Dostupni linkovi

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima od 6.000 do 8.000 injekcionih ovisnika o drogama, to su podaci prvog državnog izvještaja o stanju u vezi sa drogama u BiH. Taj izvještaj je pokazao i da je u posljednjih mjesec dana, šest posto šesnaestogodišnjaka iz oba entiteta koristilo kanabis.

Bivša ovisnica Ivana, članica je terapijske zajednice u Međugorju, već punih šest godina se ne drogira. Svoju priču ispričala nam je kako bi ukazala mladima da droga nije izlaz iz problema. Počela se drogirati već sa dvanaest i to je činila dugo godina:

„Ne mogu da se požalim na neko baš loše djetinjstvo. Roditelji su se potrudili da mi daju stvarno sve. Ali, s druge strane sam imala i oca koji je cijeli život pio, i za mene je to postalo jedna svakodnevnica. Pijanstvo. Vidjeti mog tatu kako se vraća kući u toku noći, da pije, da se svađa sa mojom majkom. Tako sam bila dosta povučena. Sigurno, sva ta patnja, sve te stvari, sve sam to potiskivala unutar sebe, ne znajući kako da riješim. Pronašla sam „najboljeg prijatelja“, to je bila droga. Kad bih je uzela, od tog momenta bih se osjećala tako dobro, da sam mislila da je to moj svijet. Mislila sam da je moj životni poziv da
Broj novih koji se javljaju u toku godine je negdje između 15 i 45 posto.
uzmem drogu i da mogu sve.“


Sa zlom koje sobom nose opojne droge, mladi u BiH susreću se sve ranije, a narkomana je iz dana u dan sve više. Samo u posljednjih mjesec dana, šest posto šesnaestogodišnjaka iz oba entiteta koristili su kanabis. Kroz kliniku za psihijatriju u Banja Luci godišnje prođe stotinu ovisnika, a veliki je broj novih koji dođu na odvikavanje, kaže psihijatar i koordinator za alkoholizam i narkomaniju Republike Srpske Tatjana Maglov:

„Broj novih koji se javljaju u toku godine je negdje između 15 i 45 posto, s obzirom da postoje ciklički tokovi u javljanju novih slučajeva, tako da su oni uglavnom različiti u odnosu na periode javljanja. Obično u proljetnim mjesecima imamo mnogo veći broj zavisnika koji se javljaju i obično u tim mjesecima imamo mnogo veći broj novih korisnika.“


Prvi državni izvještaj o stanju u vezi sa drogama, koji je urađen na osnovu zahtjeva iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima donio je i prve procjene o broju ovisnika, o vrstama droga koje se najčešće konzumiraju, o zaraznim bolestima i smrti povezanim sa upotrebom narkotika, kaže državni koordinator za Evropski monitoring - Centar za droge i ovisnike, Sabina Šahman Salibegović:
Podatak UNICEF-a pokazuje da je 14,3% injekcionih korisnika droga zaraženo HIV-om.


„Broj ovisnika na teritoriji BiH je u rasponu od 6.000 do 8.000 injekcionih korisnika droga. Sedam stotina korisnika, također injekcionih, nalazi se na liječenju metadonom koje se sprovodi u centrima za liječenje bolesti ovisnosti, u Sarajevu, Zenici, Doboju, Sanskom Mostu i Mostaru. Što se tiče zaraznih bolesti, istraživanje UNICEF-a pokazuje da je 14,3% injekcionih korisnika droga zaraženo HIV-om, a veći je problem hepatitis C. Podatak govori da je 40% injekcionih korisnika zaraženo hepatitisom C.“

Odvikavanju, odnosno liječenju ovisnika, u posljednje vrijeme poklanja se značajnija pažnja. U terapijskim zajednicama, kojih u BiH ima 11, obično je od 20 do 30 ovisnika na psihifizičkom liječenju. Nakon dvije godine neuzimanja narkotika, ovisnik se smatra zaliječenim. Sanja Stanić iz terapijske zajednice Bastasi kod Banja Luke kaže:

„Od 2003. godine do danas, 50 štićenika je uspješno završilo dvogodišnji program, koji su formirali porodice, koji su korisni članovi društvene zajednice, ne samo sa prostora Banja Luke, Republike Srpske, već i van granica BiH.“

Svoje iskustvo nakon liječenja, Matea, još jedna bivša ovisnica i članica terapijske zajednice Međugorje, odlučila je ispričati šta je za nju to značilo i koliko se promjenila nakon liječenja:

„Sve ono što je s godinama unutar mene zatihnulo, sve što je s godinama unutar mene nestalo, droga je to uništila. Ja više nisam bila sposobna nekom reći „Volim te“, nisam uopće razmišljala na taj način da nekome napravim nešto dobro. Gledala sam samo sebe i na jedan totalno egoističan način sam uništavala sebe i one koji su bili oko mene. Zajednica mi je to promijenila. Promijenila mi je način gledanja na svijet. Upravo to, ta vjera mi je pomogla da budem ljubazna, da budem dobra, da naučim opraštati, da naučim voljeti.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG