Dostupni linkovi

Pritisci na Centralnu banku zbog rezervi


Foto: Savo Prelević

Nakon pritisaka predstavnika bankarskog sektora i dijela političkih struktura da Centralna banka usvoji mjere koje bi omogućile nova kreditiranja, monetarna vlast se ponovo našla u ulozi mete zbog 250 miliona obaveznih rezervi banaka koje se nalaze u inostranstvu.

Istovremeno, Ministarstvo finansija mjesecima pokušava da pod povoljnim uslovima pozajmi manje od trećine te sume. Da li je logično i neophodno da Centralna banka drži novac u inostranstvu, umjesto da ga pozajmi sopstvenoj državi?

Prema raspoloživim podacima, crnogorska Centralna banka u inostranstvu, uglavnom na računima stranih centralnih banaka, ima oko 250 miliona eura, pa se u domaćoj javnosti postavilo pitanje - zašto se taj novac drži u inostranstvu, dok država preko Ministarstva finansija već mjesecima pokušava da pronađe povoljan aranžman za pozajmicu od oko 75 miliona eura koji bi služio za krpljenje budžetskih rupa i realizaciju plaćanja sa kojima Vlada već neko vrijeme kasni. Iako ova situacija nekome može izgledati paradoksalno, u Centralnoj banci kažu da za držanje rezervi u inostranstvu ima razloga.

Medijske sugestije da se rezerve koriste za kreditiranje Vlade nezavisni analitičar Mila Kasalica vidi kao hajku na Centralnu banku koja traje već neko vrijeme, a da pritisak ne dolazi iz državnog aparata već iz poslovnih krugova koji žele da državnim rezervama ostvaruju lične interese:

"Osnova aktuelne hajke je počela prije skoro dvije sedmice kada su poslanici krenuli da, tobože, određuju pravila kontrole nad bankama, kao, zbog odsustva kredita na tržištu. Međutim, kulminaciju doživljavamo ovih dana. Mislim da ova vrsta uznemiravanja finansijskog tržišta nije orkestrirana od strane javnih finansija nego, od onoga što se može nazvati kao poslovni faktor, kuloarskim, kafanskim krugovima koji su stvarno i realno pritisnuti neplaćanjem od strane budžeta, Ali, ako su u godinama ekonomskog rasta u Crnoj Gori imali privilegiju da dobijaju sva plaćanja iz budžeta visoko, vjerovatno bi trebalo da imaju rezervu i da tešku trenutnu situaciju sa nelikvidnošću budžeta mogu da istrpe i da sačekaju da im budu isplaćena sredstva za njihove projekte ili javne nabavke."


Stav Ministarstva finansija danas nije bilo moguće pribaviti, a iz Centralne banke je prethodno poručeno da se novac koji je Centralna banka deponovala u inostranstvu ne može iskoristiti za poboljšanje likvidnosti domaćeg finansijskog sistema, te da bi to bilo suprotno zakonu. Glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris je, za naš program, rekao da je ova institucija već izašla u susret potrebama državnog budžeta omogućivši bankama da 25 procenata obaveznih rezervi plasiraju u državne zapise. Treba imati na umu i da sredstva kojima raspolaže Centralna banka nijesu jeftinija od kredita koji bi se mogli dobiti od medjunarodnih finansijskih institucija, kaže Fabris:

“Kamatna stopa, ostvarena na posljednjoj aukciji iznosila je 5 posto, što je sasvim sigurno više od kamatne stope koju bi Crna Gora mogla dobiti ukoliko bi uzela kredit kod Medjunarodnog monetarnog fonda. S druge strane, obavezna rezerva ima i sigurnosti aspekt, koji treba da ukaže deponentima da i u nekom najgorem scenariju, do kojeg smatram da je malo vjerovatno da će proći, da postoji jedan dio sredstava koji se nalazi na računu Centralne banke i koji jednostavno može biti vraćen deponentima. Značajno smanjenje tih sredstava koja se nalaze kod Centralne banke moglo bi negativno uticati na samo povjerenje deponenata i očekivanja u pogledu budućih depozita.”


Ekonomski analitičar Mila Kasalica se žestoko protivi trošenju rezervi jer je to, kako kaže, minimum kojim se brani održivost sistema:

"Činjenica je da mi radimo u sistemu uvezene valute. Nama minimum rezervi likvidnosti je potreban. Prema tome, ne može se vršiti pritisak na bilo koga. Potpuno je nebitno da li je to Centralna banka ili Ministarstvo finansija da se ono što je minimum rezervi sistema troši, jer ova kriza će trajati barem još pola godine, pogotovo kada je Crna Gora u pitanju."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG