Prošle nedjelje iz vrha Vlade je najavljena mogućnost osnivanja državne banke koja bi trebalo da doprinese ublažavanju efekata krize.
Državna banka liči na projekat banka-servisa, jer bi bila ono što su domaće banke decenijama bile u prošlom sistemu, a to znači da bi na kraju došla u situaciju da ne može da naplati ni kamate, rekla je za naš program ekonomski analitičar Mila Kasalica. Ona je, odgovarajući na pitanje da li izraz "banka-servis" zapravo znači finansijski servis u službi politike, odgovorila potvrdno, podsjećajući na iskustvo od prije nekoliko godina:
"Crna Gora je imala Banku za razvoj, banku koja je predstavljala najneuspješniji projekat državne administracije Crne Gore koji se sastojao u sljedećem: upravljači u ime države su bili potpuno neupoznati sa onim šta znači bankarsko poslovanje, a banka je osnovana sa ciljem da se formira novi investicioni impuls. To se dešavalo između '97. i '98. godine. Potom, menadžeri su bili bili izabrani po poslušničkim karakteristikama, pa su samim tim mislili samo na svoje interese, a predstavljali su transmisiju zapošljavanja supruga i ostalih rođačkih profila političara. Na kraju je banka završila sa velikim minusom i bila je likvidirana 2001. - 2003. od strane Centralne banke Crne Gore, u onom prvom talasu restrukturiranja bankarskog sektora u Crnoj Gori, samo da se zatvori priča o tome kakvi su loši, nekvalitetni krediti bili davani."
U Centralnoj banci danas nijesu željeli da komentarišu izjavu potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića koji je prošle sedmice rekao da postoji mogućnost da se, ukoliko privatne banke ne budu imale više sluha za potrebe privrede, osnuje državna banka, ali je reakcija stigla vrlo brzo od strane potpredsjednika Vlade i ministra finansija Igora Lukšića koji, čini se, nema dobro mišljenje o formiranju razvojne državne banke.
"Ukoliko bi država trebalo da garancijom stoji iza državne banke, onda to znači da bi rizik eventualno lošeg poslovanja morali da preuzmu poreski obveznici", rekao je Lukšić, dodajući da nije ključno pitanje da li je banka državna ili privatna, već da za banku, ukoliko je državna, važe ista pravila i jednak tretman kao za bilo koju drugu banku.
Kao i kod nezavisnih analitičara, i u poslovnim asocijacijama je sjećanje na bivšu razvojnu banku još uvijek vrlo živo.
Izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse Darko Konjević podsjeća da treba imati na umu taj neuspješan projekat i da je neophodna velika opreznost pri obnavljanju ideje o državnoj banci:
"S druge strane, naravno, takva je situacija da jednostavno nema dovoljno kredita u privredi da banke koje su do prije godinu plasirale sve moguće plasmane gdje god je to bilo izvodljivo i gdje to nije bilo isplativo, a sada se došlo do situacije da je vrlo teško dobiti bankarski kredit i to može da bude rješenje, međutim, pitanje je da li mi to nešto krpimo u narednih pola godine ili to treba da bude za određeni vremenski period. Znači, treba biti vrlo oprezan u svim tim razmišljanjima oko formiranja državne banke."
Ideja o državnoj banci, čini se, ni u privredi ne nailazi na čvrsto uvjerenje da bi trebalo pokrenuti takav projekat. Đorđije Goranović, vlasnik i direktor mesne industrije "Goranović", kaže da to nije loša ideja, ali da je pitanje koliko bi vremena bilo potrebno, i odakle bi se nabavila sredstva za formiranje takve finansijske institucije:
"U ovom momentu, na crnogorskom tržištu ima sasvim dovoljan broj banaka. Činjenica je da te banke nijesu odgovorile potrebama privrednih subjekata u ovom proteklom periodu od nastanka ove finansijske krize i možda je dobro da se pošalje jedna takva da, ukoliko banke ne budu krenule sa kreditnom aktivnošću i ne samo sa kreditnom aktivnošću, nego banke moraju da budu svjesne činjenice da privredna ne može izdržati enormno visoke kamatne stope, da se ta sredstva za koje je, konkretno govorim za ova sredstva za koje je država garantovala, odnosno Vlada garantovala u iznosu od 150 miliona eura, ja smatram da sredstva banke treba da vrlo brzo krenu da plasiraju prema zdravim privrednim subjektima koji imaju mogućnost da u narednom periodu ta sredstva uredno vraćaju."
Državna banka liči na projekat banka-servisa, jer bi bila ono što su domaće banke decenijama bile u prošlom sistemu, a to znači da bi na kraju došla u situaciju da ne može da naplati ni kamate, rekla je za naš program ekonomski analitičar Mila Kasalica. Ona je, odgovarajući na pitanje da li izraz "banka-servis" zapravo znači finansijski servis u službi politike, odgovorila potvrdno, podsjećajući na iskustvo od prije nekoliko godina:
"Crna Gora je imala Banku za razvoj, banku koja je predstavljala najneuspješniji projekat državne administracije Crne Gore koji se sastojao u sljedećem: upravljači u ime države su bili potpuno neupoznati sa onim šta znači bankarsko poslovanje, a banka je osnovana sa ciljem da se formira novi investicioni impuls. To se dešavalo između '97. i '98. godine. Potom, menadžeri su bili bili izabrani po poslušničkim karakteristikama, pa su samim tim mislili samo na svoje interese, a predstavljali su transmisiju zapošljavanja supruga i ostalih rođačkih profila političara. Na kraju je banka završila sa velikim minusom i bila je likvidirana 2001. - 2003. od strane Centralne banke Crne Gore, u onom prvom talasu restrukturiranja bankarskog sektora u Crnoj Gori, samo da se zatvori priča o tome kakvi su loši, nekvalitetni krediti bili davani."
U Centralnoj banci danas nijesu željeli da komentarišu izjavu potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića koji je prošle sedmice rekao da postoji mogućnost da se, ukoliko privatne banke ne budu imale više sluha za potrebe privrede, osnuje državna banka, ali je reakcija stigla vrlo brzo od strane potpredsjednika Vlade i ministra finansija Igora Lukšića koji, čini se, nema dobro mišljenje o formiranju razvojne državne banke.
"Ukoliko bi država trebalo da garancijom stoji iza državne banke, onda to znači da bi rizik eventualno lošeg poslovanja morali da preuzmu poreski obveznici", rekao je Lukšić, dodajući da nije ključno pitanje da li je banka državna ili privatna, već da za banku, ukoliko je državna, važe ista pravila i jednak tretman kao za bilo koju drugu banku.
Kao i kod nezavisnih analitičara, i u poslovnim asocijacijama je sjećanje na bivšu razvojnu banku još uvijek vrlo živo.
Izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse Darko Konjević podsjeća da treba imati na umu taj neuspješan projekat i da je neophodna velika opreznost pri obnavljanju ideje o državnoj banci:
"S druge strane, naravno, takva je situacija da jednostavno nema dovoljno kredita u privredi da banke koje su do prije godinu plasirale sve moguće plasmane gdje god je to bilo izvodljivo i gdje to nije bilo isplativo, a sada se došlo do situacije da je vrlo teško dobiti bankarski kredit i to može da bude rješenje, međutim, pitanje je da li mi to nešto krpimo u narednih pola godine ili to treba da bude za određeni vremenski period. Znači, treba biti vrlo oprezan u svim tim razmišljanjima oko formiranja državne banke."
Ideja o državnoj banci, čini se, ni u privredi ne nailazi na čvrsto uvjerenje da bi trebalo pokrenuti takav projekat. Đorđije Goranović, vlasnik i direktor mesne industrije "Goranović", kaže da to nije loša ideja, ali da je pitanje koliko bi vremena bilo potrebno, i odakle bi se nabavila sredstva za formiranje takve finansijske institucije:
"U ovom momentu, na crnogorskom tržištu ima sasvim dovoljan broj banaka. Činjenica je da te banke nijesu odgovorile potrebama privrednih subjekata u ovom proteklom periodu od nastanka ove finansijske krize i možda je dobro da se pošalje jedna takva da, ukoliko banke ne budu krenule sa kreditnom aktivnošću i ne samo sa kreditnom aktivnošću, nego banke moraju da budu svjesne činjenice da privredna ne može izdržati enormno visoke kamatne stope, da se ta sredstva za koje je, konkretno govorim za ova sredstva za koje je država garantovala, odnosno Vlada garantovala u iznosu od 150 miliona eura, ja smatram da sredstva banke treba da vrlo brzo krenu da plasiraju prema zdravim privrednim subjektima koji imaju mogućnost da u narednom periodu ta sredstva uredno vraćaju."