Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Korpucija na djelu, građani ne vjeruju vlastima


Nevladine organizacije upozoravaju da Crna Gora mora ući u EU bez korupcije, Fotografija sa performansa koji je priredio MANS (foto: Predrag Tomović)
Uprava za antikorupciju prezentovala je rezultate istraživanja o svijesti javnosti o korupciji koji govore da su građani veoma svjesni korupcije i da je jedan od najznačajnijih problema nepovjerenje u državne institucije.

Iako u Upravi za antikorupcijsku inicijativu smatraju da je jedna od najvažnijih stvari u borbi protiv korupcije upravo izgradnja povjerenja, u preporukama ove institucije nije pomenut značaj otkrivanja i procesuiranja korupcije na najvišim nivoima vlasti.

Naime, domaća javnost je do sada upoznata sa presudama za korupciju, kao što je slučaj policajca R.Š. koji je osuđen za mito od 50 eura koje je primio od dvoje srbijanskih državljana da ih ne bi prijavio za neprijavljen boravak u Crnoj Gori. Poznat je i slučaj carinika N.K. koji je dobio godinu dana robije za mito od 10 eura, jer je zažmurio na dva pakovanja neprijavljenih reklamnih kesa koje je našao u kabini nekog kamiona. Brojni slučajevi za koje postoje ozbiljne indicije za korupciju milionskih razmjera nikad nijesu procesuirane. Pravosnažnih presuda nema.

Direktora Uprave za antikorupciju Vesnu Ratković smo pitali kako je moguće da se, iako sugestije o neophodnosti procesuiranja korupcije na najvišem nivoima dolaze sa mnogih važnih međunarodnih adresa, ta potreba uopšte ne pominje:

POŠTEN JEDINO NAJVIŠI NIVO VLASTI?!


"Pa, ako ste zapamtili, jedan od slajdova se upravo odnosi upravo na odgovor "Šta očekujete po pitanju poboljšanja trenutne situacije u vezi sa borbom protiv korupcije"?, a to je povećanje broja pravosnažnih presuda očekuje 27,3 posto ispitanika i veći broj prijavljanih slučajeva..."

RSE: Izvinite, ali moram vas prekinuti. Moje pitanje se odnosilo na korupciju na najvišim nivoima vlasti. Prema onom što se događa u Crnoj Gori, izgleda da je najviši nivo vlasti jedini segment društva u Crnoj Gori koji je apsolutno pošten, i gdje nema korupcije.

Ratković: Ovdje pitanje nije bilo postavljano o oblicima korupcije. Povećanje broja pravosnažnih presuda i veći broj prijavljenih slučajeva u 50 posto slučajeva ispitanici prepoznaju kao način za poboljšavanje stanja. Ostale mjere koje su sami ispitanici naglasili kao i mjere koje bi mogle da doprinesu poboljšanju stanja tiču se preventivnih mjera.

LJUDI STRAHUJU OD OSVETE


Istraživanje Uprave za antikorupciju govori da građani ne vjeruju državnim institucijama. Kao glavni razlog za neprijavljivanje korupcije, kažu u Upravi, građani upravo navode nedostatak povjerenja u državne organe i strah da prijava neće ostati anonimna. Pored toga, građani stahuju i od osvete, što opet govori da nema povjerenja u pravni sistem.

Kada je riječ o samoj Upravi za antikorupciju, veliko povjerenje u ovu instituciju ima samo 12 posto građana, dok "nešto malo" povjerenja ima samo polovina, a nimalo 26,3 posto ispitanika. Ipak, u Upravi nalaze razlog za zadovoljstvo u odgovoru građana na pitanje - da li biste prijavili korupciju:

"Ovdje mislim da možemo biti zadovoljni jer se 46 posto izjašnjava da bi prijavili i da bi to prijavili upravi, znači da nas prepoznaju kao instituciju u koju ispitanici imaju povjerenja. Mogu da kažem da i podatak o broju prijava koje smo dobili tokom 2009. godine podržava ovakve stavove i u odnosu na 2008. godinu kada smo imali 40 prijava u 2009. godini smo imali 98 prijava i mogu da kažem da je svega trećina od tih 98 prijava anonimno prijavljena".

Istraživanje Uprave za antikorupciju, koje je realizovao Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj na reprezentativnom uzorku od oko 1100 ispitanika iz cijele Crne Gore, pokazalo je i da velika većina građana nikada nije bila u situaciji da im se traži ili da i sami nude mito. Za oblasti u kojima je korupcija najzastupljenija, građani smatraju: zdravstvo, inspekcije, policiju, sudstvo, carinu i opštinske službe.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG