Pišu: Jasna Vukićević, Lela Šćepanović
Prijem u evropski krug država znači da će Crna Gora morati u procesu pridruženja donijeti brojne propise o zaštiti životne sredine i primijeniti ih u praksi. Nema ulaska u Evropsku uniju bez ispunjenja dijela obaveza koje propisuje Natura 2000".
Šta propisuje ovaj najvažniji dokument evropske politike u zaštiti životne sredine pojašnjava Nataša Kovačević iz nevladine organizacije Green Home:
"Postoje tri stvari koje Crna Gora mora da uradi. Prvo, mora da pripremi listu nacionalnih vrsta i habitata, kao i važnih ptičijih staništa. Takođe, potrebno je da uradi odgovarajuće mape da se na terenu prepoznaju ove vrste, što je svakako jedan vrlo zahtjevan i složen posao ako uzmemo u obzir da su nam informacije zastarjele, nesistematizovane i tako dalje."
Nevladini aktivisti navode još jedan podatak kao dokaz da je riječ o obavezama koje treba ozbiljno shvatiti u procesu evropskih integracija. Trideset posto propisa Evropske unije koje će države koje pristupe morati da poštuju i da usaglase sa onih 30 posto zakona koji se tiču životne sredine, kažu ekolozi.
Šta se događa ako država ne ispuni ove zahtjeve pokazuje primjer Bugarske, dok su Slovenci svojim odnosom prema životnoj sredini itekako profitirali zahvaljujući primjeni Natura 2000:
"Imali smo situaciju vezano za Bugarsku da su oni odredili jedan veliki dio gotovo 50 procenata područja kao Natura 2000, međutim, to nije bilo urađeno u valjanoj saglasnosti sa ostalim institucijama i nevladnim organizacijama i kada su došli u fazu upravljanja tim područjima došlo je do konflikta sa njihovim sektorom šumarstva i sa nekim privatnim licima koji su imali sopstvene interese. Iz tog razloga razvili su se veliki sukobi i Bugarska je bila dužna da plaća Evropskoj uniji penale koji prelaze više od milion eura, dok imamo i pozitivnih primjera. U Sloveniji su nevladine organizacije koje su imale dovoljno kapaciteta uradile cjelokupnu Naturu 2000 hiljade i da su to danas područja koja su veoma posećena kao turistička podučja i da ona ustvari ostvaruju dobit."
KORISTI OD EVROPSKIH FONDOVA
I rijeka Morača jedna je od mnogih prirodnih ljepota Crne GoreKada Evropska komisija prihvati listu područja Natura 2000 za Crnu Goru država će morati napraviti planove upravljanja tim područjima. Ovaj proces nije samo spisak zahtjeva Evropske unije, on ima i svoje benefite, podsjećaju u Green Home-u:
"Tu ima puno pozitivnih rješenja. Evropska unija će za takva područja jednom ustanovljena obezbijediti odgovarajuće finansiranje koje će ići bukvalno godišnje iz njihovog budžeta i što će omogućiti da ova područja funkcionišu što bolje."
Uloga nevladinog sektora o ovom procesu je kroz monitoring i korekti, te mogućnosti pravljenja listi iz sijenke koju može razmatrati Evropska komisija. Nataša Kovačević:
"Uloga nevladinih organizacije je uloga monitoring organizacije koje će doći vjerovatno sa sopstvenim listama, ta lista se zove Lista i sijenke i ukoliko su stručno i valjano dokumetna iz Liste iz sijenke urađena u tom slučaju ona će biti tako i shvaćena od strane predstavnika Evropske unije."
Investicije bez mudrog planiranja i korišćenja su kraktoročna, ali dugoročno uništavaju resurse i planetu, upozoravaju ekolozi. Navode kako je problem u tome što vlasti nisu još dovoljno svjesne da su one te koje su vrlo bitne za rešavanje ekoloških problema i još uvijek misle da je dovoljno da to ministarstva samo treba institucionalno da urade.
NIKŠIĆ UGROŽAVA CIJELU DRŽAVU
Prema ocjenama domaćih ekologa, najugroženija opština u Crnoj Gori je Nikšić.
Nikšić"Nezvanično znamo svi koliko ljudi u ovom gradu i široj okolini obolijeva od raznih vrsta kancera. Ne kažemo da je sve uzrok tome ovolika zagađenost, ali sigurno doprinosti svemu tome", kaže nam jedan ekolog, Nikšićanin.
Drugi koje smo anketirali navode:
"Naši građani nemaju dovoljno građanske svijesti, a pitanje zagađenja je pitanje nad svim pitanjima u Nikšiću zato što smo u zadnje vrijeme svjedoci da je alarmantno povećanje zagađenja vazduza i da je sve veći broj oboljelih od raznih plućnih oboljenja."
"Da se ljudi ne zavaravaju da je samo Nikšić prljav grad. Mi kada vodimo turiste na Vojnik planinu kada padne snijeg više nema bijelog snijega na Vojniku nego crveni snijeg, a taj snijeg se topi i to Nikšićani piju kao vodu. Kada kupujemo flaširanu vodu i kada gledamo taj snijeg gore mi to znamo."
Sa svojim ekološkim crnom tačkama, aerozagađenje i Željazara, neriješenim problemom otpadnih voda, neadekvatnim tretiranjem medicinskog otpada Nikšić ugrožava cijelu Crnu Goru, smatraju ekolozi nevladine organizacije "Ekoskop". "Ugradnjom sistema za otprašivanje u Željezari će se riješiti samo jedan četvrtina ekološkog problema koje ta fabrika čini", kaže profesor na Filozofskom fakultetu Goran Barović:
"Mi koji živimo u Nikšiću imali smo prilike da bukvalno ne vidimo 50 metara ispred sebe zbog dima iz Željezare. Što se tiče Željezare zagađenja vrše i otpadne vode. Zagađenja u Nikšiću nijesu samo problem Nikšića. Zagađenjem Nikšića se ugrožava sigurno 70 posto stanovnika Crne Gore jer se vode iz Nikšića prema toj nekoj prirodnoj poziciji Nikšića pružaju iz nikšićkog polja prema Bijelopavlićima, prema Danilovgradu, Podgorici i tako dalje."
Pored velkih sistema čini se da je i ostalim privrednicima grada pod Trebjesom važan samo profit, dok izostaje briga za životnu sredinu, ocijenio je Barović:
"Znamo da je Pivara direktno usporila proces izgradnje sistema otpadnih voda: Za Mesnu industriju "Goranović" ne znamo gdje odlaže svoj otpad i na koji način tretira otpadne vode. Za Mljekaru u Nikšiću nemamo podatka da li imaju, mislim da nemaju sistem za prečišćavanje otpadnih voda."
Ekonomsko stanje većina Nikšićana je razlog što su ljudi letargični i što ne reaguju adekvatno. Aleksadar Perović iz nevladine organizacije "Ozon":
"U trenutnoj situaciji kada imamo veliki broj naših sugrađana i na socijalnoj i na ekonomski momenta baziran rad Željezare, ostatak građana nije spreman da uđe u neki jači proces koji bi uslovio zaštitu njihovih prava koja su zagarantovana i Ustavom."
Profesor Goran Barović prepoznaje i druge razloge zašto ljudi ne reaguju:
"Mi smo organzovali nekoliko mirnih protesta na Trgu u Nikšiću protiv zagađenja životne sredine. Odziv građana je bio katastrofalno mali. Zbog čega su svi oni isključeni iz svih tih stvari vjerovatno moraju sačekati da se nešto strašno desi svima nama da bi im došlo do glave, odnosno kada se počne priča o nekom problemi koji nam svima zadaje glavobolju pokušava pronaći nešto da se taj neko ko pokrene tu priču ispolitizuje."
Zašto Ekotoksikološki zavod iznosi podatke u koje svi sumnjaju i zašto nadležne institucije zadužene za stanje životne sredine ne počnu da rade svoj posao, pitaju se ljudi iz nevladine organizacije "Ekoskop":
"Ja bih strašno volio da živim u nekoj sredini gdje su podaci kao u Ekotoksikološkom zavodu."
Prijem u evropski krug država znači da će Crna Gora morati u procesu pridruženja donijeti brojne propise o zaštiti životne sredine i primijeniti ih u praksi. Nema ulaska u Evropsku uniju bez ispunjenja dijela obaveza koje propisuje Natura 2000".
Šta propisuje ovaj najvažniji dokument evropske politike u zaštiti životne sredine pojašnjava Nataša Kovačević iz nevladine organizacije Green Home:
"Postoje tri stvari koje Crna Gora mora da uradi. Prvo, mora da pripremi listu nacionalnih vrsta i habitata, kao i važnih ptičijih staništa. Takođe, potrebno je da uradi odgovarajuće mape da se na terenu prepoznaju ove vrste, što je svakako jedan vrlo zahtjevan i složen posao ako uzmemo u obzir da su nam informacije zastarjele, nesistematizovane i tako dalje."
Nevladini aktivisti navode još jedan podatak kao dokaz da je riječ o obavezama koje treba ozbiljno shvatiti u procesu evropskih integracija. Trideset posto propisa Evropske unije koje će države koje pristupe morati da poštuju i da usaglase sa onih 30 posto zakona koji se tiču životne sredine, kažu ekolozi.
Šta se događa ako država ne ispuni ove zahtjeve pokazuje primjer Bugarske, dok su Slovenci svojim odnosom prema životnoj sredini itekako profitirali zahvaljujući primjeni Natura 2000:
"Imali smo situaciju vezano za Bugarsku da su oni odredili jedan veliki dio gotovo 50 procenata područja kao Natura 2000, međutim, to nije bilo urađeno u valjanoj saglasnosti sa ostalim institucijama i nevladnim organizacijama i kada su došli u fazu upravljanja tim područjima došlo je do konflikta sa njihovim sektorom šumarstva i sa nekim privatnim licima koji su imali sopstvene interese. Iz tog razloga razvili su se veliki sukobi i Bugarska je bila dužna da plaća Evropskoj uniji penale koji prelaze više od milion eura, dok imamo i pozitivnih primjera. U Sloveniji su nevladine organizacije koje su imale dovoljno kapaciteta uradile cjelokupnu Naturu 2000 hiljade i da su to danas područja koja su veoma posećena kao turistička podučja i da ona ustvari ostvaruju dobit."
KORISTI OD EVROPSKIH FONDOVA
"Tu ima puno pozitivnih rješenja. Evropska unija će za takva područja jednom ustanovljena obezbijediti odgovarajuće finansiranje koje će ići bukvalno godišnje iz njihovog budžeta i što će omogućiti da ova područja funkcionišu što bolje."
Uloga nevladinog sektora o ovom procesu je kroz monitoring i korekti, te mogućnosti pravljenja listi iz sijenke koju može razmatrati Evropska komisija. Nataša Kovačević:
"Uloga nevladinih organizacije je uloga monitoring organizacije koje će doći vjerovatno sa sopstvenim listama, ta lista se zove Lista i sijenke i ukoliko su stručno i valjano dokumetna iz Liste iz sijenke urađena u tom slučaju ona će biti tako i shvaćena od strane predstavnika Evropske unije."
Investicije bez mudrog planiranja i korišćenja su kraktoročna, ali dugoročno uništavaju resurse i planetu, upozoravaju ekolozi. Navode kako je problem u tome što vlasti nisu još dovoljno svjesne da su one te koje su vrlo bitne za rešavanje ekoloških problema i još uvijek misle da je dovoljno da to ministarstva samo treba institucionalno da urade.
NIKŠIĆ UGROŽAVA CIJELU DRŽAVU
Prema ocjenama domaćih ekologa, najugroženija opština u Crnoj Gori je Nikšić.
Drugi koje smo anketirali navode:
"Naši građani nemaju dovoljno građanske svijesti, a pitanje zagađenja je pitanje nad svim pitanjima u Nikšiću zato što smo u zadnje vrijeme svjedoci da je alarmantno povećanje zagađenja vazduza i da je sve veći broj oboljelih od raznih plućnih oboljenja."
"Da se ljudi ne zavaravaju da je samo Nikšić prljav grad. Mi kada vodimo turiste na Vojnik planinu kada padne snijeg više nema bijelog snijega na Vojniku nego crveni snijeg, a taj snijeg se topi i to Nikšićani piju kao vodu. Kada kupujemo flaširanu vodu i kada gledamo taj snijeg gore mi to znamo."
Sa svojim ekološkim crnom tačkama, aerozagađenje i Željazara, neriješenim problemom otpadnih voda, neadekvatnim tretiranjem medicinskog otpada Nikšić ugrožava cijelu Crnu Goru, smatraju ekolozi nevladine organizacije "Ekoskop". "Ugradnjom sistema za otprašivanje u Željezari će se riješiti samo jedan četvrtina ekološkog problema koje ta fabrika čini", kaže profesor na Filozofskom fakultetu Goran Barović:
"Mi koji živimo u Nikšiću imali smo prilike da bukvalno ne vidimo 50 metara ispred sebe zbog dima iz Željezare. Što se tiče Željezare zagađenja vrše i otpadne vode. Zagađenja u Nikšiću nijesu samo problem Nikšića. Zagađenjem Nikšića se ugrožava sigurno 70 posto stanovnika Crne Gore jer se vode iz Nikšića prema toj nekoj prirodnoj poziciji Nikšića pružaju iz nikšićkog polja prema Bijelopavlićima, prema Danilovgradu, Podgorici i tako dalje."
Profit važniji od zdravlja
Pored velkih sistema čini se da je i ostalim privrednicima grada pod Trebjesom važan samo profit, dok izostaje briga za životnu sredinu, ocijenio je Barović:
"Znamo da je Pivara direktno usporila proces izgradnje sistema otpadnih voda: Za Mesnu industriju "Goranović" ne znamo gdje odlaže svoj otpad i na koji način tretira otpadne vode. Za Mljekaru u Nikšiću nemamo podatka da li imaju, mislim da nemaju sistem za prečišćavanje otpadnih voda."
Ekonomsko stanje većina Nikšićana je razlog što su ljudi letargični i što ne reaguju adekvatno. Aleksadar Perović iz nevladine organizacije "Ozon":
"U trenutnoj situaciji kada imamo veliki broj naših sugrađana i na socijalnoj i na ekonomski momenta baziran rad Željezare, ostatak građana nije spreman da uđe u neki jači proces koji bi uslovio zaštitu njihovih prava koja su zagarantovana i Ustavom."
Profesor Goran Barović prepoznaje i druge razloge zašto ljudi ne reaguju:
"Mi smo organzovali nekoliko mirnih protesta na Trgu u Nikšiću protiv zagađenja životne sredine. Odziv građana je bio katastrofalno mali. Zbog čega su svi oni isključeni iz svih tih stvari vjerovatno moraju sačekati da se nešto strašno desi svima nama da bi im došlo do glave, odnosno kada se počne priča o nekom problemi koji nam svima zadaje glavobolju pokušava pronaći nešto da se taj neko ko pokrene tu priču ispolitizuje."
Zašto Ekotoksikološki zavod iznosi podatke u koje svi sumnjaju i zašto nadležne institucije zadužene za stanje životne sredine ne počnu da rade svoj posao, pitaju se ljudi iz nevladine organizacije "Ekoskop":
"Ja bih strašno volio da živim u nekoj sredini gdje su podaci kao u Ekotoksikološkom zavodu."
