Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uvoz vode 20 puta veći od izvoza


Ilustrativna fotografija
Iako bi mogla da zadovolji cjelokupne potrebe domaćeg tržišta i proizvede višak za izvoz, Crna Gora, skoro dvadeset puta više flaširane vode uveze, nego što izveze. Prema zvaničnim podacima, prošle godine je uvezeno vode u vrijednosti od skoro sedam i po miliona eura, dok je izvoz iznosio manje od 390 hiljada.

U Crnoj Gori trenutno postoji šest fabrika za proizvodnju flaširane vode, tri će uskoro početi sa radom, a još sedam koncesionara je pokrenulo postupak dobijanja "vodnih akata". Trenutni domaći proizvodni kapaciteti su oko 350 miliona litara godišnje, međutim nijesu u potpunosti iskorišćeni.

Osamdesetpet posto domaće flaširane vode se plasira na domaćm trištu, a samo 15 posto izvan Crne Gore.
"Tržište je napadnuto od strane velikih vodnih brendova koji imaju jaku tradiciju i snažnu logistiku", kaže direktor Aqua Monte Vladan Drašković.

Razlog za drastičnu neravnotežu između mogućnosti i učešća u domaćem tržištu, sami proizvođači vide, između ostalog, u moćnoj infrastrukturi kojom raspolaže strana konkurencija i njihovom agresivnom marketingu.

"Tržište je napadnuto od strane velikih vodnih brendova koji imaju jaku tradiciju i snažnu logistiku. Crnogorski proizvođači, prije svega, treba da jačaju sopstvenu poziciju, a pomoć države bi trebalo da bude pokušaj da se uvidi eventualna razlika u realnoj i formalnoj primjeni CEFTA sporazuma i ukoliko postoje neke stvari koje spadaju u domen biznis barijera ili nelojalne konkurencije onda posegnuti za receprocitetom", kaže Vladan Drašković, direktor kompanije Aqua Monta.

"Domaći proizvođači još uvijek ne posvećuju dovoljno pažnje promociji sopstvenih proizvoda", rekla je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, govoreći o raznim barijerama koje su uzrok drastične nesrazmjere između uvoza i izvoza vode.

Ukloniti dvostruko oporezivanje

"Raspoloživi kapaciteti se ne koriste dovoljno, postoji dvostruka opterećenost oporezivanje kada se radi o uvozu, recimo, plastičnih čepova tih plastičnih predformi, a takođe kada je u pitanju oporezivanje kod gotovih proizvoda", navodi Ljiljana Filipović.

Ilustrativna fotografija
Crnogorske prodavnice i ugostiteljski objekti su prepuni vode iz okruženja i Evrope, a mediji povremeno ukazuju na ovaj problem, pa su ostale zabilježene razne najave sa relevantnih adresa da će se problem riješiti, kao i nade domaćih proizvođača da će domaće vode "kvalitetom dobiti povjerenje potrošača i da će vremenom početi da se čitaju etikete", jer je za kvalitet vode, navodno, najvažniji što niži procenat suvog ostatka i natrijuma.

U Ministarstvu ekonomije nije bilo moguće čuti njihovo viđenje ovog problema, a pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja za vodoprivredu Velizar Vojinović, za naš Radio konstatuje da iako su za trgovinu u regionu, carinske stope nulte, u nekim državama postoje izvjesne necarinske barijere.

"Do skoro je bilo da u Srbiji nijesu priznavali analize naših voda koje je radio Institut za zdavlje, dok mi njihove analize prihvatamo. Eto, jedan jedini primjer da stavimo tu u ravnopravan položaj, pa da se samim tim reguliše i unaprijedi izvoz vode iz Crne Gore. Treba ukloniti i tu barijeru dvostrukog oporezivanja. Što se tiče opština: sertifikate proizvodnje, standard ISO 14000 standard, napraviti analize, stvoriti jedinstveni brend crnogorskih voda u Crnoj Gori... Sve to treba da se uradi. Otvoren je poseban sektor u Privrednoj Komori Crne Gore, a naravno i sami proizvođači vode u Crnoj Gori moraju mnogo više da rade na marketingu", kaže Velizar Vojinović.

Novinarka dnevnika Dan Jadranka Rabrenović ukazuje i na, sa aspekta korektnog i legitimnog ponašanja konkurencije, spornu taktiku koja domaćim proizvodjačima nije na raspolaganju.

"Firme koje su dileri za svjetske brendove postavljaju uslov - isporučiću ti ono, ali da uvezeš i ovo, odnosno, dobićeš popust na ono, ako uvezeš i ovo. To je takozvana vezana trgovina, gdje dileri prodaju i nešto se ne traži. Mislim, nije to nepoznata praksa. Radi se to svugdje u svijetu i sa drugim stvarima. Mi imamo jako mali izvoz i nemamo sa čim da vežemo našu trgovinu, pa da... Ako neko silno želi da dobije pljevaljski sir, dobiće ga ako uzme i vodu Akva Monta. To je problem", kaže Rabrenović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG