Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Predstoji teška ekonomska jesen


Ilustrativna fotografija
Ljeto, kada su troškovi za struju manji, a hrana, koliko god bila skupa, ipak dostupnija i jeftinija, u narodu je dobilo ime "sirotinjska majka", ali svake godine, posljednjih dana najtoplijeg godišnjeg doba, počinju nevolje za ljude čije materijalno stanje ne obezbjeđuje lagodan život, a koji čine većinu stanovništva na ovim prostorima.

Približavanje jeseni unosi zebnju. Djecu valja opremiti za školu, pribaviti ogrijev, ili računati na povećane troškove za grijanje na struju. Povećavaju se troškovi za hranu, zimnica se sprema - ako se može.


Mi očekujemo da Vlada povede maksimalno računa o svemu tome prebacujući teret krize malo više na poslodavce, na poresku politiku i na politiku zapošljavanja, kaže Zoran Đurišić.
U Savezu samostalnih sindikata upozoravaju da predstoji teška ekonomska jesen. Portparol Saveza Zoran Đurišić kaže da su ljudi u strahu za elementarnu egzistenciju.

"Vlada veliki strah od neizvjesnosti koja nas očekuje",
kaže Đurišić.

"Mislim da se Sindikat neće vraćati na te klasične metode nabavke prehrambenih artikala. Inače, imamo neki Fond solidarnosti u kome najugroženije naše članove pomažemo nekim manjim svotama, međutim, na Vladi je da dobro procijeni svaku svoju mjeru koju bude preduzimala ove jeseni da shvati da je narod zahvatila besparica, da je narod zadužen, da je narod prezadužen, da ljudi u firmama ne primaju platu, što krediti, što kartica, što dugovi tako da je pritisak na radnike veliki. Mi očekujemo da Vlada povede maksimalno računa o svemu tome prebacujući teret krize malo više na poslodavce, na poresku politiku i na politiku zapošljavanja," rekao je Đurišić.

Građani strahuju od novih poskupljenja

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković smatra da Vlada, umjesto da građanima slabijeg materijalnog stanja olakša, povlači poteze koji taj položaj čine još težim.

"Sigurno da je ova Vlada mogla da povuče neke poteze kako bi poboljšala materijalni položaj najugroženijih međutim, vidite da se u stvarnosti dešava nešto sasvim suprotno. Vlada je cijele godine evo i sada pred početak školske godine u više navrata umanjila zarade. Sada imamo pogrešno tumačenje isplate regresa gdje će za 50 eura umanjiti regres za zapošljene na budžetu. Mi tvrdimo da ima dosta izvora gdje bi Vlada mogla da puni budžet, da to radi malo više na teret bogatih ili onih teret onih koji uzimaju nešto što im ne pripada nekim kriminalnim radnjama i slično",
kaže Keković.

Mi tvrdimo da ima dosta izvora gdje bi Vlada mogla da puni budžet, da to radi malo više na teret bogatih ili onih teret onih koji uzimaju nešto što im ne pripada nekim kriminalnim radnjama i slično, kaže Srđa Keković.

Iako se svakodnevno, golim okom može vidjeti da artikli u prodavnicama konstantno poskupljuju, trgovci kažu da nije. "Poskupjelo je tek ponešto", kažu.

"Paradajz je jedino poskupio jer je kriza i nema uvoza iz Makedonije, to je nešto stopirano. Mi smo imali zimus jeftiniji paradajz nego sada, 50 centi domaći a ovo što se dobavlja iz Podgorice to je loš kvalitet. Prošle godine je bilo krompira po 25 centi da uzmete koliko hoćete. Sada je u Budvi, Baru i Kotoru 70 ili 80 centi. Malo je borovnica poskupjela i ostali šumski plodovi",
rekli su.

Da nije problem samo u borovnici i paradajzu, svjedoče građani Nikšića, sa kojima je razgovarala koleginica Lela Šćepanović. Nikšićani, koji se žale na, već postojeći, talas poskupljenja, kažu da strahuju od predstojeće jeseni, još viših cijena hrane i ogrijeva, ali i troškova za školske udžbenike, pribor i opremu.

"Sada kada počne škola sve će cijene ići gore. Veliki je udar. Mjesečno sam uspijevala da skrajnem po 50 eura, sada bojim se da više neću moći."
"Škola, zimnica i drva. Blokiran si sa svake strane."
"Ne mogu reći da nam je užasno još jer imam redovna primanja, ali se plašim da će se poskupljenja nastaviti."
"Hljeb ne bi trebalo da poskupljuje, a za paradajz i ovo ostalo, ako mora neka ga."
"Sve je poskupjelo i cijene i dalje rastu. Danas je jedna cijena sjutra već druga."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG