Dostupni linkovi

Begić: Teško do vladavine prava u BiH


Sud BiH
Sud BiH

Zlatan Begić, profesor Ustavnog prava sa Univerziteta u Tuzli, za ‘Zašto?’ objašnjava šta sprječava reformu pravosuđa i uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovinu, što Evropska unija smatra ključnim uslovom u procesu integracije.

  • Osipanje

Ono što koči reformu pravosuđa kao i sve druge reforme jeste činjenica da nemamo na prvom mjestu jasan stav međunarodne zajednice.

Ova zemlja je zavisna od međunarodne zajednice, od međunarodne pomoći pa i od jasnog međunarodnog uticaja.

Na kraju krajeva, Dejtonski mirovni sporazum je i predvidio mehanizme učešća međunarodne zajednice, koju ovdje predstavlja visoki predstavnik, pogotovo u ključnim reformskim procesima koji se odvijaju u Bosni i Hercegovini.

Ako mi imamo promjenu stave međunarodne zajednice koja se reflektovala na Ured visokog predstavnika da se ne trebaju koristiti ‘bonske ovlasti’ onda imamo jedno totalno osipanje, na prvom mjestu, pravne države.

  • Presude

O kakvoj reformi da pričamo unutar institucija vlasti koje nisu provele stotinu odluka ustavnih sudova u ovoj zemlji.

Sad te iste institucije trebaju da vode nekakve reformske procese.

Ovdje je prvo međunarodne zajednica, oličena u liku visokog predstavnika, započela sa kršenjem onoga što se zove Dejtonski sporazum i na jedan prilično licemejaran način, digla ruke od BiH.

Ostale su gole domaće institucije koje ne poštuju princip vladavine prava, ne provode presude redovnih, pa ni ustavnih, sudova i od takvih institucija sada neko očekuje da vode ozbiljne reformske procese.

Od toga nema ništa.

  • Odgovornost

Međunarodna zajednica mora sa terena politike da se vrati na teren onoga šta je pravo, šta su obaveze po Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Ako bismo krenuli u sektorsku analizu tu bi se tek susreli sa brojim problemima -- koji su opet potekli od određenih inicijatora, određenih konsultanata koje plaća međunarodna zejednica -- određenih modela funkionisanja pravosudnog sistema koji su nama u određenim segmentima i po određenim pitanjima de facto i de iure nametnuti, a koji proizvode brojne probleme u fukcionisanju redovnog pravosuđa.

Neka međunarodna zajednica, koja ima mehanizme kroz Ured visokog predstavnika, natjera domaće institucije, prvo da provedu sve odluke Ustavnog suda koje nisu provedene, pa neka onda pozove na odgovornost one koji su to zakočili, i također da osigura provođenje drugih odluka redovnih sudova koje nikada nisu izvršena i da su utvrdi odgovornost onih koji su to zakočili ili nisu znali ili nisu smjeli da provedu.

Kad bi međunarodna zajednica to uradila, onda bi vidjela da treba da natjera one sa kojima sjedi i pregovara o nekakvim reformama u tako značajnoj oblasti kao što je pravosuđe.

XS
SM
MD
LG