Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slabo s nekretninama


Donedavno su nekretnine u Crnoj Gori bile u potpunoj ekspanziji, naročito na primorju
Pošto su, prije krize, banke bile previše izdašne u odobravanju kredita, sada se suočavaju sa činjenicom da sa nekretninama, koje su smatrale za glavnu garanciju, ne znaju šta da rade, jer nemaju kome da ih prodaju. Ovo za banke predstavlja ozbiljan problem jer je na taj način “zarobljen” veliki kapital, koji bi se inače mogao staviti u funkciju.

Svojevrstan ekonomski bum koji je Crna Gora doživljavala uoči početka ekonomske krize, počivao je uglavnom na ekspanziji tržišta nekretnina, koje su na vrhuncu dosegle nezamislivo visoke cijene. Rast cijena najbolje ilustruje studija Centralne banke, u kojoj se navodi da je prosječna cijena kvadratnog metra u Budvi, 2004. godine, iznosila 940 eura, a da je samo četiri godine kasnije, dostigla nivo od 3260 eura.

Iako se nekretnine i dalje nude po visokim cijenama potražnje skoro da nema, pa je u situaciji kada potražnje nema potpuno nebitno po kojoj se cijeni nude. Urednik ekonomske rubrike nedjeljnika "Monitor" Zoran Radulović kaže da prodavci čekaju neko bolje vrijeme.

"Prodavci nijesu motivisani da pretjerano spuštaju cijene kada ni pri ovim ni pri nižim cijenama mi trenutno nemamo kupaca. Svi čekaju neko bolje vrijeme da se pojavi neki novac koji će najvjerovatnije opet morati da stigne preko banaka, preko nekog novog kruga kredita, da bi opet tim ekskluzivnim, ekstra sezonskim sniženjima pokušali privući ljude i iz svojih građevina izvaditi makar onoliko koliko su dužni", smatra Radulović.

Glavni ekonomista crnogorske Centralne banke Nikola Fabris kaže da banke imaju značajne kolaterale u vidu nekretnina ali sada ih je teško prodati.

"U ovom trenutku se tražnja značajno smanjila, tako da banke nastoje da restrukturiraju kredite, da pokušaju da nađu modalitete sa klijentima kako da se otplati dug, a u onim slučajevima u kojima nije moguće naći rješenje banke idu i na prodaju nekretnine. Činjenica je da su značajan iznos nekretnina u vidu kolaterala skoncentrisane u rukama banaka", objašnjava Fabris.

Novinar Monitora Zoran Radulović, koji kaže da su banke u međuvremenu stekle status najvećih agencija za promet nekretnina u Crnoj Gori, podsjeća na razloge koji ih su doveli do takvog položaja:

"Godine 2007. mnogi su pomislili i banke i njihovi klijenti da su se Crnoj Gori otvorila vrata raja i da tadašnje stanje mora trajati vječno. Ljudi su uzimali kredite bez jasne ekonomske računice. Banke su davale kredite bez jasne ekonomske računice. Hipoteke koje su samo trebale da budu dokaz da su klijenti formalno sposobni da se prihvate posla zbog kog su uzeli kredite ostali su jedina zaloga njihovog vraćanja, u međuvremenu se vrijednost nekretnina istopila, u međuvremenu su mnogi poslovi krenuli onako kako njihovi akteri nijesu očekivali i sada u stanju opšte nelikvidnosti te su nekretnine ostale jedina nada i jednima i drugima da će se izvući iz te situacije."

POSLIJEDICA NEODGOVORNOG PONAŠANJA

Banke, sa nekretninama koje su smatrale za sigurnu garanciju, sada ne znaju šta da rade, jer nemaju kome da ih prodaju, što za njih predstavlja ozbiljan problem, jer je na taj način “zarobljen” veliki kapital, koji bi se inače mogao staviti u funkciju. Nikola Fabris iz Centralne banke kaže da to, u izvjesnoj mjeri, predstavlja problem.

"Ta zamrznuta sredstva su svakako nešto što otežava poslovanje banaka. Međutim, banke su se u posljednjih godinu dana spremile na tako nešto tako da možemo konstatovati da likvidnost banaka nije ugrožena, da su raspoloživa likvidna sredstva veća u ovom trenutku nego što su bila prije izbijanja krize. Naš pravac Centralne banke i akcije će biti u tom smjeru na insistiranju da banke povećaju iznos kapitala, odnosno da sprovedu kapitalizaciju, da se dovede nivo njihovog kapitala da bude adekvatan nivou preuzetih rizika", kaže Fabris.

“Najviše zabrinjava, što se iz dana u dan, pojavljuje sve više oglasa u kojima banke nude nekretnine na prodaju”, kaže član borda direktora Atlasmont banke Dragan Đukić, koji smatra da će pravi bum takvih ponuda, nastati upravo tokom prve polovine 2010. godine.

“Evidentno je da će na kraju neko morati da snosi posljedice neodgovornog ponašanja na domaćem finansijskom tržištu”, kaže Đukić:

"Ja bih lično volio da to ne bude bankarski sektor, jer ako propadne jedan privredni subjekt neće propasti finansijski sistem, ali ako propadne jedna banka bojim se da će to dovesti do problema u čitavom finansijskom sektoru. Tako da se potpuno slažem s vašom konstatacijom da je to jedan "zamrznuti" kapital koji je sada nemoguće pokrenuti u formi nekog privrednog oporavka i da će morati da dođe do radikalnog snižavanja vrijednosti tih nekretnina makar 20, 30 posto neke nekretnine da se vrati u formi novca u bankama. Bolje i to nego status quo koji je sada aktuelan na tom tržištu".

Kako se do sada izdržalo i kakva su predviđanja, govori novinar Zoran Radulović:

"Nedostatak novca postaje kritičan. Neke su transakcije koje su mogle privremeno da prikriju taj problem poput prodaje manjinskih akcija Elektroprivrede i ljetošnje turističke sezone završene. Problemi su prolongirani do sljedeće etape, a ona kreće prilično, na žalost, brzo. Februar, mart najkasnije".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG