Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zaoštrena dužnička kriza crnogorskih firmi


Okrugli sto na kojem su prezentovani podaci Centralne Banke CG o stanju crnogorskih preduzeća, foto:Savo Prelević
Veoma je zabrinjavajuća i upozoravajuća informacija o malom broju preduzeća koja bi mogla da dobiju kreditnu podršku - glasi zajednička ocjena ekonomista, privrednika i političara koja je, ustvari, reakcija na rezultat istraživanja crnogorske Centralne banke, rađeno na uzorku od 15 hiljada firmi, prema kojem bi svega 59 preduzeća moglo da dobije kreditnu podršku neke od komercijalnih banaka.

"Očito da je trenutna situacija problematična, jer je veliki broj preduzeća kreditno preopterećen", kaže za naš program profesor Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović i objašnjava:

"Prema određenim podacima, vrijednost nekretnina koja se sada kotira po raznim oblicima tržišne ponude je preko 500 miliona eura, i znatan broj naših banaka ima veliku vrijednost takozvane stečajne aktive. Postoji taj problem koji je izuzetno prisutan da znatan broj preduzeća ne može da vraća kredite. To je posljedica jedne kreditne jedan prekapacitiranosti, koja je dugo godina bila prisutna u našoj privredi. Sada smo u situaciji kada se krediti teško vraćaju."

Centralna banka je do podatka da bi samo 59 preduzeća moglo da dobije kredit došla na osnovu istraživanja koje je sprovela analizirajući kvalitet privrednog potencijala kojim je obuhvaćeno 15 hiljada preduzeća koja su dostavila finansijske izvještaje. Glavni parametri u istraživanju su bili platni promet u zadnja tri mjeseca, posljednji finansijski izvještaj iz prošle godine i kreditna istorija preduzeća.

"Podaci koje je objavila Centralna banka pokazuju da je u Crnoj Gori problem nelikvidnosti, odnosno sposobnosti preduzeća da finansiraju svoje obaveze za otplatu kredita, ili druge rashode, dobio zabrinjavajuće dimenzije", smatra izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević.
Darko Konjević

"Crnogorska preduzeća se suočavaju sa dužničkom krizom, odnosno nelikvidnošću koja je takva da ne mogu da izmiruju svoje obaveze. Postoje tu dvije ravni. Do prije dvije, tri godine kada su banke gurale novac u ruke privrednika, i druga - april 2010. godine kada je situacija da banke ljubomorno drže novac za sebe i nijesu spremne ni na kakav rizik da taj novac plasiraju, govoreći o tome da neme dobrih projekata u Crnoj Gori", kaže Konjević.

Problem samo privremeno odložen

Od početka krize, crnogorska preduzeća imaju veliku potrebu za kreditima upravo zbog nelikvidnosti, ali je za razliku od perioda "ekonomskog buma", zajam od banke bilo skoro nemoguće dobiti. Banke su u više navrata pozivale Centralnu banku na mekši stav, ali monetarna vlast je ostala dosljedna svojoj praksi.

Naknadno je Centralna banka ipak uvela određene relaksirajući mjere, ali kreditne aktivnosti banaka nijesu pokrenute. U međuvremenu, privrednici, a naročito Vlada su više puta pokušavali da javnim prozivanjem vrše pritisak na komercijalne banke, ne bi li počele da odobravaju zajmove preduzećima, ali ni to nije ništa promijenilo.

Funkcioner manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije Raško Konjević kaže da su podaci Centralne banke veoma zabrinjavajući, ali da bi komercijalne banke ipak mogle biti malo fleksibilnije.

"Treba naći dobru mjeru između onoga što je izdavanje kredita i podsticanje privrede, i onoga što je rizik koji banke u ovom trenutku mogu da imaju. Mislim da treba pokušati naći dobru mjeru. Svakako, čini mi se da banke ipak mogu da budu malo fleksibilnije. Ne zaboravimo. Kod njih postoji dodatan rizik, zbog doze opreznosti koje su trebale da imaju u vremenu ekspanzije, a koja je izostala. Upravo zbog takvog iskustva, sada je rigidnost banaka veća nego što mi se čini da bi trebalo da bude", objašnjava on.

Profesor Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović kaže da je došlo vrijeme plaćanja računa:

"Sada, kada se primjeni jedna relativno rigorozna i korektna bankarska metodologija dolazimo u situaciju da, niti krediti mogu da se vraćaju, niti da se novi dobiju. S druge strane, jedan broj banaka je reprogramirao kredite, ali je istovremeno povećao kamatne stope. Šta se desilo? One su samo odložile problem, jer sve ono što ne počiva na realnim osnovama, u ekonomiji, prije ili kasnije mora izaći na vidjelo, a cijena se mora platiti."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG