne Gore bio je 160 miliona eura, odnosno svega 250 eura po glavi stanovnika, što Crnu Goru stavlja na pretposljednje mjesto u Evropi.

Poređenja radi, Srbija je za zdravstvenu zaštitu izdvojila 280, Hrvatska 700, a Švajcarska čak 7000 eura po glavi stanovnika. Građani koji su danas posjetili zdravstveni punkt na brdu Gorica kažu da je za zdrav život potreban novac koji oni nemaju:

"Nama dijabetičarima je neophodna posebna ishrana i tu treba baš dosta novca. I ostali građani... s obzirom na ovu finansijsku krizu i male lične dohotke, pogotovo naše male penzije ne mogu da nam omoguće da uzimamo dnevno sve ono što nam je potrebno nego se ide na ono najjeftinije, najminimalnije. Tu nema nekog kvaliteta ishane kojeg bi trebalo da bude."

"Mala primanja i velika nezaposlenost! Tu je najveći problem. Većina penzionera izdržava još i svoje članove porodice, iako su ih iškolovali, ali nema posla."

"Prosto se divim ovom narodu kako izdržava ovaj presing. Ovo je užas. Pravi užas."

RSE: Kako da se onda živi zdravo?

"Nikako, nema teorije. Prosto nemoguće."

"Nema se. Skupoća je velika, a i sve je zagađeno. Narod ne može normalno da živi. Teško je."

"Nema baš novaca da bi se zdravo živjelo. Mi smo navikli na drugu ishranu i malo jeftinije da prođemo. Ova hrana je skupa".

Suočavanje s korupcijom

Besparica je zajednički problem građana kojima su potrebne zdravstvene usluge, ali i samog zdravstvenog sistema. Međutim, crnogorskog zdravstvo tišti još jedan problem. Ova oblast se u domaćoj javnosti svrstava među šampione korupcije.

"Zabrinjavajuće je što 70 posto građana vjeruje da su koruptivne radnje najbolji način da se ostvari željeni rezultat", jedan je od zaključaka podgoričkog Centra za monitoring s kraja prošle godine kada je objavljen nalaz o visokom procentu ispitanika koji su priznali da su oni ili neko njihove porodice dali neki oblik mita, odnosno da bi više od polovine građana iskoristilo neku od veza za bolju ljekarsku uslugu.

Iz Vlade se, međutim, poručuje da je najveći broj zdravstvenih radnika u Crnoj Gori častan. Ministar zdravlja Miodrag Radunović je samo mjesec dana prije CEMI-jevog istraživaja rekao da korupcija u crnogorskom zdravstvu nije ni manja ni veća nego u zemljama u okruženju ili u Evropskoj uniji.
Građani nerado javno govore o korupciji, ali među anketiranima je bilo i onih koji su bili otvoreni:

"Treba dobro da se "podmaže" da se ne bi čekalo po tri mjeseca."

"Za neke nalaze tek za šest mjeseci mogu da stignem na red. To je užas! To nikada nije bilo. To čekanje znači - ako je čovjek bolestan, on će umrijet za pet mjeseci. Pa, gdje i u kojoj državi to ima."

"Imao sam veliki urološki problem. Dotični doktor mi je rekao da ima neke inekcije, ali da ih treba žestoko platiti nekih 400 eura. Poslije prvog, drugog i trećeg puta, vidio sam da je to obična "šala."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG