Dostupni linkovi

Nevladina organizacija Institut Alternativa, održala je konferenciju za novinare na kojoj je prezentovana studija slučaja Prve banke Crne Gore. Suma koju ta banka, koju kontroliše brat premijera Mila Đukanovića, duguje državi polovinom juna je prepolovljena na 22 miliona eura. Stručnjaci upozoravaju da Crna Gora ne bi podnijela još jedan kolaps poput onog koji je ova banka zbog nelikvidnosti doživjela prošle godine, a koji je izazvan kombinacijom neodgovarajuće zakonske regulative, lošeg bankarskog menadžmenta i djelovanjem neformalnih lobija.

"Banka koja nije likvidna nije banka, već subjekat koji ugrožava cjelokupan sistem", rekla je ekonomski analitičar Mila Kasalica tokom današnje prezentacije Studije slučaja Prve banke koju kontroliše Aco Đukanović, brat crnogorskog premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke sa nešto manje od 3 posto akcija.

Krajem prošle godine Prva banka se zbog nelikvidnosti našla pred kolapsom, pa je od države tražila kredit od 44 miliona eura. Sredstva su odobrena, a do sada je vraćena polovina kredita u dvije rate po 11 miliona.

Problem se mogao predvidjeti još tokom 2006. i 2007. godine kada je Prva banka doživljavala pretjerano veliki rast, rekla je Kasalica koja je navela razloge za teško stanje u koje je kasnije dospjela ova banka. Prvi je pasivizacija Centralne banke, što je uzrokovano promjenom zakonske regulative, pomoću 30 amandmana koje je preko poslanika progurao takozvani poslovno-finansijski lobi koji analitičar Mila Kasalica naziva kafansko-kuloarskim:

"Centar studije slučaja nije samo izmjena zakonske regulative, ali je to onaj kuliminirajući momenat koji je najpotpunije reagovao na pasivizaciju nacionalnog regulatora jer poslije tog trenutka nacionalni regulator je, to se vidi i kroz ono što se dešavalo u sistemu, osim odluke o ograničavanju kreditnog rasta. Poslije te odluke nacionalni regulator je postao potpuno isključen iz onoga što se dešava u finansijskom sektoru Crne Gore."


U Studiji slučaja Prve banke Instituta Alternativa, čiji je autor ekonomski analitičar Mila Kasalica, kao ostali razlozi koji su Prvu banku doveli do stanja na ivici kolapsa, navode se takozvana otimačina deponenata, odnosno strategija koja je menadžerima Prve banke bilo jedino važno da klijenti „dođu u banku“, odnosno, „da ne budu kod konkurencije“. Još jedan od razloga za težak pad Prve banke je i loš menadžment koji nije mogao da se nosi sa situacijom.

"Menadžent je jednim dijelom bio bankarski, ali nije imao ni znanja ni stručnog integriteta da sprovede rast banke. Jedno je biti menadžer u normalnoj situaciji u kojoj vi jednostavno planirate rast od 10 - 20 procenata, čak u našem ekonomskom bumu i 50 procenata, a drugo je imati ambiciozni cilj da stignete lidera koji je sada težak milijardu i 134 miliona, a banka koja je u manje od dvije godine rasla 24 puta, sada je samo pola od toga. Tu vrstu znanja niti imamo u sistemu, niti prema tome treba da idemo. Naš bankarski sektor će se razvijati u onoj mjeri u kojoj budemo poštovali sredstva deponenata", kaže Kasalica.

Slučaj Prve banke je domaćoj javnosti interesantan zbog dominantnog učešća brata premijera Mila Đukanovića u vlasničkoj strukturi, a cijela stvar je posebno zanimljiva sa političkog aspekta. Na meti Đukanovićevih kritičara, naročito je bila situacija u kojoj je, kako su tada govorili - premijer Milo Đukanović odobrio bankaru Milu Đukanoviću 44 miliona eura državne finansijske pomoći. Na optužbe da se radi o konfliktu interesa, odgovoreno je obrazloženjem da je sve urađeno po Zakonu o zaštiti bankarskog sistema koji je donešen krajem oktobra prošle godine, u vrijeme početka svjetske ekonomske krize, ali i početka krize Prve banke.

Direktor Institura Alternativa Stevo Muk kaže da je cilj projekta bio da, pored analize cijelog slučaja i pratećih kontroverzi, Studija bude dokumentovano iskustvo i nauk za ubuduće:

"Ideja je da se ovaj slučaj, koji je opštepoznat domaćoj javnosti, zbog kontroverze u vezi konflikta interesa i vlasništva, da rasvijetlimo ovu drugu stranu koja je vezana za nešto što svi možemo da naučimo od ovog slučaja kako se nešto slično ne bi ubuduće ponovilo."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG